Aneks VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma predvidio je strane članove u prvom sazivu Komisije za nacionalne spomenike BiH, dok je kasnije odlučivanje o njenom radu prepušteno institucijama BiH.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić je na pres-konferenciji upriličenoj 30. juna 2026. godine povodom spora oko imenovanja članova u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ustvrdio da su vraćanje stranaca i preglasavanje u Komisiji neustavni i nedejtonski.
Radi se o pokušaju da se stave stranci u Komisiju za spomenike i da se vrši preglasavanje u toj komisiji kao što je preglasavanje u Ustavnom sudu. Tako da, to je nešto što je vanustavno, van Daytona.
Nenad Stevandić, 30.6.2026.
Strani članovi i odlučivanje većinom glasova u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH postojali su od njenog osnivanja Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma do 2016. godine, kada je Predsjedništvo BiH, koje su tada činili Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić, unijelo promjene u rad Komisije. Umjesto dotadašnja tri domaća i dva strana člana koji su glasali većinom glasova, Predsjedništvo je izabralo tri domaća člana i razriješilo dva strana te donijelo uredbu po kojoj se u Komisiji odlučuje koncenzusom domaćih članova.
Sastav Komisije i njen način odlučivanja ponovo su promijenjeni u januaru 2026. godine. Tada je Predsjedništvo BiH donijelo novu odluku kojom je ponovno predvidjelo odlučivanje većinom glasova te sastav Komisije od tri domaća i dva strana člana.
Međutim, kada je Predsjedništvo BiH na sjednici održanoj 30. juna 2026. godine pristupilo imenovanju članova u Komisiju, došlo je do spora među njegovim članovima. Denis Bećirović i Željko Komšić glasali za su imenovanje dva domaća i dva strana člana, dok je Željka Cvijanović odbila ponuditi člana iz Republike Srpske te napustila sjednicu. Cvijanović je najavila pokretanje procedure zaštite vitalnog nacionalnog interesa te ustvrdila kako su imenovanja nezakonita.
Usprkos sporu članova Predsjedništva BiH oko imenovanja i načina rada Komisije, tvrdnja Nenada Stevandića kako su preglasavanje i imenovanje stranih članova vanustavni i vandejtonski nije utemeljena u ovim dokumentima.
Ustav BiH ne bavi se radom Komisije, a u Aneksu VIII, koji regulira osnivanje Komisije, navodi se da će prvu komisiju činiti tri domaća i dva strana člana te da će Komisija sama donijeti propise neophodne za svoj rad. Također je navedeno da će nadležnosti za rad Komisije nakon isteka mandata prvih članova prijeći na institucije BiH, što se i dogodilo. Predsjedništvo BiH je 21. decembra 2001. godine donijelo odluku o imenovanju novih članova Komisije i time, u skladu s Aneksom VIII, preuzelo odgovornost za Komisiju. Od tada, Predsjedništvo BiH ima pune ovlasti da određuje sastav Komisije i donosi propise o njenom radu, što je u praksi i činilo, mijenjajući sastav Komisije i pravilnike o odlučivanju.
Zbog toga što se Ustav BiH ne bavi Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH te činjenice da Aneks VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma ne zabranjuje prisustvo stranih članova u Komisiji niti propisuje da se odluke moraju donositi isključivo konsenzusom domaćih članova, tvrdnju Nenada Stevandića da je ponovno vraćanje stranaca i odlučivanje većinom glasova u Komisiji neustavno i nedejtonsko ocjenjujemo kao neutemeljenu.
(Istinomjer.ba)