Govoreći na pres-konferenciji o nadležnostima entiteta i države, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik dotakao se i predstojećih izbora, tvrdeći da je Republika Srpska subjekt izbornog procesa.
U tom kontekstu, Dodik je rekao da postoji mogućnost da entitet Republika Srpska samostalno organizuje izbore:
Dakle, nama je izborni proces otrgnut kao i mnoge druge stvari koje su nam otete. Mi smo subjekt, Republika Srpska je subjekt izbornog procesa. Kao što znate, svi izbori za gore nivo BiH su iz Republike Srpske, nema ničega što se bira na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. Republika Srpska će dobiti demokratsku vlast. Možda i uz varijantu da mi sami za sebe organizujemo ovdje izbore. Zašto ne?
Milorad Dodik, 3.4.2022.
Organizacija i sprovođenje izbora u Bosni i Hercegovini regulisani su već u Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, koji je sklopljen u Parizu 14.12.1995. godine. U članu V Aneksa 3 definiše se Stalno izborno povjerenstvo:
Strane su suglasne osnovati stalno izborno povjerenstvo, koje će biti odgovorno za provedbu budućih izbora u Bosni i Hercegovini.
Aneks 3, član V, Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini
U skladu sa ovim članom, formirana je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) kao stalni izborni organ u strukturi izbornih organa u Bosni i Hercegovini. Ovo je za Istinomjer pojašnjeno iz Centralne izborne komisije BiH:
Prema Članu 5 Aneksa III. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini strane su se saglasile da uspostave stalnu Izbornu komisiju sa odgovornošću za provođenje budućih izbora u Bosni i Hercegovini. Dakle Aneks III Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ima snagu međunarodnog ugovora kao i cijeli Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.
Centralna izborna komisija BiH, 8.4.2022.
Kako je utvrđeno Izbornim zakonom BiH, a kako je za Istinomjer također potvrđeno iz ove komisije, CIKBiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine sa jasnim ovlastima koje se, pored ostalog, odnose na raspisivanje, nadgledanje i provođenje izbornog procesa.
Nadalje, u skladu sa članom 2.9 Izbornog zakona BiH, Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i čije ovlasti iz nje proizlaze. Isti član propisuje pored ostaloga da Centralna izborna komisija BiH koordinira, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora u skladu s ovim Zakonom, donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini, propisanih ovim Zakonom, odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine i tako dalje.
U nizu Zakonom propisanih nadležnosti CIK BiH ima i nadležnost za donošenje podzakonskih provedbenih izbornih akata (član 2.9 tačka 2. Izbornog zakona). Stalni izborni organi su i izborne komisije osnovnih izbornih jedinica i centri za birački spisak u svakoj opštini odnosno gradu u Bosni i Hercegovini. Centri za birački spisak su formirani za svaku opštinu/grad u okviru organa uprave. Izborni zakon omogućava imenovanje i drugih izbornih komisija (entiteta, kantona) i, u skladu sa Zakonom, imenovana je Izborna komisija Republike Srpske kao entitetska izborna komisija. Pored navedenih izbornih organa, izborni organi su birački odbori i mobilni timovi koji se imenuju za sprovođenje svih nivoa izbora koje propisuje Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Shodno članu V Aneksa 3 su održani i prvi izbori nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma, što je i navedeno u Aneksu 4 / Ustavu Bosne i Hercegovine.
Centralna izborna komisija BiH, 8.4.2022.
Iako postoje Izborna komisija Republike Srpske i Izborna komisija Brčko distrikta BiH, te Izborni zakon Republike Srpske i Izborni zakon Brčko distrikta BiH, oni moraju biti u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a njihovu nadležnost utvrđuje Centralna izborna komisija BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Pored toga, Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu broj U 4/12 (apelacija Sulejmana Tihića) potvrđuje naprijed navedeno, odnosno utvrđuje da niti jedna druga izborna komisija u BiH ne može provoditi izbore bez saglasnosti Centralne izborne komisije BiH, koja po zakonu propisuje nadležnosti svih nižih izbornih komisija.
Na kraju članom 2.21 stav (1) Izbornog zakona BiH utvrđeno je da se izborne komisije entiteta formiraju prema izbornom zakonu entiteta u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Njihovu nadležnost utvrđuje Centralna izborna komisija BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Ta nadležnost je utvrđena Odlukom o utvrđivanju nadležnosti izborne komisije entiteta.(Službeni glasnik BiH, br. 3/02 od 19.2.2002. godine.
U skladu sa naprijed navedenim svako djelovanje u smislu organizacije Općih izbora 2022. godine mimo Centralne izborne komisije BiH bi bilo protivustavno i protivzakonito.
Centralna izborna komisija BiH, 8.4.2022.
Iz Izbornog zakona BiH je, dakle, jasno da je Centralna izborna komisija BiH ta koja svojom odlukom raspisuje izbore te obavještava sve nadležne organe, na svim nivoima vlasti, i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora.
S obzirom na navedene odredbe Izbornog zakona BiH, nadležnosti Centralne izborne komisije BiH te odluke Ustavnog suda BiH, tvrdnju Milorada Dodika da je “Republika Srpska izborni subjekt” te da može samostalno organizovati izbore Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)