Nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovim održanog 15. 12. 2020. godine u Sarajevu, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković je, pored ostalog, izjavivši da u BiH nije lako pronaći kompromisna rješenja, ali da se ona moraju tražiti, za primjer mogućeg kompromisa navela Komisiju za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine.
Ako ne možemo da se usaglasimo, uzimam jedan primjer vezano za Komisiju za inegracije sa NATO-om, možemo se usaglasiti o komisiji koja će kooperirati ili koordinirati sa NATO-om.
Bisera Turković, 15. 12. 2020.
Podsjećamo, još krajem 2012. godine Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o uspostavi povjerenstva za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine, a na sjednici održanoj 30. 7. 2015. godine isti organ izvršne vlasti u BiH usvojio je Odluku o uspostavljanju Komisije za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine.
U skladu sa tom odlukom, predsjednik tadašnjeg sastava Komisije za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine bio je u to vrijeme zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, a njegov zamjenik tadašnji zamjenik ministrice odbrane Bosne i Hercegovine Emir Suljagić.
Komisija je imala 15 članova i sekretara, a član 3. Odluke, “Djelokrug poslova”, u svom prvom stavu precizirao je prioritete u realizaciji obaveza BiH:
Djelokrug poslova Komisije je:
a) Utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza Bosne i Hercegovine koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu “Partnerstvo za mir”, kao i u vezi sa prijemom u punopravno članstvo NATO saveza.
Komisija za NATO integracijski proces BiH, 30. 7. 2015.
Nakon što je krajem novembra 2019. godine od Predsjedništva BiH usvojen Program reformi BiH, te upućen u NATO štab u Briselu, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je u svom saopštenju za javnost, objavljenom 17. 2. 2020. godine, navelo da je u sklopu svojih aktivnosti započelo sa aktivnom implementacijom obaveza koje proističu iz dokumenta Pregled odbrane BiH u dijelu koji se odnosi na isključivu nadležnost MVP-a, ali i obaveza koje Ministarstvo dijeli sa drugim institucijama.
Podsjećajući tom prilikom da je Program reformi BiH prihvaćen od NATO-a, te da se kao takav smatra u potpunosti operativnim i da NATO očekuje od BiH njegovu punu implementaciju, Ministarstvo vanjskih poslova BiH obratilo se i institucijama koje učestvuju u radu Komisije za NATO integracije:
Ujedno, Ministarstvo obavještava institucije koje participiraju u radu Komisije za NATO integracioni proces BiH da Komisija nastavlja sa redovnim aktivnostima iz svog djelokruga rada, te poziva institucije koje su delegirale članove u rad iste da blagovremeno notificiraju ukoliko je došlo do izmjena imena njihovih članova Komisije.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH, 17. 2. 2020.
Nakon što su se početkom septembra 2020. godine u pojedinim medijima pojavile informacije da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH izradilo novu odluku o uspostavljanju Komisije za NATO integracioni proces BiH, te da je ova odluka poslana Vijeću ministara BiH na saglasnost, uslijedile su reakcije visokih zvaničnika koji dolaze iz Republike Srpske.
Tako je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić izjavila:
Potpuno sam sigurna da Republika Srpska neće dati svoje predstavnike u novi saziv komisije za NATO integracioni proces, jer BiH nije potpisnik MAP-a nego Programa reformi, koji takvu aktivnost ne predviđa. Na spisku se nalazi određeni broj predstavnika iz RS-a i ja ne znam na koji su način oni došli na tu poziciju ako znamo da Srpska isključivo i stalno govori da neće dati svoje predstavnike u komisiju. Oni koji su se našli na toj listi i odgovorili pozitivno ministrici Turković, moraće da brane svoje stavove pred institucijama RS-a.
Dušanka Majkić, 8. 9. 2020.
I član Predsjedništva BiH i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka sa specijalnim izaslanikom State Departmenta za Balkan Matthew Palmerom, održanog 9. 9. 2020. godine, također se usprotivio nastavku rada Komisije za NATO integracioni proces BiH, uz obrazloženje da se ta komisija treba zvati drugačije:
Ona neće biti formirana. Može se formirati komisija za saradnju sa NATO, ali ne za integracije i to smo potencirali i prenijeli Palmeru.
Milorad Dodik, 9. 9. 2020.
U kontekstu poziva na izmjenu imena Komisije za NATO integracioni proces BiH u “komisiju za saradnju sa NATO”, treba prije svega podsjetiti na Zakon o odbrani BiH usvojen 2005. godine, a kojeg je potpisao tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.
U članu 84. ovog zakona “Aktivnosti za prijem u NATO” kaže se da će “Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.
Osim toga, Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023. godine, koju je 13. 3. 2018. godine usvojilo Predsjedništvo BiH, obavezujući je dokument u kojem se, između ostalog, kaže da su “aktivnosti u odnosu na NATO utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine”, odnosno i njegovim članom 84. “Aktivnosti za prijem u NATO”.
S tim u vezi, upravo je ministrica Turković polovinom novembra tekuće godine, pored ostalog, izjavila da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH okončalo sve procedure na uspostavi Komisije za NATO integracijski proces, te je, pozivajući se na pomenuti Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine i Strategiju vanjske politike BiH 2018-2023, dodala da je BiH “u obavezi da provodi zakone i strategije koje smo svi zajedno ranije usvojili, u protivnom, kršimo Zakon”:
Ministarstvo vanjskih poslova BiH je okončalo sve procedure na uspostavi Komisije za NATO integracijski proces. Nakon prikupljenih imena članova Komisije od nadležnih državnih institucija i provedene procedure, upućen je prijedlog Vijeću ministara BiH za donošenje odluke. Ovaj prijedlog je uvršten u dnevni red posljednje sjednice, ali je skinut radi dodatnih konsultacija. Zaista ne vidim šta je sporno u formiranju Komisije, jer je Vijeće ministara već u dva mandatna ciklusa uspostavilo ovu komisiju i sada se praktično radi samo o formalnoj promjeni članova. Želim da podsjetim na Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je usvojen 2005. godine i potpisan od tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nikole Špirića. U članu 84. tog zakona, koji se odnosi na ‘’Aktivnosti za prijem u NATO“, piše da će “Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”. Ovo je potvrđeno i u Strategiji vanjske politike BiH 2018-2023, koja je usvojena 13. marta 2018. od Predsjedništva BiH, a u kojoj se navodi da su “aktivnosti u odnosu na NATO utvrđene Zakonom o odbrani BiH“. Dakle, mi smo u obavezi da provodimo zakone i strategije koje smo svi zajedno ranije usvojili, u protivnom, kršimo Zakon. Sada smo u situaciji da nas neki tjeraju da kršimo Zakon, ali nas niko ne oslobađa krivice za protuzakonsko djelovanje. Sigurna sam da će doći vrijeme polaganja računa za nesavjesno i protuzakonsko djelovanje.
Bisera Turković, 13. 11. 2020.
S obzirom na to da je nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije ministrica Bisera Turković promijenila stav u vezi Komisije za integracije s NATO-om, izjavivši da se “možemo usaglasiti o komisiji koja će kooperirati ili koordinirati s NATO-om”, Istinomjer njen stav s tim u vezi ocjenjuje nedosljednim.
(Istinomjer.ba)