Danas (21.11) se u entitetu Republika Srpska obilježava Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Gostujući u programu RTRS-a, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) govorio je o ovom sporazumu, pri čemu je iznio neistinite tvrdnje.
Govoreći o odnosima u regionu i u Bosni i Hercegovini, Stevandić je ustvrdio kako “dugo traju izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Mislim da bošnjačka politika treba dodatnu mudrost i percepciju za teritoriju i geopolitiku. Ne može samo da se uzda da će neki strani ambasador svojim djelovanjima i naređenjima pribaviti njima korist na našu štetu. Dugo traju izmjene Dejtonskog sporazuma na našu štetu.
Nenad Stevandić, 21.11.2023.
Podsjećamo, Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je 21. novembra 1995. godine u Daytonu, a potpisan je 14. decembra 1995. godine u Parizu. Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma predstavlja Ustav Bosne i Hercegovine.
Jedine moguće “izmjene” predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom odnose se na izmjene Ustava BiH.
Do sada je u parlamentarnu proceduru upućeno nekoliko prijedloga amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, ali jedini amandman koji je do sada usvojen na Ustav BiH jeste onaj iz 2009. godine, koji reguliše položaj Brčko distrikta.
S obzirom na to da su jedine moguće izmjene predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom one koje se odnose na Ustav Bosne i Hercegovine te s obzirom na to da je do sada usvojen samo jedan amandman na Ustav BiH, Istinomjer Stevandićevu tvrdnju da “dugo traju izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma” ocjenjuje neistinitom.
Stevandić je u nastavku ustvrdio da su “Federacija BiH i Republika Srpska potpisali da su u zajedničkoj državi” te je dodao da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da “domaći akteri budu pitani za visokog predstavnika”:
U Dejtonskom sporazumu piše da nas moraju pitati za visokog predstavnika, a to je stvar suvereniteta,
Nenad Stevandić, 21.11.2023.
S obzirom na to da je Stevandić tokom gostovanja ustvrdio da su entiteti Federacija BiH i Republika Srpska “potpisali da žive u zajedničkoj državi”, podsjećamo da je Bosna i Hercegovina Ustavom iz SFRJ prepoznata kao ravnopravna republika u bivšoj državi, dok se u prvom članu važećeg Ustava BiH navodi da Bosna i Hercegovina “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama”.
Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Sporazum o civilnoj provedbi) navodi se da strane (Republika BiH, Republika Hrvatska, SR Jugoslavija te entiteti FBiH i RS), zbog kompleksnosti s kojima su suočene, zahtijevaju postavljanje visokog predstavnika s ciljem olakšavanja napora stranama u provedbi civilnih aspekata mirovnog rješenja.
Pored toga, Aneksom 10 definisano je da će strane u potpunosti sarađivati s visokim predstavnikom i njegovim osobljem, kao i međunarodnim organizacijama i agencijama. U skladu s Aneksom 10, visoki predstavnik ima ovlaštenja za konačnu interpretaciju Općeg okvirnog sporazuma za mir.
Dakle, Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije definisano da strane “trebaju biti pitane za visokog predstavnika” ili na bilo koji način uticati na njegov izbor, već su tada zahtijevale postavljanje s ciljem lakše provedbe civilnih aspekata mirovnog rješenja. S tim u vezi, Istinomjer i ovu Stevandićevu tvrdnju ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)