Nakon odluka jednog broja, sada već bivših nosioca izvršne i zakonodavne vlasti u pojedinim lokalnim zajednicama, da iskoriste svoje zakonsko pravo da nakon prestanka dužnosti koju su obavljali primaju naknadu kolokvijalno nazvanu “bijeli hljeb”, ta tema aktuelizirana je u javnom i političkom polju u Bosni i Hercegovini.
Svoj doprinos konstruktivnoj raspravi Istinomjer je, pored ostalog, dao u analizi objavljenoj 7. 2. 2021. godine pod naslovom Nove inicijative za ukidanje “bijelog hljeba”- predstava za javnost ili ozbiljna namjera.
U spomenutom tekstu, pored ostalog, postavili smo i pitanje da li će najavljene inicijative biti ozbiljno razmatrane te, kao što je to slučaj bio na državom nivou, Brčko distriktu i nekoliko kantona, “bijeli hljeb” i na preostalim nivoima biti ukinut ili će sve biti samo predstava za javnost uz prebacivanje odgovornosti na “one druge” za eventualno nedonošenje takve odluke, pokazat će događaji koji su pred nama.
Samo nekoliko dana kasnije, 12. 2. 2021. godine, predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) Jasmin Duvnjak (SDA) u parlamentarnu proceduru uputio je Prijedlog izmjena Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na ukidanje naknada plaća nakon prestanka funkcije.
Podsjećajući da se navedenim izmjenama traži ukidanje “bijelog hljeba”, svoju inicijativu Duvnjak je obrazložio riječima:
Suština je brisanje člana 11. kojim se ukida pravo na “bijeli hljeb” nakon završetka mandata. Možda će biti onih koji će podržati potpuno ukidanje. Možda će parlamentarci uložiti amandman na moj zakon pa neće dati ukidanje, već reduciranje. Ali u svakom slučaju ili ga totalno ukinuti, ili ga znatno reducirati. Danas taj “bijeli hljeb” iznosi 12 plata funkcionerskih nakon mandata. To je 12 puta 2.000, 3.000 ili 4.000 KM, zavisno koliko je ko imao. Smatram da ga treba totalno ukinuti! U zemlji u kojoj je veliki broj nezaposlenih građana, gdje su prosječne plate zaposlenih relativno niske, većina penzionera prima minimalne penzije, još uvijek ima radnika sa neuvezanim radnim stažom i mladih u četvrtoj deceniji života bez dana radnog staža, nije politički odgovorno da zvaničnici imaju ovu vrstu, obim i dužinu trajanja materijalnih prava nakon okončanja mandata.
Jasmin Duvnjak, 19. 2. 2021.
Duvnjak je još dodao da ako ne bude raspoloženja za ukidanje “bijelog hljeba”, prijedlog može biti i da se smanji na tri ili šest mjeseci te da se time ne isplaćuje iznos cijele plate, već polovina.
Da li će ova inicijativa dobiti potrebnu podršku u Parlamentu FBiH, ostaje da se vidi, a ovom prilikom Istinomjer podsjeća na ranije aktivnosti i stavove Jasmina Duvnjaka kada je u pitanju “bijeli hljeb”.
Naime, još nakon Općih izbora 2014. godine, više od pedeset zastupnika prethodnog saziva Zastupničkog doma PFBiH odlučilo je iskoristiti svoje pravo na “bijeli hljeb”, to jest, jednogodišnje primanje prosječne zastupničke plate nakon što im je istekao mandat. Jedan od rijetkih iz spomenutog saziva Zastupničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine koji se odrekao prava na “bijeli hljeb” bio je poslanik SDA Jasmin Duvnjak.
Iako su se stekli svi zakonski uslovi da ostvarim ovo pravo, odbio sam primati “bijeli hljeb”. Svjedoci smo porazne socio-ekonomske situacije u cijeloj zemlji. U vremenu kada imamo dosta radnika koji nemaju nikakva primanja, dosta onih kojima po deceniju ili više nije uvezan radni staž, kada imamo dosta mladih bez posla, kada država grca u dugovima, ovako visoka naknada nakon prestanka javne funkcije je više od luksuza, čak se može okarakterisati političkim razvratom, nemoralom i vrhuncem političke neodgovornosti.
Jasmin Duvnjak, 22. 12. 2014.
Duvnjak je i tokom navedenog mandata predlagao izmjene tadašnjeg Zakona o pravima imenovanih i izabranih zvaničnika Federacije Bosne i Hercegovine, najavljujući nastavak svoje borbe za ukidanje “bijelog hljeba”.
Međutim, puno više uspjeha u tom pravcu Duvnjak je postigao tokom obnašanja funkcije predsjedavajućeg Skupštine Zeničko-dobojskog kantona u mandatnom periodu 2014-2018. godina, na koju je imenovan 12. 4. 2017.
Tako je na nastavku 54. sjednice, održane 31. 1. 2018, Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila Prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Zeničko-dobojskog kantona, kojim se, između ostalog, brišu odredbe kojima se regulišu prava izabranih zvaničnika na profesionalizaciju, kao i pravo na naknadu plaće po prestanku javne funkcije, tzv. bijeli hljeb.
Primjenom ovog zakona plaće članova Vlade, predsjedavajućeg Skupštine i rukovodećih državnih službenika bit će umanjene od 10 do 30 posto. Istovremeno će plate većine namještenika i uposlenika na nižim pozicijama biti uvećane. Zakonom smo konačno ukinuli i pravo na “bijeli hljeb”, pravo na profesionalizaciju za zastupnike i pravo na paušal za predsjedavajućeg.
Jasmin Duvnjak, 4. 2. 2018.
S obzirom na to da se u svojstvu federalnog zastupnika odrekao “bijelog hljeba”, da je tokom njegovog predsjedavanja Skupštinom Zeničko-dobojskog kantona ova privilegija u tom kantonu ukinuta, te da je 12. 2. 2021. godine uputio inicijativu za ukidanje “bijelog hljeba” na federalnom nivou, djelovanje i stav Jasmina Duvnjaka po pitanju “bijelog hljeba” Istinomjer ocjenjuje dosljednim.
(Istinomjer.ba)