Tvrdnje Almira Bečarevića iznesene na početku kampanje za Lokalne izbore ticale su se državnih tema.
Predsjednik Kantonalnog vijeća Sarajevo Stranke za BiH Almir Bečarević izjavio je na pres-konferenciji povodom početka kampanje ove stranke 9. septembra 2024. godine da je Bosna i Hercegovina više postala uvoznik električne energije nego izvoznik, kao i da je visoko zadužena zemlja.
Ja se nadam sada da će biti put uspjeha, jer ovo što se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini zaista je neshvatljivo i teško objašnjivo običnom građaninu, jer jednostavno, od zemlje, reći ću ono iz mog faha, gdje smo bili izvoznici električne energije, sada smo uvoznici električne energije. Tamo gdje smo imali mnogobrojan narod, narod se iseljava, ono gdje smo bili srednje zaduženi, sada ulazimo u zemlju koja je visoko zadužena i ostalo je još onih koji ovo rade da uđu u lokalne zajednice i da te lokalne zajednice učine istim ovakvim kako čine ovo trenutno na nivou Bosne i Hercegovine.
Almir Bečarević, 9.9.2024.
Prema Kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, koje objavljuje Agencija za statistiku, Bosna i Hercegovina uvozi i izvozi električnu energiju svakog mjeseca. Međutim, izvoz je uvijek veći od uvoza, čime se BiH svrstava u neto izvoznike električne energije. Veći uvoz od izvoza električne energije iz BiH posljednji je put zabilježen u oktobru 2017. godine.
Bosna i Hercegovina je nastavila biti izvoznik električne energije i u mandatu trenutne vlade. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u periodu od 1. januara 2023. godine do 1. jula 2024. godine, do kada i postoje podaci, izvoz električne energije bio u rasponu od 497 GWh do 846 GWh, i uvijek je bio veći od uvoza.
Kako bismo provjerili tvrdnju o zaduženosti BiH, pogledali smo Kvartalni pregled javnog duga Bosne i Hercegovine za prvi kvartal 2024. godine, koji objavljuje Ministarstvo finansija i trezora BiH. Gledajući period od prethodnih pet godina, vanjski dug BiH, koji obuhvaća ukupni unutrašnji i vanjski dug, povećao se s 11,211 milijardi KM u 2019. godini na 12,192 milijarde KM u 2020. godini; 12,857 milijardi KM u 2021. godini i 13,016 milijardi KM u 2022. godini, te se smanjio na 12,951 milijardu KM u 2023. godini. U prvom kvartalu 2024. godine dolazi do rasta javnog duga na 13,098 KM.
Premda javni dug BiH jeste nominalno povećan, evidentno je da je povećan i BDP, tako da je udio duga u BDP-u 2020. godine iznosio oko 34%, dok je u 2023. javni dug iznosio 25% BDP-a.
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Kvartalni izvještaj o vanjskom dugu BiH
Također je u padu i udio vanjskog duga u BDP-u Bosne i Hercegovine, koji se smanjio s oko 24% 2020. i 2021. godine na oko 17% na kraju drugog kvartala 2024. godine.
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, u okviru inicijative “Visoko zadužene siromašne zemlje”, pružaju financijsku podršku za 39 država koje ocjenjuju kao siromašne države pod neizdrživim teretom dugova. Među ovih 39 zemalja ne nalazi se Bosna i Hercegovina.
Prema podacima Svjetskog monetarnog fonda i Ministarstva finansija i trezora BiH o odnosu udjela duga u ukupnom BDP-u država, Bosna i Hercegovina spada među manje zadužene države na svijetu s ukupnim udjelom javnog duga u BDP-u od 25%. Od zemalja za koje MMF ima podatke, manji udio duga u BDP-u ima 10 zemalja, dok najveći udio duga u BDP-u ima Japan s 269%, iza kojeg su Sudan, Grčka, Venecuela, Italija, Cape Verde, Butan, Barbados i druge zemlje, kojima ukupni dug prevazilazi godišnji BDP.
U Europskoj uniji, prosječan udio duga u BDP-u država članica na kraju 2023. godine iznosio je, prema podacima Eurostata, 81,7%, dok je, prema fiskalnim pravilima EU, obaveza članica održati dug na razini manjoj od 60% BDP-a.
Tvrdnja Almira Bečarevića da je BiH od izvoznika struje postala uvoznik, te one o budućem zaduženju, nemaju utemeljenje u javno dostupnim dokumentima, zbog čega ih Istinomjer ocjenjuje neutemeljenim.
Napomena, 19.9.2024.
U prvobitnoj verziji teksta, u dijelu koji se tiče duga, korišteni su podaci o vanjskom dugu BiH, a ne o javnom dugu BiH. Napravljena je ispravka, a prvobitnu verziju teksta možete pronaći na ovom linku.
Na e-mail redakcije Istinomjera, 17. septembra 2024. godine javio se gospodin Almir Bečarević, uputivši demanti i ustvrdivši da je tačno sve što je iznio tokom svog govora. E-mail možete pronaći na ovom linku.
Kada je riječ o električnoj energiji, predmet ocjene bila je tvrdnja : “Gdje smo bili izvoznici električne energije, sada smo uvoznici električne energije”. U objavljenom članku naveli smo slučajeve gdje je više uvezeno nego što je izvezeno, jer je tako izjava shvaćena – da više uvozimo nego što izvozimo. Bečarević je u e-mailu naveo da je to rečeno bez datih konkretnih podataka, jer je ukazao na trend.
…u 2021. godini za prvih 6 mjeseci uvezli el. energije 1534 GWh, a izvezli 4533 GWh. Za isto vrijeme 2024. godine uvezli smo 2291 GWh, a izvezli 3614 GWh.
Almir Bečarević
Bečarević je trend obrazložio posmatranjem prvih šest mjeseci 2024. godine. Vrijedi spomenuti da je sličan trend primijećen i u drugoj polovini 2022. godine (uvoz: 2.326 GWh, izvoz: 3.327 GWh), što se nije preslikalo na narednih šest mjeseci 2023. godine (uvoz: 1763 GWh, izvoz: 4302 GWh).
Prema javno dostupnim podacima, trend zaduženja raste, a s njim i BDP. Međutim, Bečarević ima druge izvore, te je pojasnio:
Što se tiče zaduženosti trend je isti. Kada samo znamo podatak da se Kanton Sarajevo samo za tramvajsku prugu i gradski prevoz zadužio 450 mil. KM i kada znamo da je jos potrebno 1-2 milijarde KM za autoputeve i kada znamo da se JP EPBIH nije niti počela zaduživati za izgradnju proizvodnih objekata i kada znamo da da nam treba zaduženje za Juznu interkonekciju i kada uključimo potrebe kantona za zaduženjem, te dodamo zaduženje entiteta RS vidjećemo gdje ćemo biti rangirani ako se sve realizuje. (…) Ujedno, želim da kazem da sam ja na izvoru informacija o zaduženosti i planovima za zaduženost. Želim reći, govorim o trendovima koji su istiniti, a prošle godine u mom izlaganju nisu niti spomenute.
Almir Bečarević
Imajući u vidu da je riječ o tvrdnjama koje nemaju utemeljenje u javno dostupnim podacima, ocjena neistinitosti promijenjena je u ocjenu neutemeljeno.
(Istinomjer.ba)