Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda BiH, u razgovoru za hrvatski RTL kazao je da je tokom susreta sa Sergejom Lavrovim, ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije, razgovarao i o izmjenama Izbornog zakona u BiH.
Naravno da sam razgovarao, iako je naš razgovor bio relativno kratak, nekih pola sata. Ja sam ih zamolio za lobiranje.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH
Potom je novinarka podsjetila Čovića na službeni stav Ruske Federacije o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim se Rusija protivi bilo kakvom miješanju, odnosno, stava je da se sve te promjene moraju dogoditi usaglašavanjem sva tri naroda u BiH. Na to je Čović poručio:
Apsolutno. I ovaj put apsolutna potpora za izmjene Izbornog zakona. Vrlo jasno apsolutna potpora za izmjene Izbornog zakona koje sam dobio od strane drugih veleposlanika u BiH u zadnjih pet, šest dana. Već smo definirali rok, prvih pola naredne godine kao neizborne godine da te promjene napravimo, iako Predsjedništvo, Dom naroda i mnoge druge promjene kao tehničke bi trebalo…..
Dragan Čović, 15. 11. 2020.
Novinarka je prekinula Čovića, te mu kazala “da smo sve to čuli u proteklim godinama”, te da su se “davali istovjetni rokovi, odnosno uvijek ili sredina godine ili prije, odnosno poslije izbora”.
Istinomjer je, podsjećamo, još prije tri godine pisao da Čović godinama najavljuje izmjene Izbornog zakona. Nakon Općih izbora 2018. godine u našoj zemlji, te najave su se intenzivirale.
Odmah nakon što su rezultati Općih izbora 2018. godine potvrđeni, zasjedao je Hrvatski narodni sabor, čiji je predsjednik Dragan Čović, te je tada jasno poručeno:
Stoga je Predsjedništvo HNS jednoglasno opredjeljeno da HNS u svim budućim aktivnostima nastupa kao jedno tijelo, odnosno jedinstven politički blok hrvatskog naroda u BiH. Predsjedništvo HNS smatra kako u ovom trenutnu ne postoje ustavni i zakonski uvjeti za implementiranje izbornih rezultata.
Hrvatski narodni sabor, 23. 11. 2018.
Nekoliko mjeseci kasnije, u aprilu 2019. godine, održan je Sabor HDZ-a BiH u Mostaru. Jedini kandidat za predsjednika stranke bio je Dragan Čović kojem je podršku pružio Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a Hrvatske i tamošnji premijer. Izmjene Izbornog zakona su i tema o kojoj je Plenković tada govorio.
Bilo bi mi drago i to bi bilo zdravo i dobro za odnose među narodima u BiH da se iznađe rješenje, i to konsenzualno, za promjenu izbornoga zakonodavstva. To govorim u najboljoj namjeri da ono što nije pravično konačno postane pravično i da nemamo situacije poput onih u kojima se jedan narod ne osjeća dobro.
Andrej Plenković, 27. 4. 2019.
Samo nekoliko dana kasnije, Dragan Čović ponovo je dao konkretne rokove do kada će Federacija dobiti izvršnu vlast.
Što se tiče federalne razine vlasti, nastojat ćemo primarno s partnerima iz Sarajeva dogovoriti izborno zakonodavstvo i sve druge aktivnosti koje će postati dio naše agende kada je u pitanju europska BiH, kako bi potom preuzeli zajedničku odgovornost za vlast u Federaciji, za što se realno nadam da je moguće napraviti u naredna tri mjeseca.
Dragan Čović, 30. 4. 2019.
Tri mjeseca od navedene Čovićeve izjave, izmjene Izbornog zakona nisu ugledale svjetlost dana, odnosno nisu upućene u parlamentarnu proceduru. Umjesto toga, uslijedilo je novo Čovićevo obećanje.
Tražimo rješenja oko Predsjedništva BiH, Doma naroda FBiH i Grada Mostara paralelno kroz zajednički paket. Otvorili smo proces kako reorganizirati Vladu FBiH zajedno sa SDA i nadam se da ćemo uspjeti za oko mjesec dana usuglasiti stav.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, 25. 11. 2019.
Međutim, došla je nova 2020. godina i nova obećanja. Već na početku 2020. godine Čović nas je uvjeravao da su se delegacije SDA i HDZ-a dogovorile u vezi sa izmjenama Izbornog zakona.
Čini mi se da tu oko Izbornog zakona više nije problem da su se usuglasili. Možda je ova riječ kriva da su se usuglasili, to će svako odmah negirati, ako bi riješili status Grada Mostara, onda bi ovaj drugi problem bio riješen, ali to ćemo njima prepustiti sedam dana. Gdin Čavara s naše strane, sa suradnicima sa federalne razine, treba dostaviti u sedam dana prijedloge ove reorganizacije FBiH, a gđa Krišto će krajem iduće sedmice dostaviti prijedloge na osnovu rasprave sa SDA oko Doma naroda i Predsjedništva.
Dragan Čović, 17. 1. 2020.
Sredinom juna 2020. godine, uz visoki angažman međunarodne zajednice u našoj zemlji, konačno je postignut dogovor SDA i HDZ-a BiH o održavanju izbora u Mostaru. Time je, nakon 12 godina čekanja, omogućeno da građani grada na Neretvi već ove nedjelje biraju lokalnu vlast. Osim Sporazuma o izborima u Mostaru, lideri SDA i HDZ-a BiH potpisali su i Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u kojem je navedeno:
- Stranke potpisnice ovog Sporazuma opredijeljene su za implementaciju svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na uklanjanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.
- Stranke potpisnice ovog Sporazuma pristupiti će implementaciji točke 1. ovog Sporazuma, počevši s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građanana svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna izbornog zakona BiH, 17. 6. 2020.
Sutra ističe šest mjeseci od kada je sporazum potpisan, a kojim je predviđeno da dogovor bude postignut za pola godine od dana potpisivanja. Dogovora još nema, ali ima novih obećanja Dragana Čovića.
U međuvremenu, podsjećamo da ni do danas, više od dvije godine nakon održavanja Općih izbora 2018. godine, njihovi rezultati nisu implementirani u dijelu koji se odnosi na imenovanje izvršne vlasti u Federaciji BiH, a na tu temu Istinomjer je u više navrata pisao.
(Istinomjer.ba)