Gostujući na Radio-televiziji Republike Srpske u emisiji “Svjedočenje” 18.9.2022. godine, predsjednik SNSD-a, aktuelni član Predsjedništva BiH i kandidat za predsjednika Republike Srpske na Opštim izborima 2022. godine Milorad Dodik govorio je i o referendumu o utvrđivanju statusa Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, održanom 29.2. i 1.3.1992. godine.
Tako je na poziv voditelja Dodiku da se prisjeti 1. marta 1992. godine predsjednik SNSD-a, pored ostalog, ustvrdio da odluka o referendumu nije bila legalna:
Treba reći da ta njihova odluka o tom njihovom referendumu od 1. marta, dva dana je bilo, nije bila legalna. Nije bila donesena u skladu sa poslovnikom i tadašnjim važećim ustavom BiH. Nije bila legalna.
Milorad Dodik, 18.9.2022.
Da je odluka o raspisivanju republičkog referenduma o utvrđivanju statusa Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SRBiH) legalna, svjedoči, prije svega, objava u Službenom listu SRBiH od 27.1.1992. godine, u kojoj se navodi:
Na osnovu člana 152. Ustava Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Amandmana LXXI tačka 5. alineja 9. na Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a u vezi sa članom 3. i 26. Zakon o referendumu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, na zajedničkoj sjednici vijeća Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine održanoj 24. i 25. januara 1992. godine, donijela je Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o utvrđivanju statusa Republike Bosne i Hercegovine.
Potpredsjednik Skupštine SRBiH Mariofil Ljubić, 25.1.1995.
U objavi se, između ostalog, javnost obavještava da će se referendum održati 29. februara i 1. marta 1992. godine te da će se na njemu građani SRBiH izjasniti o pitanju jesu li za “suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.
Istinomjer je u kontekstu ove teme početkom marta tekuće godine neistinitom ocijenio i tvrdnju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije da “1. mart nije definisan kao državni praznik u Bosni i Hercegovini i kao takav ne može da se obilježava”.
U svjetlu Dodikove izjave o nelegalnosti referenduma, i ovom prilikom podsjećamo na Odluku Ustavnog suda BiH od 6.7.2017. godine, nakon što je 12.10.2016. i 7.12.2016. godine 30 poslanika/ca Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti RBiH i članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti RBiH.
Ustavni sud BiH je u predmetima U 18/16 i U 22/16 odbio oba zahtjeva kao neosnovana te potvrdio da je referendum o statusu BiH proveden 29.2. i 1.3.1992. godine na cijeloj teritoriji BiH, da su bili pozvani svi građani/ke BiH, bez bilo kakve razlike, koji/e imaju pravo glasa, te da je glasalo više od 64% građana/ki, od čega se 99,44% izjasnilo “za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”. Također, prema mišljenju međunarodnih posmatrača, referendum je obavljen prema međunarodnim demokratskim standardima.
“Odbija se kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine”, navodi se u Odluci te potvrđuje “da je Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u skladu sa dijelom Preambule Ustava Bosne i Hercegovine”.
U obrazloženju odluke Ustavni sud BiH je, između ostalog, podsjetio da je Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u svom odgovoru navela da je na sjednici održanoj 17. novembra 2016. godine razmatrala zahtjev Ustavnog suda za izjašnjenje o navedenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
Tom prilikom je konstatirala da je Zakon donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine 28. februara 1995. godine, a da je ukaz o proglašenju Zakona potpisao predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine, tačno tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine. Također je konstatirano da je Zakon objavljen u “Službenom listu RBiH” broj 9/95. Dalje je konstatirano da je odredbom Aneksa II/2. Ustava BiH propisano da svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na teritoriji BiH kada Ustav stupi na snagu ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose sa Ustavom sve dok nadležno vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odredi drugačije. Istaknuto je da je Ustavnopravna komisija Doma naroda nakon rasprave jednoglasno odlučila da sa navedenim činjenicama upozna Ustavni sud, koji će, u skladu sa svojim nadležnostima, odlučiti o usaglašenosti Zakona sa Ustavom BiH.
Ustavni sud BiH, 6.7.2017.
Na kraju, Ustavni sud BiH ističe i “da je osporeni Zakon, koji je stupio na snagu u RBiH 30. marta 1995. godine, nastavio svoje pravno postojanje u današnjoj BiH, shodno načelu kontinuiteta pravnih propisa iz Aneksa II/2. Ustava BiH, prema kojem će svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji su na snazi na teritoriji BiH u trenutku kada Ustav stupi na snagu ostati na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine”.
S obzirom na to da je, kako je navedeno u Službenom listu SRBiH, Odluka o raspisivanju republičkog referenduma o utvrđivanju statusa Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine donesena u skladu s tada važećim ustavom i legislativom, kao i da je i Ustavni sud BiH potvrdio da je proveden u skladu s tadašnjim važećim zakonima, Istinomjer tvrdnju Milorada Dodika da odluka o referendumu o utvrđivanju statusa Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine nije bila legalna, odnosno da nije donesena u skladu s tada važećim zakonskim normama, ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)