Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdila rezultate Lokalnih izbora u Gradu Mostaru održanih 20. 12. 2020. godine, pregovori i razgovori u vezi imenovanja nove zakonodavne i izvršne vlasti u tom gradu su u punom jeku.
Taj proces, koji se odvija između političkih subjekata koji su osvojili mandate u Gradskom vijeću Grada Mostara, intenziviran je nakon što je za 5. 2. 2021. godine zakazana konstituirajuća sjednica tog zakonodavnog tijela.
U skladu sa Statutom Grada Mostara, sjednicom će predsjedavati najstariji izabrani vijećnik, Tomislav Primorac (HDZ BiH). Kako se u medijima navodi, u skladu sa Primorčevim prijedlogom, na dnevnom redu bi se trebala naći verifikacija mandata vijećnika u Gradskom vijeću Grada Mostara, izvještaj Izbornog povjerenstva Grada Mostara o ovjeri mandata osobama koje su dobile vijećnički mandat, te davanje i potpisivanje svečane zakletve, kao i izbor klubova konstitutivnih naroda.
Pored navedenog, a kao ono što je i najveći predmet interesovanja kako građana Mostara, tako i javnosti u čitavoj Bosni i Hercegovini, na dnevnom redu sjednice trebao bi se naći i izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća, ta kao posljednja, peta tačka, i izbor gradonačelnika Grada Mostara.
Kada se radi o izboru rukovodstva Gradskog vijeća, član 26. Statuta Grada Mostara – Biranje i opoziv predsjednika i zamjenika predsjednika – nalaže da Gradsko vijeće na svojoj prvoj sjednici poslije izbora izabere predsjednika i zamjenike predsjednika iz reda gradskih vijećnika te, u kontekstu izbora gradonačelnika, u stavu 6. kaže:
Predsjednik ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao i gradonačelnik Grada. Ukoliko se to dogodi, predsjednik će dati ostavku na tu poziciju i izbor novog predsjednika će se održati u skladu sa ovim članom.
Sama procedura izbora gradonačelnika propisana je članom 44. Statuta:
1. Na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće.
Izbor gradonačelnika će se vršiti na prvoj sjednici Gradskog vijeća nakon izborâ.
Svaki gradski vijećnik ima pravo da nominira kandidate iz reda izabranih vijećnika.
Prije izbora, nominirani kandidati moraju izjaviti u pisanoj formi da prihvataju kandidaturu.
Dvotrećinska većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika. Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu. Ukoliko je, usljed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu, nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobili najveći broj glasova, organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug. Ukoliko nijedan od preostala dva kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, vrši se treći krug izbora. U trećem krugu, prosta većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika od dva preostala kandidata. Ukoliko preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od ta dva kandidata biti će izabran za gradonačelnika.
Iako Statut nalaže da se gradonačelnik Grada Mostara izabere na prvoj sjednici Gradskog vijeća, sudeći po do sada iznesenim stavovima političkih subjekata, pitanje je da li će se to i desiti na sjednici zakazanoj za 5. 2. 2021. godine, jer su, barem se tako predstavlja u javnosti, pozicije ključnih političkih aktera veoma udaljene.
S tim u vezi, stav predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića odavno je poznat, te samo par dana prije najavljene sjednice ponovljen:
HDZ je osvojio 13 mandata. Druga stranka je SDA sa devet mandata. Po logici stvari, HDZ će dati gradonačelnika. Mi možemo ići i do trećeg kruga glasanja, opet će proći Mario Kordić.
Dragan Čović, 1. 2. 2021.
Sa druge strane, samo dan kasnije, i lider SDA Bakir Izetbegović, ustvrdivši da ne postoji nikakav dogovor između njega i Dragana Čovića u vezi sa izborom gradonačelnika Mostara, također je bio eksplicitan po pitanju novog gradonačelnika:
Još jednom, vrlo jasno – nikakvog dogovora nije bilo, niti ga ima. Više puta sam ponovio, i ostajem pri tom stavu, vrijeme je da gradonačelnik Mostara bude Bošnjak, i to treba da bude dr. Zlatko Guzin…
Bakir Izetbegović, 2. 2. 2021.
Kandidatkinju za gradonačelnicu Mostara Irmu Baraliju imaju i stranke okupljene u BH blok, a nakon sastanka Koalicije za Mostar i BH bloka, održanog 3. 2. 2021. godine u Mostaru, Baralija je, između ostalog, potvrdila da nije postignut dogovor u vezi izbora gradonačelnice/ka Mostara, ta da ona ostaje kandidatkinja BH bloka:
Mi i dalje idemo sa svojom kandidaturom kao BH blok, Koalicija sa svojom. Nismo se dogovorili oko toga, ko će kome dati podršku kao kandidatu ukoliko prođe prvi ili drugi krug. Nikad se ne zna šta će se sve desiti do petka, imamo neke članove i članice vijeća koji su saznali da su pozitivni na koronavirus. Da li će se pojaviti, kako će ko glasati.
Irma Baralija, 3. 2. 2021.
Osim navedenih, a u skladu sa najavom predsjednika Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slavena Raguža, čija stranka ima tri vijećnice/ka u Gradskom vijeću Grada Mostara, vijećnici će u prvom krugu glasanja imati priliku da se izjasne i o podršci vijećnici Vesni Šunjić (HRS) za gradonačelnicu. S tim u vezi, krajem decembra 2020. godine Raguž je na pitanje “za koga će HRS dignuti ruku kad je u pitanju gradonačelnik” odgovorio:
Mi ćemo podržavati svoga kandidata za gradonačelnika, odnosno gradonačelnicu Vesnu Šunjić. Što se ostalih tiče, možda je bolje pitanje za koga nećemo. Nećemo je dići za bilo koga predlože tzv. probosanske snage okupljene oko SDA i SDP-a. One su izbornom procesu pristupili kao bošnjačkom političkom projektu, što je krajnje licemjerno s njihove strane. Što se tiče HDZ-a BiH, definirat ćemo projekte, stroge programske uvjete, na načelima revizije, odgovornosti i transparentnosti, koje će morati zadovoljiti kako bi dobili naš glas u nekoj eventualnoj trakavici oko izbora gradonačelnika. No, sudeći po aktivnostima HDZ-a BiH i SDA ovih dana na terenu, vrlo je vjerojatno kako njima HRS-ove ruke neće ni trebati. Oni su već krenuli s planom raspodjele pozicija po gradskim javnim poduzećima i povjerenstvima.
Slaven Raguž, 29. 12. 2020.
Sudeći po do sada iznesenim stavovima ključnih političkih subjekata u Gradskom vijeću Grada Mostara, pitanje je da li će na konstituirajućoj sjednici biti izabrano kako rukovodstvo Gradskog vijeća, tako i gradonačelnik/ca Mostara.
U svakom slučaju, najavljena sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara, nakon duže od decenije čekanja, veliki je i bitan događaj, u prvom redu za građane tog grada. Međutim, ono što oni u svakom slučaju očekuju jeste da izbrani vijećnici, skupa sa novim gradonačelnikom/com, u narednom periodu stave po strani lične i stranačke interese te, preuzimajući odgovornost, rade u interesu građana koji su ih izabrali. Ukoliko to bude slučaj, nacionalna i stranačka pripadnost novoizabranog gradonačelnika/ce neće biti bitna.
(Istinomjer.ba)