Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica (SDS), komentarisao je nedavno usvojeni Izborni zakon Republike Srpske, podsjetivši na Aneks III Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem stoji da su nadležnosti Centralne izborne komisije BiH dejtonska tekovina.
Gostujući u emisiji Radiotelevizije Bosne i Hercegovine BHT1 Uživo 19.4.2024. godine, na pitanje voditelja da iznese argumente zbog čega misli da naredni lokalni izbori u BiH na teritioriji RS neće biti provedeni po Izbornom zakonu RS, Govedarica je izjavio da je jedan od razloga to što je Izborni zakon BiH dejtonska tekovina, te se pozvao na sadržaj Aneksa III Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Jedan od razloga je političke prirode, drugi razlog je tehničke prirode. Kada je u pitanju politička priroda jasno je da je Izborni zakon Bosne i Hercegovine dejtonska tekovina.
U Aneksu III Dejtonskog mirovnog sporazuma u članu V je jasno definisano da poslije odlaska Privremene izborne komisije, tog takozvanog PIK-a, kojim je nekada davno rukovodio Robert Frowick zajedno sa Carlosom Westendorpom, institucije Bosne i Hercegovine su u obavezi da definišu stalnu izbornu komisiju.
Stalna izborna komisija ima zadatak da organizuje i da sprovede u budućem vremenu izbore u Bosni i Hercegovini. To je dakle dejtonska tekovina i kada nam neko kaže da u ovoj situaciji Republika Srpska, odnosno njeni poslanici podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, nažalost, to je tačno, ja sam sinoć upozorio naše kolege, narodne poslanike koji su predlagaoci ovog zakona.
Vukota Govedarica, 19.4.2024.
Aneks III, Sporazum o izborima, Dejtonskog mirovnog sporazuma navodi da, u skladu s odgovarajućim dokumentima Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), Republika BiH, Federacija BiH i Republika Srpska (strane), “zahtijevaju da OSCE usvoji i uspostavi program izbora za BiH kako je izloženo u Sporazumu.
Pored toga, izbore za Zastupnički dom BiH, Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS, Predsjedništvo RS, te kantonalna i općinska tijela vlasti, nadziraće i provoditi OSCE na način na koji to ta organizacija odredi.
U tu svrhu strane zahtijevaju da OSCE osnuje Privremeno izborno povjerenstvo, te da se prvi izbori održe šest mjeseci nakon stupanja na snagu Sporazuma ili, ako OSCE utvrdi da je odgađanje potrebno, ne kasnije od devet mjeseci nakon njegova stupanja na snagu.
U nastavku, član V navedenog aneksa, Stalno izborno povjerenstvo, nalaže stranama njegovo osnivanje stalnog izbornog povjerenstva te određuje odgovornosti tog tijela.
Strane su suglasne osnovati stalno izborno povjerenstvo, koje će biti odgovorno za provedbu budućih izbora u Bosni i Hercegovini.
Aneks III Dejtonskog mirovnog sporazuma
Prvi Opšti izbori u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma održani su 14.9.1996. godine. Kako se podsjeća na zvaničnoj web stranici Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), Parlamentarna skupština BiH usvojila je u augustu 2001. godine Izborni zakon BiH koji je stupio na snagu u septembru 2001. godine. Stupanjem na snagu ovog zakona, prestala je s radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Centralna izborna komisija BiH. Konstituirajuća sjednica CIK-a BiH održana je u novembru 2001. godine, čime je PIK zvanično prestao da postoji. Kako je navedeno na zvaničnoj stranici OSCE-a 2.10.2006. godine, Opšti izbori u BiH 1.10.2006. godine bili su prvi takvi koje je u potpunosti provela vlade BiH nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.
S obzirom na sadržaj Aneksa III Dejtonskog mirovnog sporazuma, Istinomjer tvrdnje Vukote Govedarice da je Izborni zakon BiH dejtonska tekovina, kao i da je njime predviđeno osnivanje CIK-a BiH koji je nadležan za provođenje budućih izbora u BiH ocjenjuje istinitim.
(Istinomjer.ba)