Gostujući u emisiji “Intervju tjedna” na OBN televiziji, predsjednik PDP-a Branislav Borenović je, pored ostalog, najavio i da će politički subjekt na čijem je čelu na narednim Opštim izborima 2022. godine imati “značajan broj žena” nositeljica listi. Istoga dana, i delegat u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica (SNSD) izjavio je da “SNSD daje velike mogućnosti za politički angažman ženama”.
Tako je na pitanje voditelja Zvonka Komšića da li će na listama imati neka nova imena, Borenović ustvrdio da je, u kontekstu njihovog učešća na izbornim listama, “uvijek bilo da su žene kvota” te najavio promjenu u tom smislu kada je PDP u pitanju.
Hoćemo. Na listama ćemo imati, jedan značajan broj žena će nam biti nosioci lista, što je do sada bilo atipično. Znate, uvijek je bilo da su žene kvota, broj koji se popunjava u skladu sa Izbornim zakonom. Ovaj put nama je Jelena kandidat, ključni, najistureniji ispred PDP-a. Nekoliko naših dama će biti nosioci lista, što pokazuje našu namjeru da ipak u tom demokratskom pročišćavanju PDP-a smo došli u jednu ozbiljniju fazu sa kojom možemo biti stvarno zadovoljni.
Branislav Borenović, 21.4.2022.
Istoga dana, komentarišući skup “Sloboda” održan u Banjaluci 20.4.2022. godine, Mazalica je u emisiji “Dan uživo” N1 televizije dao svoje obrazloženje zbog čega, kako je rekao, taj skup nije bio stranački, ustvrdivši tom prilikom i da “SNSD daje velike mogućnosti za politički angažman ženama”.
Pogledajte malo jučerašnji skup. Na jučerašnjem skupu dominirala je muška populacija, a kada pogledate skupove SNSD-a, na njima dominira ženska populacija jer SNSD daje velike mogućnosti za politički angažman ženama. Po tome se može uočiti razlika, jer da je ovo bio SNSD skup, na tom skupu bi dominirale pripadnice ljepšeg pola.
Srđan Mazalica, 21.4.2022.
Da li će, kako je to najavio prvi čovjek PDP-a, taj politički subjekt na Opštim izborima 2022. godine imati “značajan broj” žena nositeljica lista, ostaje da se vidi, a o tome kako i koliko uopšte stranke u Bosni i Hercegovini daju mogućnosti za politički angažman ženama, Istinomjer je često pisao kako u kontekstu opštih, tako i lokalnih izbora.
Ponukani navedenim izjavama, ovom prilikom podsjećamo kakva je situacija u vezi s tim bila i na Opštim izborima 2018. godine, kao i na Lokalnim izborima 2020. godine.
Naime, kada je riječ o učešću i uticaju žena u politici u Bosni i Hercegovini, a upravo kroz prizmu nositelja/ica lista, u našoj analizi ”Mizeran broj žena kao nositeljica lista na izborima 2018. godine” ukazali smo na apsolutnu dominaciju muškaraca u tom smislu kada je većina političkih subjekata iz oba entiteta u pitanju.
Zastupljenost spolova na listama uređena je članom 4.19 Izbornog zakona BiH, u kojem se, između ostalog, navodi sljedeće:
Svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog spola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati spola koji je manje zastupljen raspoređuju se na kandidatskoj listi na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata, itd.
No, jasno je da ovakva rješenja nisu dovoljna da bi se broj žena izabranih u zakonodavna tijela značajno povećao. Mali broj žena nositeljica listi bio je, pored ostalih, jedan od ključnih faktora koji je uticao na poražavajući broj izabranih žena u entitetske i državni parlament na Opštim izborima 2018. godine, na šta je Istinomjer svojevremeno također skrenuo pažnju.
Ništa bolja situacija nije bila ni na Lokalnim izborima 2020. godine, na kojima je od 425 kandidata za čelnike/ce opština i gradova, žena bilo samo 29, što je iznosilo tek 6,8 %.
Posljedično tome, a u skladu s Izvješćem o provedbi Lokalnih izbora 2020. godine Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) ,“na Lokalnim izborima 2020. godine, održanim 15.11.2020. godine, za poziciju načelnik/gradonačelnik 135 mandata (96,5%) pripalo je muškarcima, a 5 (3,6%) ženama”. Žene su izabrane za načelnice u opštinama Odžak, Drvar, Istočni Drvar, Jezero i Novo Goražde.
Pored problema s kandidovanjem žena za načelnice i gradonačelnice, u želji da ukaže na to kako broj žena nositeljica ni na lokalnom nivou nije zadovoljavajući, Istinomjer je uoči Lokalnih izbora 2020. godine u svojoj analizi utvrdio da je u Banjaluci i Sarajevu tek svaku petu listu na navedenim izborima nosila žena.
Podsjećamo, u četiri opštine koje ulaze u sastav grada Sarajevo, od ukupnog broja lista koje imaju više od jednog kandidata/kinju, njih 73, na prvom mjestu bilo je samo 16 žena. Kada su u pitanju bili izbori za Gradsko vijeće Banjaluke, od 22 liste s više od jednim kandidatom/kinjom, bile su samo dvije na kojima su na broju jedan bile žene. To je bila lista PDP-a s nositeljicom Jelenom Trivić te lista Platforme za progres, koju je nosila Samra Turčinhodžić.
Ovakav odnos muškaraca i žena u kontekstu prvih na listama ni na lokalnom nivou nije mogao polučiti bitno drugačije rezultate od onih na višim nivoima, što je također jasno i iz navedenog Izvješća o provedbi Lokalnih izbora 2020. godine.
Od ukupnog broja izabranih nositelja mandata u OV/SO/GV/SG/SBDBiH 1.810 je u Federaciji BiH (1.422 muškarca i 388 žena); 1.249 u Republici Srpskoj (1.034 muškarca i 215 žena) i 31 u Skupštini Brčko distrikta BiH (27 muškaraca i 4 žene).
Izvješće o provedbi Lokalnih izbora 2020. godine, juni 2021.
Uočavajući nizak broj izabranih žena, tim problemom se krajem 2020. godine bavila i Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH). Komisija je tako 22.12.2020. godine, a kako je navedeno na zvaničnoj stranici PD-a PSBiH, u saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i projektom “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“, koji finansira Vlada Švedske, a implementira UNDP uz podršku UN Women, organizovala tematsku sjednicu pod nazivom „Analiza rezultata lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine kroz rodnu perspektivu“.
Tom prilikom, predsjedavajući Komisije Adil Osmanović naglasio je da je Izborni zakon BiH potrebno u potpunosti uskladiti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, kroz “50% učešća žena na kandidatskim listama”, dodajući da je prioritet ove parlamentarne komisije politička participacija žena i njihovo osnaživanje u politici i javnom životu.
Osmanović je tom prilikom, pored ostalog, izrazio svoje nezadovoljstvo procentom izabranih žena te dodao da se potrebno fokusirati na rad s političkim strankama “u kojima ima dovoljno kvalitetnih i sposobnih žena, koje trebaju ravnopravno učestvovati u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na svim nivoima u BiH.”
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić je na spomenutoj sjednici naglasila da je pitanje rodne ravnopravnosti na izborima strukturno pitanje koje “zahtijeva angažman u donošenju politika i zakona, kako bi se ženama omogućila ravnopravnost i ekonomska neovisnost.”
Zbog toga je ovo pitanje jedno od prioritetnih u Gender akcionom planu BiH, kao i u procesu integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, kroz preuzimanje evropskih standarda ravnopravnosti spolova.
Samra Filipović-Hadžiabdić, 22.12.2020.
Tom prilikom je i tadašnji član CIK-a BiH Suad Arnautović, tokom prezentacije analize rezultata učešća žena u izbornom procesu BiH, podsjetio da u biračkom tijelu Bosne i Hercegovine ima više žena nego muškaraca, ali da je, i pored te činjenice, zastupljenost žena u općinskim i gradskim vijećima, te na pozicijama načelnica/gradonačelnica, znatno manja u odnosu na muškarce.
Izjava o “značaju žena u društvu”, ali i obećanja o “otvaranju prostora za radni i profesionalni angažman žena i njihovo dokazivanje” u politici, kao i da bi to “donijelo pozitivne trendove kakve imaju i moderne demokratske stranke u razvijenoj Evropi”, koje su dali politički prvaci u našoj zemlji, nikada nije nedostajalo.
Međutim, ono čega nije bilo jesu konkretni koraci u tom pravcu.
Naredni, Opšti izbori 2022. godine, još jedna su šansa da, prije svega, političke partije u Bosni i Hercegovini, između ostalog i kroz broj žena koje će nositi liste za pripadajuće nivoe, pokažu i dokažu da njihove lijepe riječi i najave u vezi s tim neće još jednom ostati mrtvo slovo na papiru.
(Istinomjer.ba)