Rezolucija UN-a o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta ni na jednom mjestu ne spominje Njemačku ni njemački narod.
Nakon sastanka rukovodstva Srbije i Republike Srpske u Beogradu 11. aprila 2024. godine, medijima se obratio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je, govoreći o nacrtu rezolucije koja bi 11. juli proglasila Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, spomenuo i rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o holokaustu iz 2005. godine, za koju je ustvrdio da karakteriše Nijemce kao genocidan narod.
Moje drugo pitanje je, a hoće li ova rezolucija da dodatno podeli narode i zemlje u svetu ili će to da bude jednoglasno kao i svaki put što je usvajano? Samo želim da vas obavestim: rezolucija o genocidu ili holokaustu, da bi se ograničio na jevrejske narode iz 2005, jer nisu Nemci proglašeni za genocidni narod zbog onoga što su učinili u Kragujevcu, Kraljevu ili Jajincima, već samo zbog onoga što su učinili Jevrejima. Dakle, uvek su bile jednoglasno usvajane. Jel’ vi stvarno mislite da će da bude ovo jednoglasno usvojeno?
Aleksandar Vučić, 11.4.2024.
Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici
Kako je prenio Glas Amerike 10. aprila 2024. godine, više zemalja u UN-u radi na nacrtu rezolucije koja bi 11. juli proglasila Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine. Inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda, ali kako nezvanično saznaje Glas Amerike, u kreiranju teksta učestvuju i SAD, Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Jordan, Novi Zeland, Turska i druge zemlje.
Podsjećamo, prije obilježavanja dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici, Velika Britanija je, zajedno s Jordanom, Litvanijom, Malezijom, Novim Zelandom i SAD-om, 8. jula 2015. godine Vijeću sigurnosti UN-a predložila rezoluciju S/2015/508, kojom se, između ostalog, osuđuje srebrenički genocid.
Tekst rezolucije podržalo je deset zemalja Vijeća sigurnosti UN-a, četiri su bile suzdržane (Angola, Kina, Nigerija i Venecuela), a protivljenje Rusije kao stalne članice ove institucije prouzrokovalo je neusvajanje predložene rezolucije.
Istinomjer je u više navrata tvrdnje zvaničnika iz Republike Srpske da je ova rezolucija nastojala nazvati srpski narod genocidnim ocijenio neistinitim. U samom tekstu rezolucije, nijedan se narod ne proglašava genocidnim niti se navode krivci za ovaj zločin. Štaviše, srpski narod nije nijednom, u bilo kojem obliku, spomenut u ovoj rezoluciji.
Pored ostalog, rezolucija ističe “da je prihvatanje tragičnih događaja u Srebrenici kao genocida preduslov za pomirenje, poziva političke lidere na svim stranama da priznaju i prihvate činjenicu dokazanih zločina kao što su utvrdili sudovi i u tom kontekstu osuđuje poricanje ovog genocida kao ometanje napora ka pomirenju, a priznaje također da je kontinuirano poricanje duboko bolno za žrtve”.
U nacrtu nove rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je objavio novinar Ivica Puljić, a koja će se, kako je naveo, razmatrati u Generalnoj skupštini UN-a najvjerovatnije 2. maja ove godine, ponovo se nijednom riječju ne ukazuje na to ko su počinitelji genocida niti se spominju nazivi naroda.
Rezolucije UN-a o holokaustu
Rezolucija A/RES/60/7 o holokaustu iz 2005. godine koju je spomenuo Aleksandar Vučić usvojena je u Generalnoj skupštini UN-a 1. novembra 2005. godine. Radi se o rezoluciji o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice UN-a da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o historiji holokausta kako bi se spriječio čin genocida u budućnosti.
Suprotno Vučićevoj tvrdnji, u ovoj se rezoluciji ni na jednom mjestu ne spominju Njemačka niti njemački narod. Rezolucija pohvaljuje države koje su se aktivno uključile u očuvanje lokacija koje su služile kao nacistički logori smrti, koncentracioni logori, logori prisilnog rada i zatvori tokom holokausta. Također, bez rezerve osuđuje sve manifestacije vjerske netrpeljivosti, huškanja, uznemiravanja ili nasilja nad osobama ili zajednicama na osnovu etničkog porijekla ili vjerskog uvjerenja, gdje god da se pojave.
Generalna skupština UN-a je nakon toga u još dva navrata usvojila rezolucije o holokaustu. Prvo je 2007. godine donijeta rezolucija kojom se bezrezervno osuđuje svako poricanje holokausta, a 2022. godine rezolucija u kojoj se pozivaju sve države, kao i društvene mreže, da poduzmu aktivne mjere protiv negiranja holokausta.
I dok se u Rezoluciji iz 2022. godine konstatuje da se poricanje holokausta odnosi, između ostalog, na pokušaje “zamagljivanja odgovornosti za uspostavljanje koncentracionih logora i logora smrti koje je osmislila i vodila nacistička Njemačka tako što će se kriviti druge nacije ili etničke grupe”, ni u ovom se dokumentu ne stavlja kolektivna odgovornost na njemački narod.
Budući da njemački narod, kao ni srpski, u rezolucijama UN-a nikad nije proglašen genocidnim, tvrdnju Aleksandra Vučića Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)