Nova školska godina koja je počela 2. septembra tekuće godine podsjetila je na stare probleme smanjivanja broja prvačića u oba bh. entiteta. Također, u nekim kantonima, zbog štrajka prosvjetara nastava nije ni počela. U Kantonu Sarajevo, ni ove godine, nije počela na vrijeme nastava za 203 djeteta sa poteškoćama u razvoju, a ponovo se aktuelizirao i problem korištenja termina “bošnjački jezik” u školskim evidencijama u Republici Srpskoj.
Potpredsjednik Republike Srpske (RS), Ramiz Salkić netom prije početka nove školske godine najavio je da će “ponovo pisanim putem pozvati Vladu RS i resorno entitetsko ministarstvo da prestanu kršiti Ustav entiteta, te važeće zakone” i da od nove školske godine “dozvole bošnjačkoj djeci izučavanje bosanskog jezika i nastavu na bosanskom jeziku”.
Prema mišljenju Ustavnog suda BiH, bošnjačka djeca, baš kao i njihovi roditelji imaju pravo nazivati svoj jezik kako oni to žele. Također, prema mišljenju OSCE-a, vlasti entiteta krše međunarodno pravo sprečavajući upotrebu i izučavanje bosanskog jezika. Sve relevantne međunarodne organizacije u BiH, uključujući i Evropsku komisiju identičnog su stava po pitanju bosanskog jezika. Drugo je pitanje zašto te organizacije ne žele upotrijebiti mehanizme koji su im na raspolaganju i privoliti entitetske organe da poštuju ovo pravo i da tako omoguće bošnjačkoj djeci nastavu na bosanskom jeziku. (…) Evidentno je da ga sami ne možemo riješiti, već da trebamo širu podršku. Ta šira podrška se odnosi i na domaće, ali i međunarodne institucije i organizacije.
Ramiz Salkić, 14.08.2019.
Podsjećamo, u školskoj evidenciji maternji jezik djece bošnjačkih povratnika u RS i dalje se vodi kao “bošnjački jezik” zbog čega roditelji u Vrbanjcima i u Konjević Polju posljednjih godina djecu ne šalju na redovnu nastavu, a 128 učenika i ovu školsku godinu pohađat će u edukativnom centru u Novoj Kasabi.
Ja sam prije nekog vremena pozvao Vladu RS da prestanu s diskriminatornom politikom i da omoguće ljudska prava i slobode građanima u RS-u, konkretno je u ovom slučaju riječ o izučavanju bosanskog jezika, a nedavno sam dobio smiješan odgovor od Ministarstva prosvjete i kulture RS-a u kojem se naglašava jedna kvarna analogija da bošnjački jezik govori bošnjački narod, a da bi bosanskim jezikom pričao, kako oni navode, nepostojeći bosanski narod. To su besmislice i sigurno da s ovim pristupom teško da možemo doći do dogovora.
Ramiz Salkić, 03.09.2019.
Salkić je javnosti predočio i odgovore koje je dobio od Vlade RS, odnosno resornog ministarstva koji potvrđuju ove navode. U odgovoru Salkiću navedeno je kako Vlada RS “ima pravo ocijeniti kako se zove jezik kojim govore bošnjaci”.
Naziv bošnjački jezik odgovara nazivu bošnjački narod, dok bi naziv bosanski jezik odgovarao terminu, nepostojećeg, bosanskog naroda.
Odgovor Ministarstva prosvjete RS, 20.08.2019.
U odgovoru koji je Salkić dobio od OSCE-a o ovom pitanju navodi se da “Mirovni sporazum priznaje bosanski jezik kao jedan od službenih jezika u BiH.”
Ta nam prava garantuju evropske konvencije. Garantuje nam i Zakon o osnovnom i predškolskom obrazovanju, garantuje nam i entitetski i državni ustav. Jedino to spriječava vlada entiteta.
Ramiz Salkić, 03.09.2019.
Podsjećamo i Ustavni sud BiH je u svojoj odluci iz 2016. godine ocijenio da vlasti u RS nemaju pravo određivati ime jezika kojim bošnjaci govore.
Naime, u svojoj odluci iz 2016. godine Ustavni sud BiH je, između ostalog, konstatirao da “Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda”.
Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele. Ovakva odredba ne daje pravo javnim vlastima u Republici Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuje ime jezika kojim govore Bošnjaci suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Ime jezika ne može biti uvjetovano ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika, itd.
Odluka Ustavnog suda BiH, 26.05.2016.
Trenutno i roditelji djece iz Vrbanjca i Konjević Polja pred Ustavnim sudom BiH vode sudski postupak za poštivanje ustavom zagarantiranih prava, obzirom da je prvostepena sudska presuda kojom je naloženo O.Š. “Petar Kočić” u Srebrenici da ispuni zahtjeve roditelja i prekine diskriminaciju po osnovu jezika poništena od strane viših sudskih instanci u RS.
Mi smo to i očekivali. To je iskustvo nas povratnika. Mi smo sad na Ustavnom sudu i očekujemo da će ta nepravda koja godinama traje, ne samo kad su upitanju naša djece, već sva ostala djeca u RS, biti ispravljena na Ustavnom sudu.
Muhuzin Omerović, roditelj, 03.09.2019.
Ako je suditi prema riječima roditelja ovaj slučaj mogao bi imati svoj epilog i pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu.
I dok vlasti RS i dalje odbijaju ispoštovati sudske presude i smatraju da su upravo oni ti koji mogu tumačiti Ustav i ignorisati odluke Ustavnog suda BiH, djeca u Vrbanjcima i u Konjević Polju i dalje ne mogu ostvariti neka od elementarnih ljudskih prava, te će i ove godine nastavu pohađati u edukativnom centru, prema nastavnom planu i programu sarajevskog kantona, umjesto u područnoj osnovnoj školi.
Problem “bošnjačkog jezika” u manjem bh. entitetu, osim što je i ove školske godine podsjetio na diskriminaciju u obrazovnom sistemu, pokazao je još jednom da je Bosna i Hercegovina država u kojoj se ne poštuju sudske presude, te da su Ustavom i evropskim konvencijama zagarantovana ljudska prava još uvijek samo mrtvo slovo na papiru.
(Istinomjer.ba)