Suprotno tvrdnji Željke Cvijanović od početka rusko-ukrajinskog rata održani su mirovni pregovori i različite države su dale mnogobrojne prijedloge razrješenja situacije.
Gostujući u emisiji Telering 20. novembra 2024. godine, članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović pričala je o rusko-ukrajinskom ratu. Na pitanje novinara da li je mir u Evropi i svijetu u rukama Vladimira Putina, odgovorila je:
Mi danas možemo reći da bi mir u Evropi trebao da bude u rukama diplomatije, ali ono što mi danas nismo prepoznali, ne samo danas nego u ovom prethodnom periodu, jeste napor diplomatije. Vi niste mogli da vidite uopšte bilo kakav diplomatski napor koji, po pravilu, mora da prati svaki oružani sukob.
Željka Cvijanović, 16.10.2024.
U oktobru 2024. godine Al Jazeera je objavila članak o mirovnim planovima čiji je cilj okončanje Rusko-ukrajinskog rata. Prema pisanju Al Jazeera različite države su ponudile različita rješenja, pa su svoj plan razvile Kina i Brazil, Ukrajina, Rusija i sedam afričkih zemalja, a Indija takođe ulaže diplomatske napore da se okonča rat. Prema pisanju Reutersa Švicarska je podržala Kinesko-Brazilski mirovni plan. Pored ovih planova, analiza politologa Masha Hedburga za Univerzitet Harvard procjenjuje da je između marta 2022. i jula 2024. godine izneseno najmanje 25 mirovnih planova.
Prvi mirovni pregovori desili su se u Bjelorusiji, neposredno nakon napada na Ukrajinu 2022. godine. U ovim pregovorima Rusija je nudila jednostrane uslove kojim bi se vojno neutralizirala Ukrajina. Radio free Europe objavio je i draft dokumenta koji je predlagala Rusija, a objavljena je i slika delegacije koja je učestvovala u pregovorima. Ovi pregovori bili su neuspješni.
Novi pregovori su održani u aprilu 2022. godine. Na ovim pregovorima Turska je bila medijator, a Istanbulskim sporazumom je dogovoreno da Ukrajina ima neutralan vojni status, smanjen broj vojnih trupa, ali sa mogućnosti da postane EU članica. Status Donjecka, Luhanskog i Krima ostao je nejasan i trebao je biti predmet budućih pregovora, kao i povlačenje vojih trupa. Ipak i ovaj prijedlog je propao.
Nakon pregovora u Turskoj, predstavnici Rusije i Ukrajine su odbili direktne pregovore. The Gardian je u julu 2024. godine pisao da bi moglo doći do nastavka pregovora na drugom mirovnom samitu, ali već u septembru iz Moskve su potvrdili da neće prisustvovati ovom događaju.
Ipak diplomatski napori da se dođe do rješenja nisu prestali. Rusija i Ukrajina su u prethodne dvije godine razgovarale putem medijatora. Tako je novembru 2024. godine austrijski kancelar pozvao dvije države da u Austriji održe mirovne pregovore. Pola godine ranije mađarski premijer je razgovorao sa Putinom o mogućnostima prekida rata.
Budući da je od početka rusko-ukrajinskog rata prisutan napor različitih država, te da su održavani mirovni pregovori, tvrdnju Željke Cvijanović kako to nije slučaj ocjenjujemo kao neistinitu.
(Istinomjer.ba)