Predsjednik HDZ-a BiH i trenutni drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović u javnom istupu 11.4.2023. godine još jednom je komentarisao proces formiranja izvršne vlasti u Federaciji BiH. Govoreći o tome, a u kontekstu ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, Čović je iznio i dvije neistine.
Izjavivši da nema novih pregovora o uspostavi vlasti na nivou FBiH, odnosno da su partneri davno odabrani i da nema novih, Čović je ustvrdio da visoki predstavnici u BiH donose kratkoročne odluke te da samo Parlamentarna skupština BiH može mijenjati Izborni zakon BiH.
Mislim da zato imamo dovoljno političkog kapaciteta i siguran sam da na to pitanje odgovorim vrlo jasno da neće trebati nikakvi novi pregovarački procesi – mi smo pregovore završili, partnera imamo i trebamo realizirati to partnerstvo uspostavom Vlade Federacije. Visoki predstavnici mogu donositi odluke, one su kratkoročne odluke, jedini predstavnici tri konstitutivna naroda i svi oni koji legitimno budu izabrani mogu u parlamentima Bosne i Hercegovine promijeniti izborno zakonodavstvo, eventualno promijeniti ograničeno Ustav i stvoriti jedan ambijent da više nikada ne stavljamo ovu temu.
Dragan Čović, 11.4.2023.
Da Parlamentarna skupština BiH nije ta koja jedina može mijenjati Izborni zakon BiH, svjedoče odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta donesene tokom 2022. godine, a kojima je on trajno izmijenio Izborni zakon BiH.
Na Bonskoj konferenciji o implementaciji mira, održanoj 1997. godine, Vijeće za implementaciju mira (PIC) je, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smjeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH. U zaključcima Konferencije PIC je pozdravio namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u vezi s interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma. Kako je navedeno u dokumentu, visoki predstavnik donosi obavezujuće odluke kada smatra da je to neophodno, a jedna od navedenih situacija jeste i donošenje mjera koje stupaju na snagu kada strane nisu u mogućnosti da se dogovore.
Prvu odluku kojom je izmijenio Izborni zakon BiH Schmidt je donio 27.7.2022. godine.
Ona se, podsjećamo, odnosila na, kako je u obrazloženju odluke navedeno, “potrebu za jačanje integriteta izbora i unapređenje upravljanja izbornim procesom na transparentan način pružanjem mogućnosti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH da efikasno sankcionira kršenja pravila ponašanja u izbornoj kampanji, a sve u cilju da se izborni zakon uskladi s međunarodnim standardima i dobrom praksom za demokratske izbore prema preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a (ODIHR) i prema onome što je naglašeno u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.”
Navedena odluka bila je na snazi tokom izborne kampanje za Opšte izbore 2022. godine te kao takva ostala dijelom Izbornog zakona BiH.
Također, visoki predstavnik je, nakon zatvaranja biračkih mjesta 2.10.2022. godine, pored Odluke kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, donio i Odluku kojom se donosi zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, potonjom odlukom Schmidt je izmijenio dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Ključna izmjena odnosila se na broj delegata/kinja u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH koji mogu predložiti predsjednika i potpredsjednike te rokove u kojima bi se taj proces trebao okončati.
(1) Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s člancima 9.15 do 9.19 ovog Zakona ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije.
(2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavkom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.
(3) Ukoliko u roku od 50 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavcima (1) i (2) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.
Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, odnosno prvog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, te također nije “kratkoročnog” karaktera.
Upravo na osnovu navedenih Schmidtovih nametnutih rješenja izabrani su aktuelna predsjednica FBiH i potpredsjednici te su u toku pregovori u okviru procesa imenovanja nove Vlade FBiH, o čemu je Istinomjer u nekoliko navrata opširno pisao.
Istinomjer je već nekoliko puta pisao i o Čovićevim nedosljednim stavovima u vezi s (ne)nametanjem odluka visokog predstavnika u BiH. Pored toga, neutemeljenom smo ocijenili tvrdnju prvog čovjeka HDZ-a BiH da bi Christian Schmidt trebao izvršiti i izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.
S obzirom na bonska ovlaštenja koja ima visoki predstavnik u BiH te činjenicu da je Christian Schmidt već u dva navrata vršio izmjene Izbornog zakona BiH koje su trajno stupile na snagu, tvrdnje Dragana Čovića da su odluke visokih predstavnika u BiH kratkoročne te da samo Parlamentarna skupština BiH može mijenjati Izborni zakon BiH Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)