Prema ocjenama stručnjaka, proces obrazovanja u BiH je loš, a nastavni planovi i programi zastarjeli i neadekvatni jer ne prate trendove i nova postignuća niti razvijaju tražene kompetencije učenika. Ovo su potvrdili izvještaji domaćih autoriteta i institucija, izvještaji relevantnih svjetskih organizacija, ali i rezultati međunarodnih PISA i TIMSS testiranja. Poboljšanju i razvoju procesa obrazovanja u BiH nikako ne ide u prilog činjenica da ne postoji krovno ministarstvo obrazovanja na državnom nivou, već je obrazovanje rascjepkano između entiteta, Brčko distrikta BiH i deset kantona unutar Federacije BiH.
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i Analitički izvještaj, koji predstavlja detaljnu analizu na kojoj je zasnovano Mišljenje Komisije, objavljeni su 29. maja 2019. godine. Između ostalog, Mišljenje Komisije ukazalo je na činjenicu da je kvalitet obrazovanja u BiH neadekvatan, uz niska ulaganja, što rezultira narušenim kvalitetom ovog procesa.
Kvalitet obrazovanja je neadekvatan. Potrošnja na istraživanja i razvoj je niska. Kvalitet fizičkog kapitala u zemlji je narušen hroničnim pomanjkanjem ulaganja i neefikasnom realizacijom.
Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU
Loši ishodi procesa obrazovanja potvrđeni su u decembru 2019. godine, kada su objavljeni rezultati međunarodnog istraživanja PISA 2018. Bosna i Hercegovina se našla na 62. mjestu (od 79 zemalja svijeta), što prema rezultatima ovog istraživanja znači da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen, a nepismenost je najizraženija u oblasti matematike. Ove godine, BiH neće učestvovati u PISA testiranju.
Predstavljajući rezultate testiranja, Žaneta Džumhur iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO BiH), pod čijom je mjerodavnošću i pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD) organizirano PISA istraživanje u BiH, protumačila je ove izuzetno loše rezultate još krajem 2019. godine.
Najlošija postignuća imamo iz prirodnih nauka. Rezultati su za nekog očekivani, za nekog šokantni, i jasno je da je potrebno poduzeti značajne korake ka poboljšanju obrazovanja. Rješenja u vidu preporuka postoje, i dio su izvještaja. Ono što ohrabruje jeste da učenici u Bosni i Hercegovini općenito imaju pozitivan stav prema obrazovanju. Preko 85% njih vjeruje da će im obrazovanje osigurati bolju budućnost i zaposlenje te da se trud u obrazovanju isplati.
Žaneta Džumhur, 3.12.2019.
Istinomjer je analizirao šta je to PISA testiranje, zašto je Bosna i Hercegovina na dnu tabele s rezultatima, gdje trenutno stojimo te da li se išta poduzelo kada je riječ o poboljšanju obrazovnog procesa nakon objavljivanja rezultata krajem 2019. godine.
Šta je PISA?
Kako se navodi na zvaničnoj stranici OECD-a, PISA je OECD-ov program za međunarodno ocjenjivanje učenika/ca. PISA mjeri sposobnost 15-godišnjaka/inja da iskoriste svoja znanja i vještine čitanja, matematike i nauke kako bi se suočili/e s izazovima iz stvarnog života. Od 2000. godine, PISA je uključila više od 90 zemalja i ekonomija i oko tri miliona učenika/ca širom svijeta.
Bosna i Hercegovina je 2018. godine prvi put učestvovala u PISA istraživanju, koje je obuhvatilo 6.480 učenika/ca uzrasta od 15 godina iz 213 škola širom zemlje – odabranih metodom slučajnog uzorka. Istraživanje se sastojalo od dvosatnog testa koji nije u direktnoj vezi s nastavnim planovima i programima u BiH, nego je zasnovan na kompetencijama te uporediv na međunarodnom planu. Pored testa, učenice i učenici su popunjavali i upitnike, koji su također korišteni za tumačenje rezultata. Kako navodi Magazin za pravedno obrazovanje Školegijum, Bosna i Hercegovina je u sve tri oblasti plasirana značajno ispod OECD prosjeka i nalazi se u donjem dijelu liste od ukupno 80 zemlja, zajedno sa Sjevernom Makedonijom i Kosovom od zemalja iz regiona. Pojednostavljeno rečeno, objašnjava projektni koordinator Centra za obrazovne inicijative (COI) Step by Step Nedim Krajišnik za N1, to znači da učenik/ca “tekst ne može sažeti, razumjeti, ne može ga internalizovati, pokupiti ideju, poopštiti je”.
Rezultatima PISA 2018, nakon njihovog objavljivanja u decembru 2019. godine, bavio i portal Školegijum, koji u zaključku analize izražava bojazan zbog sve većeg nesrazmjera u stečenom znanju učenika/ca iz BiH u odnosu na vršnjake/inje iz evropskih zemalja.
Razlika u bodovima između BiH i OECD prosjeka u čitanju iznosi 84 boda, u matematici 83, a u prirodnim naukama 91 bod, što predstavlja skoro tri godine školovanja. (…) Postavlja se pitanje – ako učenice i učenici u BiH, u dobi od 15 godina, već danas zaostaju za svojim vršnjacima iz evropskih zemalja za čak tri godine školovanja, na koji način naša zemlja može prevazići ovaj jaz i dugoročno obezbijediti ekonomski razvoj koji bi bio konkurentan drugim zemljama u okruženju i Evropi?
Školegijum, 3.12.2019.
Kompletan izvještaj za Bosnu i Hercegovinu, autorice Žanete Džumhur, u izdanju APOSO-a, dostupan je na ovom linku, a uvidi i interpretacije PISA 2018 rezultata, autora Andreasa Schleichera, objavljeni su na službenoj stranici OECD-a.
Odgovarajući na upit Istinomjera, iz COI Step by Step istakli su da su razočarani odsustvom bilo kakve smislene reakcije nadležnih nakon objavljivanja rezultata:
Za nas i našu Zajednicu inovativnih nastavnika/ca oni su potpuno očekivani i subjektivno smo osjećali da će takvi podaci i izaći. No potpuno je razočarenje odsustvo bilo kakve smislene reakcije na rezultate. Dakle, obrazovni autoriteti su morali već pri prvim rezultatima da osnuju krizne komisije, koje bi pretresle svaki element u obrazovanju, kako bi spriječili potpunu destrukciju generacija prije i onih koji dolaze. Intervencije su morale podrazumijevati: dodatna istraživanja kompetencija nastavničkog kadra, potreba nastavnika i škola, programe podrške nastavnicima, radikalnu izmjenu paradigme obrazovanja sa koncepta NPP-a na predmetne kurikulume. Trenutno NPP je filozofski usmjeren na nastavnike i izdavače, a ne stavlja djecu u centar, dok to kurikulum kroz koncept ishoda radi, odnosno vraća dijete u centar obrazovanja.
COI Step by Step, 28.4.2022.
Iz APOSO-a za Istinomjer ističu da su nakon objave rezultata poduzeli niz aktivnosti kako bi upoznali javnost s lošim rezultatima testiranja, kao i preporukama za poboljšanje obrazovnog procesa.
Kako bi pomogla proces transformacije obrazovanja u BiH, Agencija je, u suradnji s međunarodnim organizacijama i nadležnim ministarstvima, organizirala niz događaja koji su imali za cilj upoznavanje obrazovne javnosti s PISA 2018 rezultatima, kao i preporukama za prevazilaženje lošeg stanja u BIH obrazovanju. Organizirane su i radionice s predstavnicima pedagoških zavoda, ministarstava, kao i akademske zajednice na kojima su glavna tema bili načini uporabe podataka međunarodnih istraživanja u svrhu povezivanja rezultata znanstveno-istraživačkog rada i odgojno-obrazovne prakse.
APOSO, 29.4.2022.
Dodali su i da je Agencija, pored brojnih drugih aktivnosti, provela i niz sekundarnih analiza kako bi dodatno objasnili razloge loših učeničkih postignuća u BiH na međunarodnim testiranjima.
Urađene su sekundarne analize: Čitalačka pismenost u PISA 2018 istraživanju, Predškolski odgoj i obrazovanje kao determinanta postignuća učenika iz BiH u TIMSS 2019 istraživanju, Utjecaj domaće zadaće na postignuća učenika iz BiH u okviru istraživanja TIMSS 2019, Kvalitativna analiza za BiH ispitnih zadataka TIMSS 2019: a. Matematika b. Prirodne nauke. Sekundarne analize su svojevrsni doprinos Agencije poboljšanju obrazovanja u BiH, koji obrazovne vlasti može detaljnije uputiti u promjene koje su potrebne, kako u sustavu, tako i na pojedinačnoj školskoj i nastavničkoj razini.
APOSO, 29.4.2022.
Iako je PISA testiranje trebalo biti održano 2021. godine, ono je zbog pandemije pomjereno za 2022. godinu te će ove godine u njemu učestvovati 85 država, ali ne i Bosna i Hercegovina. Razlog tome su političke nesuglasice, odnosno nepotpisivanje ugovora od strane Predsjedništva BiH, kojim bi se ovo testiranje odobrilo.
Već početkom 2020. godine, mjesec nakon objavljivanja rezultata, iz APOSO-a je ukazano na to da rokovi prolaze i da je BiH do kraja 2019. godine trebala potpisati potrebne sporazume.
Mi još uvijek nismo dobili nikakvo upozorenje od OECD-a, a to znači da nam rokovi još uvijek nisu prošli. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH provela je sve pripremne radnje za provođenje PISA testiranja 2021. godine, mi smo spremni, ali čekamo na Predsjedništvo BiH. Kako god bilo, uzmemo li u obzir da ništa efektivno nije urađeno kako bi rezultati bili bolji, pesimistični smo kada govorimo o napretku.
Žaneta Džumhur, 14.1.2020.
Prvenstveno najavljena kao tačka dnevnog reda na sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 3.2.2020. godine, učešće Bosne i Hercegovine na sljedećem PISA testiranju učenika/ca osnovnih škola u BiH skinuto je s dnevnog reda zbog protivljenja člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Krajem jula 2020. godine, Dodik se, zbog glasanja druga dva člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Šefika Džaferovića, koji su glasali za odobravanje zaključivanja ugovora o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS 2021 i Sporazumu o učešću Bosne i Hercegovine u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) 2021, pozvao na zaštitu vitalnog entitetskog interesa. Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) potvrdila je izjave Milorada Dodika te učešće na PISA i PIRLS testiranju proglasila štetnim po vitalni nacionalni interes.
Kako je za Istinomjer potvrđeno iz COI Step by Step, BiH je u 2021. godini učestvovala u PIRLS testiranju, no pomaka po pitanju učešća na PISA testiranju nije bilo.
Bivši voditelj reforme obrazovanja u Kantonu Sarajevo i direktor OŠ “Safvet-beg Bašagić” Namir Ibrahimović je u novembru 2020. izrazio zabrinutost da BiH neće učestvovati ni u narednom PISA testiranju.
Učešće na jednom PISA testiranju je dobro da vidimo gdje smo i šta smo. Ali, važno je kontinuirano učestvovanje na međunarodnim istraživanjima koja su važna za kvalitet obrazovanja. Treba da vidimo da li napredujemo. Ne znam da li mogu staviti u rang katastrofe da Bosna i Hercegovina ne učestvuje 2022.
Namir Ibrahimović, 21.11.2020.
Da obrazovanje nije broj jedan ni na čijoj političkoj agendi, tvrdi Nedim Krajišnik, koji kaže kako politiku interesuju samo sadržaji koji su militantni i kreirani u svrhu indoktrinacije.
Meni je žao što je gospodin Milorad Dodik donio takvu odluku. To nam je zadnji pokazatelj da jedina oblast društvena, društveni fenomen koji ne smije biti predmetom politikanstva je obrazovanje. Rezultate i za Republiku Srpsku vi imate sa dva klika, PISA vam vrlo jasno daje podatke sa kojima se možete igrati. Ja se bojim da je nešto drugo iza toga, i jako mi je žao što sada nećemo imati kontinuitet.
Nedim Krajišnik, 27.4.2022.
Namir Ibrahimović je mišljenja da je “obrazovanje, kao i mnogo toga drugog, moneta za potkusurivanje i politička prepucavanja preko leđa djece.”
S druge strane, u Ministarstvu prosvjete i kulture RS smatraju da rezultati testiranja nisu dali ocjenu pojedinačnih obrazovnih sistema koji egzistiraju u BiH te da, kao takvi, ne mogu služiti obrazovnom sistemu Republike Srpske kao ocjena uspješnosti.
Zbog toga je Vlada Republike Srpske 2020. godine donijela zaključak da će se uključiti u sljedeći ciklus PISA testiranja ali da će se tražiti da vaspitno-obrazovni sistem Republike Srpske bude vidljiv na listi međunarodnih testiranja, pa i u samom izvještaju koji predstavlja rezultate istraživanja.
Ministarstvo prosvjete i kulture RS, 5.5.2022.
Smatraju i da postoje stručni razlozi za utvrđivanje pridružene regije u procesu testiranja zbog toga što je analizom podataka iz 2018. godine utvrđeno da nema većih statističkih razlika u postignućima učenika/ca unutar BiH. Tvrde i da model posebnog predstavljanja rezultata za određene regije nije neuobičajen.
Ovakav model koriste mnoge zemlje, poput Azerbejdžana (gdje se posebno predstavljaju rezultati za Baku), Danske (gdje se posebno predstavljaju rezultati za Farska Ostrva), Kina (Hong Kong) i slično. To podrazumijeva potpisivanje Sporazuma o učešću BiH u programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) u 2022. godini i Sporazuma o uspostavljanju pridružene regije – Republika Srpska i njenom učešću u PISA testiranju. Sve to podrazumijeva uključivanje Republike Srpske kao pridruženog regiona u procesu testiranja.
Ministarstvo prosvjete i kulture RS, 5.5.2022.
Potrebno je naglasiti da dok Ministarstvo prosvjete i kulture RS zastupa mišljenje da “u sredini gdje postoji nekoliko obrazovnih sistema, izvođenje generalizacija na osnovu proučavanja zajedničkog sistema i njegovog uticaja ili pak efekata na znanje i postignuće učenika ne može biti statistički pouzdano niti naučno opravdano”, iz APOSO-a ističu “kako su rezultati bosanskohercegovačkih učenika ispod međunarodnog prosjeka i kako nema većih statističkih razlika u postignućima učenika u pojedinim dijelovima BiH”.
Iako su, kako je navedeno iz Misije OESS-a, zaključci Narodne skupštine Republike Srpske pružali mogućnost za učešće u narednom ciklusu PISA testiranja, koje je odgođeno za 2022. godinu, do kraja 2020. godine Predsjedništvo BiH se o tome nije oglasilo, a saglasnost za učešće na PISA testiranju još uvijek nije data.
U martu 2021. godine na ministarskom nivou održan je sastanak o rezultatima istraživanja PISA i TIMMS, kojim je predsjedavala ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević. Tema ovog sastanka bila je implementacija preporuka nakon provedenih međunarodnih istraživanja PISA 2018 i TIMSS 2019, odnosno iniciranje promjena u obrazovanju koje trebaju biti zasnovane na rezultatima navedenih međunarodnih istraživanja. Predstavnici APOSO-a, koji je u saradnji sa svim nadležnim obrazovnim vlastima i realizirao spomenuta međunarodna istraživanja, tokom sastanka su informirali ministrice i ministre obrazovanja o poziciji Bosne i Hercegovine i o rezultatima istraživanja te dali preporuke donositeljima odluka za dalje djelovanje, a s ciljem unapređenja kvaliteta obrazovanja u BiH.
Vjerujem da su nam svima poznate preporuke koje smo dobili nakon pomenutih istraživanja, a koje se odnose na povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem, smanjenjem razlike postignuća učenika boljeg i lošijeg socio-ekonomskog statusa, poboljšanjem kvalitete nastave i nastavnog osoblja, osiguranjem suštinske promjene nastavnih planova i programa prema kurikulumu zasnovanom na ishodima učenja, razvojem čitalačke pismenosti, jačanja procesa evaluacije i praćenja ishoda učenja.
Ankica Gudeljević, 10.3.2021.
Na kraju sastanka zaključeno je da je potrebno uložiti dodatne napore i poduzeti aktivnosti kako bi se implementirale preporuke nakon provedenih međunarodnih istraživanja PISA 2018 i TIMSS 2019 te osigurati kontinuitet učešća Bosne i Hercegovine u međunarodnim studijama. No, prema mišljenju Namira Ibrahimovića, ništa „spektakularno“ nije urađeno na reformi obrazovanja, koja je bila neophodna nakon rezultata prethodnog testiranja.
Dakle, država se u ovom slučaju ponašala potpuno neodgovorno prema djeci ove države, potpuno neodgovorno prema ljudima koji su unutar samog obrazovnog sistema i potpuno neodgovorno prema našoj zajedničkoj budućnosti. Mi već dvije godine znamo za rezultate PISA-e i ne znamo ni za jednu ozbiljnu akciju nadležnih obrazovnih vlasti. Sve su stvari ispunjene samo da BiH učestvuje u PISA testiranju. Ako i usprkos tome to nisu uradili, onda, zaista, to je ogromno zlo koje čini država BiH prema djeci, a u ovom slučaju, načelno vlasti iz Republike Srpske.
Namir Ibrahimović, 27.4.2021.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS za Istinomjer je potvrđeno da se ova institucija očitovala po ovom pitanju, ali da nisu dobili odgovor od Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je putem Predsjedništva BiH, od strane predsjedavajućeg, sredinom marta 2021. godine dobilo prijedlog Sporazuma o učešću BiH u programu za međunarodno istraživanje PISA u 2022. godini, na što je dostavilo svoje mišljenje i prijedlog za istovremeno potpisivanje Sporazuma o učešću BiH u programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) u 2022. godini i Sporazuma o uspostavljanju pridružene regije – Republika Srpska, što nije prihvaćeno. U daljem nastojanju da se omogući Republici Srpskoj učestvovanje u ovom međunarodnom istraživanju, Ministarstvo prosvjete i kulture je od Ministarstva civilnih poslova tražilo informaciju o pomenutom ciklusu PISA testiranja te predložilo dodatno usaglašavanje po pitanju sporazuma u dijelu koji nije usaglašen, a s obzirom na značaj i potencijalnu korist za sve učenike u BiH, u oba entiteta i u skladu sa ustavnim i zakonskim rješenjima u BiH i Republici Srpskoj. Od Ministarstva civilnih poslova odgovor nije dobijen. Usljed navedenog, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje nije bila u mogućnosti da ispoštuje rokove za prijavu za ovaj ciklus PISA testiranja.
Ministarstvo prosvjete i kulture RS, 5.5.2022.
Nakon toga, u junu 2021. godine, za portal Klix je iz Ministarstva civilnih poslova BiH potvrđeno da od njih nije traženo da se očituju po ovom pitanju jer Ministarstvo nije ni bilo uključeno u procedure za učešće u PISA testiranju.
Dakle, Ministarstvo civilnih poslova nije pitano za mišljenje, niti je učestvovalo u provođenju procedure za zaključivanje Sporazuma za učešće u PISA testiranju, tako da se Ministarstvo nije ni moglo očitovati po ovom pitanju. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je u skladu sa svojim zakonskim mandatom, koji se odnosi na koordiniranje obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini, početkom jula 2020. obavijestilo nadležne obrazovne vlasti u Bosni i Hercegovini po predmetnom pitanju i zatražilo njihovo očitovanje.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, 2.6.2021.
Očekivalo se da bi Predsjedništvo BiH u maju 2021. godine moglo donijeti odluku o učešću u PISA testiranju u BiH, ali do toga nije došlo, te je Bosna i Hercegovina ostala jedina država u regiji koja u njemu nije učestvovala.
Mišljenje EK i Analitički izvještaj ukazali su, a rezultati PISA istraživanja dodatno potvrdili, da je obrazovanje u Bosni i Hercegovini u lošem stanju te da se učenicama i učenicima ne pružaju funkcionalno znanje i vještine neophodne za ulazak na tržište rada. Bosna i Hercegovina i svi nadležni nivoi vlasti moraju shvatiti, kao što je poručeno sa skupa u Mostaru nakon objavljivanja PISA rezultata, da promjene u obrazovanju ne mogu čekati te da se obrazovni sistem mora mijenjati i uskladiti sa sistemima drugih evropskih država. Kako je zaključeno, prvenstveno se mora povećati ulaganje u obrazovanje, istraživanje, nauku i inovacije, kako bi se osavremenili učenje i podučavanje. Zatim se moraju mijenjati postojeći, zastarjeli nastavni planovi i programi (NPP) te udžbenici, koji se ne smiju shvatati kao oružje političke borbe, već se učenicima/ama mora omogućiti pristup multiperspektivnosti.
Ministarstvo prosvjete i kulture RS, uz izražavanje žaljenja zbog propuštenog ovogodišnjeg ciklusa testiranja učenika/ca, očekuje usaglašavanje navedenih sporazuma, a iz APOSO-a također poručuju da je saradnja nešto na čemu treba raditi, jer je to neophodno za rješavanje zajedničkih problema definiranih međunarodnim istraživanjima.
Iz COI Step by Step uvjereni su da, iako u nedovoljnoj mjeri, pozitivne prakse i visokokvalitetni kadar postoje, kao i da napredak može biti ostvaren na različitim nivoima. Ističu da je za ovo potrebno radikalno revidirati paradigmu, podizati kompetencije nastavnog i nenastavnog osoblja kroz reformu inicijalnog obrazovanja, revidirati koncept profesionalnog razvoja nastavnika, akreditacija obuka i radikalna izdvajanja za nastavnički kadar, uvođenje standarda kvaliteta obrazovanja, uključujući nastavničke standarde, standarde učeničkih postignuća, kao i uvođenje koncepta eksternog i internog vrednovanja škola i nastavnika. Kako kažu, preduslov svih promjena je istinska i potpuna depolitizacija obrazovnog sektora, jer se promjene u obrazovanju ne mogu mjeriti političkim mandatom, već dugogodišnjim smislenim ulaganjem koje ne ovisi o politici pojedinaca.
Usaglašavanje navedenih sporazuma, međusobna suradnja, rješavanje zajedničkih problema, ostvarivanje napretka, vodeći se pozitivnim praksama, umnogome bi dodatno pomoglo i onom dijelu učenika/ca iz BiH koji/e bilježe ogromne uspjehe na raznim takmičenjima širom Bosne i Hercegovine, ali i izvan države.
Najrecentniji primjer su matematičari koji su na 39. Balkanskoj matematičkoj olimpijadi, održanoj na Kipru od 4. do 9. maja, osvojili pet medalja i počasnu pohvalu. Prije njih, 2020. godine, tim iz Bosne i Hercegovine je na 37. Balkanskoj matematičkoj olimpijadi osvojio dvije medalje i počasnu pohvalu, 2019. godine na EGMO takmičenju u Ukrajini, Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi i Balkanskoj matematičkoj olimpijadi.
Odnos domaćih političkih zvaničnika/ca prema obrazovanju se možda ogleda upravo u činjenici da niko od njih nije prisustvovao objavi rezultata 2019. godine. Nezainteresiranost se ogleda i u neulaganju u obrazovanje i lošim rezultatima učenica i učenika, dok sa druge strane, građani/ke BiH mogu očekivati da, kao i prethodnih godina, u predizbornoj kampanji za Opće izbore u BiH neće manjkati obećanja koja se odnose na obrazovanje i poboljšanje statusa mladih.
(Istinomjer.ba)