Tokom međunarodne konferencije “Zapadni Balkan: dio koji nedostaje za kompletiranje Evrope”, održane početkom jula 2021. godine u Sjevernoj Makedoniji, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija komentarisao je i inicijativu “mali Schengen”.
S tim u vezi, Tegeltija je, između ostalog, ustvrdio da se Bosna i Hercegovina krajem prošle godine “usaglasila” da je opredijeljena da radi na tom procesu:
Saglasni smo naravno i da se nastavi sa tom saradnjom, tzv. mini Šengen, koji je u jednom trenutku malo zastao. Bosna i Hercegovina se usaglasila krajem prošle godine da smo opredijeljeni da radimo na tom procesu. Ova globalne saradnja sa Evropskom unijom ima svoj pravac, a mi mislimo da mi sami između sebe možemo mnogo toga da uradimo kako bi spremni dočekali ovaj proces pridruživanja Evropskoj uniji.
Zoran Tegeltija, 2. 7. 2021.
Međutim, nadležne institucije Bosne i Hercegovine nikada nisu donijele bilo kakvu zvaničnu odluku na osnovu koje bi se moglo zaključiti da se, kako je Tegeltija rekao, usaglasila krajem prošle godine da je opredijeljena da radi na tom procesu.
Podsjećamo, 10. 10. 2019. godine predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama potpisali su u Novom Sadu Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “malog Schengena” između ove tri zemlje. Tom prilikom je rečeno da bi ova deklaracija trebalo da pomogne da čitav region Zapadnog Balkana počne funkcionisati na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi.
Zajednička deklaracija predviđa eliminisanje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u Regionu do 2021. godine, istovremeno će omogućiti i građanima da putuju u Regionu samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gde ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama. Deklaracija predviđa i priznavanje diploma u Regionu, kao i bolju saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.
Godinu kasnije, tokom posjete opštini Vukosavlje, predsjedavajući Vijeća ministara BiH ustvrdio je da bi prije kraja 2020. godine BiH mogla potvrditi svoje prisustvo u inicijativi “mali Schengen”, podsjetivši i da je to pitanje spoljne politike BiH, koju vodi Predsjedništvo BiH.
Tegeltija je tada izjavio “da je došlo do promjene stava u BiH oko malog Schengena, što omogućava da BiH do 10. novembra, kada je zakazan samit lidera zemalja Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, potvrdi svoje prisustvo u ovoj regionalnoj saradnji”.
Mali Šengen će regulisati kretanje ljudi, robe, kapitala, usluga između pojedinih zemalja, a sve što bude potrebno biće regulisano kroz međusobne sporazume. To neće biti nikakvi zakoni koje ćemo mi morati donositi, već će se to riješiti odnosima između svih zemalja koje pristupe Šengenu.
Zoran Tegeltija, 28. 9. 2020.
Međutim, do promjene tog stava nije došlo, te je na vanrednoj telefonskoj sjednici, održanoj 10. 11. 2020. godine, Vijeće ministara BiH usvojilo informaciju o održavanju samita Berlinskog procesa u Sofiji, a inicijativa “mali Schengen” nije se našla na dnevnom redu.
Kako je, pored ostalog, tada navedeno u saopštenju sa sjednice, informaciju je pratilo šest dokumenata kojima se jača saradnja na Zapadnom Balkanu i daje nova dimenzija u odnosima regiona i Evropske unije, ali pod okriljem Berlinskog procesa.
Među dokumentima koji u fokus stavljaju razvoj ekonomije i jačanje međusobne saradnje u regionu su Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu i Akcioni plan za razvoj zajedničkog regionalnog tržišta 2021. – 2024. te Deklaracija partnera sa Zapadnog Balkana u vezi sa Zelenom agendom.
Na Samitu će se razgovarati i o zaključcima ranije održanih sastanaka ministara zdravstva i unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa, kao i zaključcima ministarskog sastanka o integraciji Roma.
Prihvatanje ovih dokumenata donijet će brojne benefite zemljama regiona i ubrzati ispunjavanje obaveza u procesu pristupanja EU.
Zadužuju se svi nadležni nivoi vlasti u BiH da se, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, uključe u punom kapacitetu i daju doprinos aktivnostima koje proizlaze iz Berlinskog procesa.
Vijeće ministara BiH, 10. 11. 2020.
Dan kasnije, ni Predsjedništvo BiH, na vanrednoj telefonskoj sjednici, nije zauzelo stav po pitanju inicijative “mali Schengen”, ali je usvojilo informaciju o održavanju samita Berlinskog procesa u Sofiji 10. novembra 2020. godine i odobrilo prihvatanje sljedećih dokumenata:
– Deklaracije o Zajedničkom regionalnom tržištu,
– Akcionog plana za razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta 2021. – 2024.,
– Zaključaka predsjedavajućeg sa sastanka ministara zdravstva u okviru Berlinskog procesa
– Zaključaka predsjedavajućeg sa sastanka ministara unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa,
– Zaključaka ministarskog sastanka o integraciji Roma.
Bosnu i Hercegovinu će na Summitu Berlinskog procesa u Sofiji predstavljati zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Bisera Turković.
Predsjedništvo BiH, 10. 11. 2020.
Nakon samita u Sofiji, na zvaničnoj stranici Delegacije Evropske unije u BiH navedeno je da Evropska komisija pozdravlja opredjeljenje lidera Zapadnog Balkana iskazano na samitu u Sofiji za dalje jačanje regionalne saradnje zarad napretka na njihovom evropskom putu, kao i da će “pozitivan odgovor regiona na ekonomski i investicijski plan, opredjeljenje za bolju povezanost i podrška ključnim inicijativama, poput uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta, pokretanja Zelenog plana za Zapadni Balkan, te dalja podrška integraciji Roma pomoći ubrzati oporavak nakon pandemije poticanjem održivog ekonomskog rasta”.
Inicijative podržane u Sofiji nadovezuju se na obaveze koje je region prethodno preuzeo na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana u Zagrebu u maju ove godine, a iste će se podržati kroz Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan koji je Evropska komisija usvojila 6. oktobra 2020. godine. Cilj ovog Plana je mobilizirati do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava Evropske unije kako bi se ubrzao socioekonomski oporavak regiona od pandemije COVID-19 te ubrzala njegova ekonomska konvergencija s Unijom. Nadalje, predviđa se novi Garancijski instrument za Zapadni Balkan, sa potencijalom za privlačenje investicija vrijednosti do 20 milijardi eura.
Delegacija EU u BiH, 10. 11. 2020.
S obzirom na to da krajem 2020. godine nadležne institucije Bosne i Hercegovine nisu donijele bilo kakvu zvaničnu odluku da je BiH saglasna s procesom “mini Schengena”, te da se prošle godine usaglasila da je opredijeljena da radi na tom procesu, kao i da takva odluka nije donesena ni do danas, tvrdnju Zorana Tegeltije s tim u vezi Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)