Stav Srđana Amidžića da bi se plaćanjem duga BHRT-a sredstvima iz budžeta Bosne i Hercegovine ušlo u proces gašenja RTRS-a nije utemeljen na činjenicama, pogotovo ako se uzme u obzir da je to trebala biti samo jednokratna pomoć ovoj instituciji i da su njeni zahtjevi usmjereni na poštovanje zakonskog rješenja, koje jasno predviđa postojanje i dva entitetska javna emitera.
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, govoreći o usvajanju budžeta na državnom nivou za 2025. godinu, kao političku pobjedu ocijenio je izbacivanje stavke pomoći BHRT-u iz finalne usvojene verzije. Prethodno, prijedlog Predsjedništva BiH sadržavao je stavku finansijske pomoći za BHRT kojom bi ovaj javni servis isplatio svoje dugove, a Amidžić je ustvrdio, u slučaju da se ta stavka našla u budžetu, da bi to značilo put ka ukidanju RTRS-a, ali i stvaranje državne televizije.
Znate šta znači kad vi izbacite BHRT institucije kulture iz budžeta institucija BiH? Oni su imali namjeru da naprave državne institucije kulture i da naprave državnu televiziju (…). Znate šta je sljedeći korak? Sljedeći korak je, kad sam ja sjedio ovdje, mene je neko blijedo gledao – ukidanje RTRS-a, ako to prođe, on će reći: “Mi imamo državnu televiziju (…). Nemaju ništa protiv da se ukine Federalna, ali ako će se ukinuti RTRS i ako će postojati samo BHRT. A prvi korak je bio da BHRT postane korisnik budžetskih sredstava.
Srđan Amidžić, 5.12.2025.
BHRT, kao javni servis, definisan je Zakonom o Javnom RTV sistemu BiH iz 2005. godine. Prema tom zakonu, definisana su tri javna servisa u BiH, a među njima i BHRT kao državni servis te RTRS i FTV.
Prema informacijama s BHRT-a, ovaj javni servis duguje 22 miliona maraka Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) s rokom vraćanja do februara 2026. godine. Ukoliko do tada ne vrati dug, za BHRT slijedi blokada računa ili zapljena imovine, o čemu je govorila pomoćnica direktora BHRT-a Lejla A. Babović.
S obzirom da su oni već imali jedan pokušaj prodaje imovine, ja sam bliža tome da bi, u cilju namirenja svojih potraživanja, oni išli na blokadu računa BHRT-a. A s obzirom da se radi o iznosu koji je bio predviđen u budžetu za 2025. godinu, od 22 miliona maraka, to bi značilo da BHRT pada na koljena i ne može ništa finansirati u određenom periodu, a to bi bilo nekih godinu dana, jer bi sav prihod koji mi dobijamo od RTV takse bio povlačen sa računa BHRT-a na račun EBU.
Lejla A. Babović, 6.12.2025.
Predsjedništvo BiH je 19. augusta 2025. godine usvojilo Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu u kojem se našla i stavka od 22 miliona KM za izmirenje dijela dugovanja i obaveza BHRT-a.
Takav prijedlog budžeta nije naišao na potrebnu podršku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH 30. oktobra 2025. godine te je Predsjedništvo BiH uputilo novi prijedlog 11. novembra 2025. godine, koji je Parlamentarna skupština BiH usvojila 20. novembra 2025. godine i u kojem se ne nalazi stavka o otplati duga BHRT-a.
Prema riječima generalnog direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića, RTRS od 2017. godine zadržava dio prikupljene RTV takse, koju bi, prema Zakonu o Javnom RTV sistemu BiH, trebao uplatiti BHRT-u.
Od 2017. RTRS je potpuno nezakonito prestao prebacivati RTV taksu koja pripada BHRT-u, a to je 50 posto od prikupljene RTV takse na području Republike Srpske. Taj dug je u ovom trenutku preko 100 miliona KM.
Belmin Karamehmedović, 17.11.2025.
Odlukama nižih sudova zaključeno je da Zakonom o Javnom RTV sistemu predviđeni javni RTV sistem nikada nije u potpunosti implementiran jer nije zaživjela korporacija javnih RTV servisa, niti je funkcionisao Odbor sistema kao nadzorno tijelo za naplatu i raspodjelu takse.
U dugogodišnju pravnu borbu BHRT-a u potraživanju novca od RTRS-a u martu 2025. godine uključio se i Ustavni sud BiH, koji je zaključio da je došlo do povrede BHRT-ovog prava na imovinu, zbog čega su ranije presude nižih sudova, a koje su išle u korist RTRS-a, ukinute, a predmeti vraćeni na ponovno odlučivanje. Također, Sud je zaključio da RTRS nije imao zakonsko pravo zadržati cjelokupan iznos RTV takse.
Prema Zakonu o Javnom RTV sistemu, definisano je ko i kako naplaćuje RTV taksu u BiH, te je propisano da BHRT-u pripada 50% od ukupnog iznosa prikupljenog na teritoriji BiH.
BHRT je krajem jula 2025. godine objavio informaciju da je, nakon odluke Ustavnog suda BiH, Vrhovni sud RS donio rješenja u dva sudska postupka u korist BHRT-a. Kako su naveli, Vrhovni sud RS nedvosmisleno je utvrdio da RTRS nije imao zakonsko pravo da zadrži sav prikupljeni novac niti da samovoljno uslovljava isplatu BHRT-u formiranjem korporacije javnih RTV servisa. Također je naloženo ponavljanje sudskih postupaka pred nižestepenim sudovima u Banjoj Luci, uz obavezu dosljedne primjene pravnih stavova iz presude Ustavnog suda BiH.
Uz dug BHRT-a od 22 miliona KM, koji je prvobitno trebao biti isplaćen iz budžeta BiH, a u konačnici nije, ova medijska kuća duguje 54.280.738 KM za poreze i doprinose na plate zaposlenika, 9.114.664 KM dobavljačima, 9.604.823 KM Upravi za indirektno oporezivanje, 1.565.642 KM Elektroprivredi itd.
Kada bi dug RTRS-a prema BHRT-u bio izmiren, ova bi se kuća našla u povoljnijoj finansijskoj situaciji u kojoj bi znatno manje izgledna bila potreba da se ona finansira na bilo koji način iz budžeta BiH.
Krajem novembra 2025. godine održan je protest zaposlenika/ca BHRT-a ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog “dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države”.
Programski kolegiji BHT1 i BH radija 1 uputili su 8. decembra 2025. godine pismo visokom predstavniku sa zahtjevima za prioritetnim rješavanjem problema u kojem se ova kuća nalazi, pritom nigdje ne navodeći gašenje RTRS-a kao jedan od zahtjeva.
Zato tražimo:
– da iskoristite sve mehanizme koji su Vam na raspolaganju, da bez odlaganja preduzmete konkretne korake i ukoliko je to jedino moguće rješenje, nametnete pod prijetnjom sankcija provođenje Zakona: povratak na sistem naplate RTV takse putem jedinstvenog računa (koji je bio u funkciji do 2017. godine). Na taj račun bi se uplaćivala sredstva iz cijele Bosne i Hercegovine a prikupljena sredstva bi se automatski raspoređivala na račune BHRT-a, RTV FBiH i RTRS, u omjeru koji je definisan Zakonom. Ovaj model predstavlja jedino sistemsko i dugoročno rješenje koje bi osiguralo stabilno, pravedno i transparentno finansiranje u ovom trenutku.
Programski kolegiji BHT1 i BH radija, 8.12.2015.
Podsjećamo, “osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa” jedan je od 14 prioriteta koje je Evropska komisija objavila u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji 2019. godine.
Stavka o BHRT-u u državnom budžetu odnosila se samo na otplatu dijela njihovog duga, a ne na uvođenje ovog javnog servisa kao stalnog korisnika budžetskih sredstava s državnog nivoa. U ukazivanju na probleme ove medijske kuće traženo je da se poštuje Zakon o Javnom RTV sistemu, koji eksplicitno predviđa i postojanje RTRS-a, a nikako njegovo gašenje. Dodatno, prema istom zakonu, BHRT je definisan kao televizija na državnom nivou, te zbog svega navedenog izjavu Srđana Amižića da je izdvajanje novca iz državnog budžeta za BHRT pokušaj stvaranja državne televizije i gašenja RTRS-a Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.