Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, najavio je nedavno kako postoji mogućnost da do kraja aktuelnog četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata inicira ustavne promjene u pravcu izmjene načina izbora predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH.
“Budući da mi je ovo drugi predsjednički mandat, prema Ustavu ne mogu više da se kandidujem za tu poziciju. Bilo bi dobro da nakon isteka mog mandata Srpska bira predsjednika koji bi istovremeno bio i član Predsjedništva BiH”, rekao je Dodik.
Međutim, ova izjava u najmanju ruku je čudna, imajući na umu da je upravo Dodik posljednjih godina bio jedan od najvećih „zaštitnika“ dejtonske strukture BiH, te je nebrojeno puta davao izjave o striktnom „poštivanju slova Dejtona“. Ovo je bila i jedna od njegovih redovnih tema u nebrojenim pregovorima u kojima se bezuspješno pokušavalo doći do dogovora o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“. Jednu od takvih izjava dao je predsjednik RS prilikom posjete tadašnjeg potpredsjednika Vlade Srbije, Ivice Dačića, Banjaluci sredinom 2012. godine.
“Situacija u BiH je bremenita, ona je politički konstantno konfliktna, a Srpska u tome svemu želi da poštuje slovo Dejtona, nezadovoljna svim nametnutim zakonima od visokih predstavnika, što uporno osporavamo. To će biti naša politika i u budućnosti”, poručio je Dodik.
Dodik je svojevremeno Dejtonski ustav nazivao i Pandorinom kutijom koju ne bi trebalo otvarati, te da je BiH sporazumna zemlja “koja ne može da doživi dramatičnu promjenu svog političkog uređenja, ustanovljenog Dejtonskim sporazumom”.
Za promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH, u smjeru u kojem to želi uraditi Dodik, potrebne su korjenite promjene Ustava BiH, a koje bi svakako uveliko odudarale od „slova Dejtona“, s obzirom da bi predsjednik RS ujedno bio i član Predsjedništva BiH. Sa druge strane, s obzirom da se prema Ustavu RS više ne može kandidovati za poziciju predsjednika ovog bh. entiteta, opravdano se može postaviti pitanje da li se Dodik priprema za kandidaturu na mjesto srpskog člana Predsjedništva BiH na Opštim izborima 2018. godine. Ukoliko se ovakve promjene Ustava zaista i dese, Dodik bi tako, računajući i aktuelni mandat, imao teoretsku mogućnost da ostane na svojoj poziciji još 12 godina.
Čini se da je odanost Milorada Dodika strogom poštivanju “slova Dejtona” ipak sekundarna u odnosu na mogućnost takoreći neograničenog produženja sopstvenog mandata na funkciji Predsjednika Republike Srpske, te s pravom možemo zaključiti da je Dodikova nova ideja o spajanju funkcije na koju se više ne može kandidovati, sa funkcijom koju bi teoretski i mogao obnašati, nedosljedna njegovim ranijim stavovima.
(Istinomjer.ba)