Digitalizacija televizijskog signala usaglašena je u okviru Ženevskog sporazuma iz 2006. godine, kojim je predviđeno da potpisnice sporazuma, među kojima je i BiH, ugase analogni televizijski signal do juna 2015. godine. Međutim, u našoj zemlji ovaj proces još uvijek nije okončan, a digitalni TV signal uspostavljen je u samo tri od devet planiranih regija.
Regije u kojima je uspostavljen digitalni signal za sada su Sarajevo, Banjaluka i Mostar, u okviru jednog multipleksa, u kojem se emituju tri javna servisa i određeni broj komercijalnih televizija. Za to vrijeme, po zahtjevu susjednih država, počeo je proces isključivanja analognih zemaljskih televizijskih predajnika zbog uspostave 5G mobilne mreže.
Multipleks je sistem prenosa više signala jednom komunikacijskom linijom ili kanalom, odnosno na jednoj frekvenciji koja se ranije koristila za emitiranje jednog analognog TV signala, a na kojoj je moguće emitirati više digitalnih TV kanala u takozvanom multipleksu kanala, skraćeno MUX. Multiplekse A i B je Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK BiH) dodijelila javnim emiterima, dok je za ostala dva, C i D, predviđena dodjela na komercijalnoj osnovi putem javnog poziva. Za Multipleks C oduzeta je dodijeljena dozvola iz oktobra 2019. godine, zbog neizvršavanja preuzetih obaveza, što je za Istinomjer potvrđeno iz RAK-a BiH, dok je za Multipleks D ona u procesu izdavanja.
Televizijski signal u analognom obliku trebao je biti ugašen do juna 2015. godine, kako je bilo predviđeno međunarodnim dogovorom usaglašenim u Ženevi 2006. godine.
U Ženevi je u junu 2006. godine, u organizaciji Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), održana konferencija na kojoj je učestvovalo 118 delegata, a na kojoj je usvojen regionalni sporazum (RRC 06), poznatiji kao Ženevski sporazum. Tim sporazumom je predviđeno gašenje analognog te uvođenje digitalnog televizijskog signala u Evropi, Africi i dijelu Azije.
U Hrvatskoj je taj proces okončan 5. oktobra 2010. godine, kada je u cijeloj državi započelo emitovanje digitalnog televizijskog signala. Što se tiče Srbije, analogni televizijski signal u toj državi ugašen je 2015. godine. Prema podacima ITU-a, u Evropi, osim u našoj zemlji, proces digitalizacije TV signala nije okončan u Rumuniji, Ukrajini, Albaniji i Moldaviji, dok u Turskoj navedeni proces nije ni započeo.
Proces digitalizacije TV signala u BiH započeo je osnivanjem Foruma o digitalnoj televiziji, u maju 2006. godine. Tri godine kasnije, u augustu 2009, Vijeće ministara BiH usvojilo je Strategiju prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u našoj zemlji. Tek je krajem marta 2014. godine potpisan prvi i do sada jedini sporazum o digitalizaciji TV signala na prostoru Sarajeva, Banjaluke i Mostara u okviru Multipleksa A. Sarajevo, Mostar i Banjaluka su tri od ukupno devet digitalnih regija. Naime, na stranicama RAK-a BiH, u okviru poziva za dodjelu dozvole za uspostavljanje i upravljanje Multipleksa D, moguće je pronaći neophodne informacije o planiranim digitalnim regijama, a to su: Plješevica (Bihać), Kozara (Banjaluka), Vlašić (srednja Bosna), Majevica (Tuzla, Bijeljina), Tušnica (Livno), Bjelašnica (Sarajevo), Trovrh (istočna Bosna), Velež (Mostar), Leotar (Trebinje). Na stranici RAK-a nema detaljnijih podataka o procesu digitalizacije u BiH, dok je ranija stranica DTT Foruma (www.dtt.ba) nedostupna javnosti.
Ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović je sredinom marta 2021. godine najavio da bi tokom ove godine trebale biti pokrenute aktivnosti na drugoj i trećoj fazi digitalizacije TV signala.
Sam proces digitalizacije počeo je neke 2005.-2006. godine donošenjem osnovnih zakonskih akata, ali jednostavno imali smo dosta problema tako da je tek 2014.-2015. godine završena prva faza digitalizacije u BiH. Tako da su samo veliki centri, kao što su Banjaluka, Sarajevo i Mostar, pokriveni digitalnim signalom i određeni broj IT centara. Druga i treća faza su praktično predviđene da se rade u narednom periodu. Očekujemo tokom ove godine početak realizacije i druge i treće faze, pri čemu bi, praktično, područje Bosne i Hercegovine bilo bar 85 posto pokriveno digitalnim signalom.
Vojin Mitrović, 12.3.2021.
Istinomjer je kontaktirao Ministarstvo na čijem je čelu Mitrović, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore na postavljena pitanja koja se odnose na trenutne aktivnosti kada je riječ o završetku procesa digitalizacije TV signala. Dok je u junu 2016. godine započeo proces gašenja analognih televizijskih predajnika u BiH, i to po zahtjevu iz susjednih država, naša zemlja je tek nekoliko mjeseci kasnije, sredinom oktobra te godine, započela testno emitovanje digitalnog TV signala na području Sarajeva, Mostara i Banjaluke, i to programe tri javna emitera: BHT-a, RTRS-a i FTV-a. Oni su prvobitnom odlukom iz juna 2015. godine bili jedini korisnici Multipleksa A, koji je trenutno jedini u funkciji. Navedena odluka je izmijenjena u martu 2017. godine, pa se u navedenom multipleksu mogu emitovati i komercijalni televizijski emiteri uz saglasnost RAK-a BiH i Odbora javnih emitera u BiH. Tako je, primjerice, TV K3 iz Prnjavora morala ugasiti svoj signal na Kozari kako bi se na području Banjaluke emitovao digitalni TV signal. Međutim, tu je nastao problem jer RTRS nije želio uključiti navedenu televiziju u emitovanje u okviru digitalne regije Banjaluke, pa je RAK krajem augusta 2017. godine kaznio RTRS i njenog tadašnjeg direktora Draška Milinovića sa 45 hiljada maraka. Milinović je, inače, u julu 2020. godine imenovan za direktora RAK-a. U konačnici, RAK je uvažio žalbu RTRS-a, pa je digitalni signal TV K3 u novembru 2017. godine počeo s emitovanjem s Kozare.
Trenutni vlasnici i korisnici opreme za digitalno emitovanje su BHRT i RTRS iako je Zakonom o javnom radio-televizijskom sistemu BiH predviđeno osnivanje korporacije javnih emitera, koja bi trebala, između ostalog, zajednički raspolagati svom imovinom svih javnih emitera (RTRS-a, RTV-a FBiH i BHRT-a).
Korporacija u ime sva tri javna RTV servisa:
a) prodaje televizijske, radio i multimedijalne oglase;
b) razvija i koordinira pravnu regulativu i pružanje pravnih usluga javnim RTV servisima;
c) promovira i koordinira tehnički razvoj i uvođenje novih tehnologija;
d) osigurava zajedničko korištenje tehničkih, finansijskih i kadrovskih potencijala. (…)
Zakon o javnom radio-televizijskom sistemu BiH
Nacrt novog zakona o javnom RTV servisu BiH resorni ministar Mitrović najavio je do kraja godine, o čemu je Istinomjer ranije pisao.
Glavni problem za sve televizijske emitere, bilo da su javni ili komercijalni, bio je zahtjev hrvatskog HAKOM-a iz jula ove godine, kojim se tražilo isključenje analognih TV predajnika zbog implementacije 5G mreže u ovoj državi. Iz RAK-a su za Istinomjer pojasnili koliko će predajnika 26 televizijskih emitera, koji su predmet zahtjeva HAKOM-a, biti ugašeno do kraja godine.
Informacije radi, u trenutku prijema zahtjeva HAKOM-a, u Bosni i Hercegovini su radila 743 predajnika analogne TV. Javni servis je koristio 428 predajnika analogne TV, a komercijalne stanice 315. Po aktuelnom zahtjevu administracije Republike Hrvatske, do kraja godine će biti ugašeno oko 170+ predajnika među kojima su i predajnici koji pokrivaju velike gradove kao Banja Luka, Sarajevo, Mostar, Bihać, Doboj, Neum, Tuzla, Zenica i drugi.
RAK BiH, 8.10.2021.
Televizijskim emiterima ostavljene su dvije mogućnosti, kako objašnjavaju u RAK-u. Naime, svi emiteri koji imaju dozvole za zemaljsko emitovanje, a koji su predmet isključenja, moraju na nekomercijalnoj osnovi biti emitovani u okviru kablovskih sistema na područjima na kojima imaju neophodne dozvole. Druga mogućnost je emitovanje u sadašnjem Multipleksu A. To su zatražili i državni parlamentarci. Naime, početkom jula ove godine, usvojena je inicijativa poslanika iz Kluba SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH, u kojoj je navedeno da se od RAK-a BiH traži da u roku od 30 dana da nalog javnim servisima da komercijalnim medijima, za koje je zatraženo gašenje analognih predajnika, omogući emitovanje u Multipleksu A ili da navedenim TV stanicama dozvoli da privremeno, na lokacijama Kozara, Trebević i Majevica, o svom trošku, uključe digitalne predajnike s privremenim korištenjem kapaciteta multipleksa C ili D, s obzirom na to da su oni trenutno slobodni, a sve do konačnog uspostavljanja navedenih multipleksa. Međutim, iz RAK-a BiH za Istinomjer pojašnjavaju da je ta inicijativa neprovodiva, odnosno da nema mjesta za sve.
Prilikom proračuna raspoloživog kapaciteta MUX-A potrebno je uzeti u obzir tehnička ograničenja kapaciteta od 19.9 Mbit/s, koje nameće emitovanje u DVB-T tehnologiji. Od raspoloživog kapaciteta, za potrebe javnih servisa BHT1, FTV i RTRS, neophodno je osigurati kapacitet za prenos u 720 p formatu od tipično 4 Mbit/s, dok je za potrebe komercijalnih programa u aktualnim uslovima neophodno planirati 2 Mbit/s po programu za emitovanje u SD formatu. Iz navedenog je jasno da je u sadašnjim uslovima moguće emitovati 6 programa, i to 3 javna programa po 4 Mbit/s (3×4=12 Mbit/s) i 3 komercijalna programa po 2 Mbit/s (emitovanje 3+3 programa). U slučaju da u prelaznom periodu svi programi budu pripremljeni za emitovanje u SD formatu, i ograniče kapacitet na oko 2 Mbit/s, bilo bi moguće emitovati 3+5 ili 3+6 programa u jednoj regiji.
RAK BiH, 8.10.2021.
Dozvole za područje Banjaluke, osim javnih servisa, imaju i ATV i TV K3. Što se tiče Sarajeva i Mostara, gledaoci od komercijalnih televizija mogu pratiti programe OBN-a i Nove BH, dok je u Mostaru pušten i signal RTV Herceg-Bosne.
RTV BN i digitalizacija TV signala
Među najzainteresiranijim za emitovanje svog programa u digitalnom Multipleksu A je bijeljinska Radio-televizija BN, koja tvrdi da joj RTRS ne dozvoljava emitovanje na području Banjaluke, za razliku od ATV-a, koji je dobio zeleno svjetlo. Direktor i jedan od osnivača ove medijske kuće Vladimir Trišić najavio je početkom oktobra ove godine da će se slučajem gašenja njihovih predajnika pozabaviti i pravosudni organi.
Nemamo namjeru stati u obavljanju svog posla. BN TV trenutno u kablu pokriva veći dio Republike Srpske, a preostali dio zemaljskog emitovanja koji čini 20% teritorije Republike Srpske gdje smo isključeni, biće predmet brojnih tužbi koje ćemo ovih dana pokrenuti pred pravosuđem i institucijama BiH. Ključno pitanje će biti i kako je RTRS u MUX A uključio ATV komercijalnu TV stanicu a neće da uključi drugu u ovom slučaju BN TV? Na osnovu kojih kriterija, javnog poziva ili bilo kog nadmetanja je uključen ATV, u pravnom smislu nikom nije poznato, dok iz političkog ugla svima je to odavno jasno.
Vladimir Trišić, 1.10.2021.
Inače, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik često u svojim javnim nastupima vrijeđa novinare i zaposlene na RTV BN.
Bez obzira šta taj lažljivi BN govorio. To je antisrpska televizija. Srbi će jednog dana vjerovatno morati da poduzmu neke akcije protiv njih. To je naprosto nevjerovatno da postoji jedna takva morbidna struktura koja ne prepoznaje trenutak kada se brane tekovine onih koji su poginuli za ovo, oni se stavljaju na stranu muslimana. BN televizija na strani muslimana, totalno protiv Srba. Ona samo pokušava da koristi opoziciju da bi stvorila privid neke demokratičnosti, a to naravno nije tačno. Pogledajte samo kako se oni odnose sa vijestima iz Sarajeva, kako to oni prikazuju a kako, na primjer, prikazuju vijesti iz Banja Luke. Mi smo ovdje maloumni, a oni su tamo majstori koje treba poštovati, to je BN televizija, jedna lažljiva, jedna antisrpska, izdajnička televizija, koja naravno ima pravo da to radi, ja nemam ništa protiv.
Milorad Dodik, 29.7.2021.
Političari koji dolaze iz stranaka koje su opozicija SNSD-u na nivou Narodne skupštine RS, poput gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, često ističu da je ATV, zapravo, u vlasništvu porodice Milorada Dodika, što je on demantovao.
Zbog toga, navedeni opozicionarni političari u RS pružaju podršku RTV BN te su zatražili da RTRS omogući ovoj televiziji emitovanje s Kozare, a ukoliko se to ne desi, najavili su da će organizovati proteste pred zgradom RTRS-a u Banjaluci.
Suština našeg obraćanja je omogućiti BN TV-u uključivanje u isti sistem kako bi pokrivenost njihovog programa bila dostupna svim građanima RS -a. Tehnički kapaciteti za to postoje i naš zahtjev je opravdan jer ga traže i građani Republike Srpske koji su ostali bez signala BN-a, ali i drugih televizija.
Miladin Stanić, 7.10.2021.
Građanima koji TV signal primaju putem zemaljskog emitovanja, a ne žive na području Banjaluke, Sarajeva i Mostara, zapravo je uskraćeno informisanje, odnosno praćenje TV programa emitera za koje je do sada zatraženo gašenje analognog TV signala ukoliko ne pređu na kablovsko, satelitsko ili internet-pružanje TV signala, koje se dodatno plaća. Digitalni signal na svih devet područja u našoj zemlji još izvjesno vrijeme neće biti pušten u funkciju, kao ni dodatni multipleksi mimo postojećeg, kako bi građani imali mogućnost praćenja dodatnog broja TV kanala. Sve ovo zavisi od političke volje i odlučnosti svih aktera kako bi se ovaj proces, nakon 15 godina od njegovog početka, napokon i okončao.
(Istinomjer.ba)