Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda i predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik na press konferenciji održanoj 9. septembra 2020. godine u Istočnom Sarajevu iznio je optužbe na račun predsjednika Suda BiH, Ranka Debeveca.
Osim što je ustvrdio da predsjednik Suda BiH ima špansko ime i prezime, Dodik je također istakao da Debevec određuje i daje saglasnost za prisluškivanje Obavještajno-sigurnosnoj službi BiH.
Veoma sumnjiva uloga predsjednika Suda BiH koji je pribavio sebi pravo da on određuje službi koga da prati i prisluškuje, to je tema koje su demokratske zemlje davno završile. (…) Taj čovjek danas određuje i daje saglasnost vjerovatno uslovljen činjenicom i saznanjem da to postoji, da se svako sluša po Bosni i Hercegovini tako da je to naravno stvar koja treba da bude riješena. (…) Predsjednik Suda je državljanin Španije i ima špansko ime i prezime koje nije prijavio kada se kandidovao. Kako neko može da lične podatke skriva, a da obavlja tako važnu dužnost. Mi smo kod nadležnih španskih organa provjerili i to jeste tako.
Milorad Dodik, 9. septembar 2020.
Povodom Dodikovih tvrdnji istog dana oglasio se Sud Bosne i Hercegovine, a čitavo saopćenje moguće je pročitati na ovom LINKU.
Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine propisuje proceduru predlaganja, određivanja, provođenja i obustavljanja mjera tajnog praćenja. Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine prema tome nema neograničenu moć za davanje saglasnosti za prisluškivanje. Podsjećanja radi, više godina nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine oglasio određene odredbe Zakona o OSA BiH neustavnim, izvršna i zakonodavna vlast nisu izvršile odluku najvišeg suda u državi i usvojile relevantne izmjene i dopune tog zakona. I bez toga, predsjednik Suda se pri izdavanju naloga pridržava standarda iz predmetne odluke Ustavnog suda. Za razliku od većine drugih institucija, Sud Bosne i Hercegovine posjeduje certifikat Državnog sigurnosnog organa o Sigurnosnom području II stepena za čuvanje, obradu i pohranu tajnih podataka, što svjedoči o dokazivosti zakonitosti svakog izdatog naloga, pred nadležnim institucijama.
Saopćenje, Sud BiH, 9. septembar 2020.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH je 2017. godine prihvatio apelaciju dopredsjedavajuće Predstavničkog doma PS BiH, Borjane Krišto i proglasio neustavnim tri odredbe člana 78. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA). Nakon što je Ustavni sud BiH pomenute odredbe ovog zakona proglasio neustavnim, izmjene Zakona o OSA-i trebale su biti usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH. S tim u vezi, zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH po hitnom postupku od 4. 5. 2018 našao se pred delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH 14. februara 2020. godine, no isti nije usvojen. Prijedlog ovog zakona vraćen je u redovnu proceduru.
U Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, odnosno Poglavlju VIII koje se odnosi na prikupljanje informacija, navode se opća ovlaštenja koja ova agencija ima kada je u pitanju prikupljanje informacija i mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora. U članu 76. ovog zakona određuju se mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora, dok se u članu 77. ovog zakona definira kada je za tajno prikupljanje podataka potrebno sudsko ovlaštenje, odnosno “ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine”. U ostatku ovog poglavlja navodi se šta nalog za tajno prikupljanje informacija treba da sadrži, kao i kada se tajno prikupljanje podataka obustavlja.
O čitavom slučaju oglasio se i Debevec, te dodao kako će najvjerovatnije podnijeti tužbu protiv Dodika “jer se radi o stopostotnoj kleveti”.
U prilog gore navedenom, statistički podatak o izdatim nalozima sadrži i naloge koje je predsjednik Suda Bosne i Hercegovine obustavio uz obrazloženo rješenje. To svakako dopunjuje demanti da predsjednik Suda ima neograničenu moć da daje saglasnost za prisluškivanje. (…) Gospodin Ranko Debevec, predsjednik Suda Bosne i Hercegovine, poziva gospodina Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da javnosti prezentuje koje je to „špansko ime“ Ranka Debeveca, jer bi ga jako radovalo da ga i sam sazna. (…) Nadalje, za gospodina Dodika očito nije problem što on ima srbijansko državljanstvo i po informacijama koje posjedujemo više nekretnina u Srbiji i Rusiji, i kao takav je član predsjedništva države Bosne i Hercegovine, već je problem da li predsjednik Suda, koji se rodio i veliki dio života proveo u Sarajevu u Bosni i Hercegovini, kao pripadnik Jevrejsko-sefardske zajednice porijeklom iz Španije, ima eventualno špansko državljanstvo.
Saopćenje, Sud BiH, 9. septembar 2020.
S obzirom na gore navedene činjenice, Istinomjer tvrdnje člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika da predsjednik Suda BiH, Ranko Debevec ima neograničenu moć za davanje saglasnosti za prisluškivanje ocjenuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)