Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik dao je intervju za RTRS 26.6.2023. godine. Tom prilikom Dodik je komentarisao rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i njegovu posljednju odluku te je najavio upućivanje Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH u parlamentarnu proceduru.
Govoreći o održavanju osme posebne sjednice Republike Srpske, na kojoj se našao Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH po hitnom postupku, Dodik je izjavio da ima spreman Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH:
Iz njega (Ustavnog suda BiH op.a.) se izbacuje trojica sudija Ustavnog suda (stranih sudija op.a.), Republika Srpska bira tri, Federacija bira šest. Imat će devet. Zakon će propisati da kvorumi moraju da podrazumijevaju učešće svih, zavisno od većine, a u odluci mora da bude jedan glas Srbina, jedan glas Hrvata i jedan glas Bošnjaka da bi ona bila validna. Ako nema toga, u čemu je smisao. Da vas preglasavaju?
Milorad Dodik, 26.6.2023.
Dodik je u obraćanju tokom osme posebne sjednice NSRS 27.6.2023. godine također najavio da će uputiti Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi došlo do promjena u sastavu Ustavnog suda BiH:
Dajte da donesemo zakon o Ustavnom sudu BiH. Da propišemo kako se biraju sudije Ustavnog suda. Mi predlažemo da trojicu sudija bira RS, šest bira Federacija po principu tri Bošnjaka, tri Hrvata. Da odlučuju u kvorumu u kojem moraju biti prisutni svi. I da odluka samo važi onda ako je u većini za donošenje odluka, a to je pet, jedan glas Srbina, jedan glas Hrvata i jedan glas Bošnjaka. Time ne štitimo samo Srbe, nego štitimo i Hrvate i Bošnjake.
Milorad Dodik, 27.6.2023.
Podsjećamo, povod za održavanje osme posebne sjednice Narodne skupštine RS jeste Odluka Ustavnog suda BiH od 19.6.2023. godine o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH kojima je obrisana odredba člana 39. tih pravila.
Član 39. Pravila Ustavnog suda BiH predviđao je odgađanje plenarne sjednice Ustavnog suda kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom PFBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrao NSRS. Brisanjem ovog člana onemogućeno je odgađanje sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu.
Povodom ove odluke Ustavnog suda, Milorad Dodik održao je 20.6.2023. sastanak s predstavnicima institucija Republike Srpske i predsjednicima pojedinih parlamentarnih političkih stranaka iz RS. Dodik je tom prilikom izjavio da je Ustavnom sudu ostavljen ultimatum da do petka u 12 sati poništi donesenu odluku.
U srijedu, 21.6.2023, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, kao i nekoliko zaključaka u vezi sa, kako se navodi u saopćenju NSRS, “neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH”.
Šta kaže Ustav BiH o sastavu Ustavnog suda BiH?
U kontekstu Dodikove tvrdnje da bi zakon o Ustavnom sudu predvidio da u sastav Ustavnog suda BiH ulaze tri suca iz Republike Srpske (tri Srbina) i šest iz Federacije (tri Hrvata i tri Bošnjaka), treba podsjetiti da Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa da sudije Ustavnog suda budu pripadnici jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Kada je riječ o sastavu Ustavnog suda BiH, članom VI Ustava BiH, između ostalog, definisano je da četiri člana Ustavnog suda BiH bira Predstavnički dom Federacije BiH, dva člana bira Narodna skupština RS, dok preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom. Kada je riječ o sudijama koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, oni ne smiju biti državljani BiH ili bilo koje susjedne zemlje.
U skladu s navedenim, izvjesno je da bi za usvajanje Prijedloga zakona koji je Dodik najavio bile potrebne izmjene Ustava BiH.
Prvi pokušaj usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH
Krajem 2015. godine klubovi poslanika SDS-a i SNSD-a u Predstavničkom domu PSBiH, kao i Sredoje Nović (SNSD) u Domu naroda PSBiH, uputili su u proceduru Prijedlog zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH sadržavao je identične odredbe koje je Dodik najavio. Naime, Prijedlog zakona predviđao je da Ustavni sud ima devet sudija, a članom 11. Prijedloga zakona predviđeno je da se s teritorije Federacije BiH bira šest sudija, a s teritorije Republike Srpske troje sudija. Također, istim je članom predviđeno da iz jednog konstitutivnog naroda može biti birano najviše troje sudija u Ustavni sud BiH.
Na sjednici održanoj polovinom juna 2016. godine Ustavnopravna komisija Doma naroda PSBiH utvrdila je da Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH nije usaglašen s Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH. Također, Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH je u dva navrata 2016. godine utvrdila da Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH nije usaglašen s Ustavom i pravnim sistemom BiH. S tim u vezi, zakonodavni postupak kada je riječ o Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu BiH obustavljen je 2016. godine.
Uzimajući u obzir da su ustavnopravne komisije oba doma prije sedam godina utvrdile da tadašnji Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji je sadržavao slične odredbe koje bi sadržavao i Prijedlog zakona koji je Dodik najavio u posljednjim javnim istupima, nije bio u skladu s Ustavom BiH, za očekivati je da bi zakonodavna procedura još jednom bila obustavljena ako bi bio upućen sličan prijedlog zakona.
(Istinomjer.ba)