Emisija “Odgovorite ljudima”, emitovana 3. februara 2021. godine na Federalnoj televiziji, ugostila je nekoliko predstavnika političkih partija u Bosni i Hercegovini, a među njima i Harisa Zahiragića ispred Stranke demokratske akcije (SDA). Ovim putem, Zahiragić je iznio tvrdnju o rezultatima Općih izbora 2018. godine i Vladi Kantona Sarajevo (KS) formiranoj nakon istih.
Tako je Zahiragić činjenicu da je u KS-u vlast formirala Šestorka, koju su činile Naša stranka (NS), Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i pravda (NiP), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL), Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB), komentarisao na sljedeći način:
U sarajevskom kantonu je započela praksa, jedna nedemokratska, bez presedana, u svijetu neviđena, da se izborni gubitnici guraju da formiraju vlast. U Kantonu Sarajevo se to desilo, svi su se skupili da formiraju vlast uprkos činjenici da je SDA značajno pobijedila.
Haris Zahiragić, 3. 2. 2021.
Prema rezultatima izbora za Skupštinu KS-a, SDA je dobila najveći broj mandata, njih deset. Međutim, nakon potpisivanja sporazuma o uspostavljanju vlasti u KS-u, zahvaljujući kojem je Šestorka brojala 24 zastupnika, SDA je ovakvim omjerom snaga postala opozicija.
Izvor: Centralna izborna komisija BiH
Ipak, nasuprot Zahriagićevim riječima kako je ovakav slijed događaja “u svijetu neviđen”, govori i činjenica da je u još dva kantona u BiH stranka s najvećim brojem osvojenih mandata ostala u opoziciji nakon formiranja vlade.
Naime, u Tuzlanskom kantonu je od jula 2018. godine upravo SDA bila član vladajuće većine, uprkos činjenici da je SDP osvojio najveći broj mandata (10). Tada se skupštinska većina od 19 ruku u ovom kantonu sastojala od SDA (9), DF-a (3), SBB-a (2), Stranke za BiH (2), PDA (1), te dva zastupnika koji su isključeni iz SDP-a, Žarka Vujovića i Huseina Tokića.
Osim sarajevske i tuzlanske, i Vlada Unsko-sanskog kantona (USK) formirana je u decembru 2018. godine između stranaka od kojih nijedna nije osvojila najveći broj mandata, a to su A-SDA-POMAK, SDP BiH, SBB i Nezavisni blok, uz podršku zastupnice Naše stranke Vildane Alibašić. Time je SDA, i pored najviše osvojenih mandata u Skupštini USK-a (9), ostala u opoziciji.
Pored primjera iz Bosne i Hercegovine, slučaj da vlast formiraju stranke koje nisu imale najveći broj glasova nije rijedak ni u ostalim zemljama Evrope. Tako je u susjednoj Crnoj Gori, na izborima za Skupštinu ove zemlje 2020. godine, predvodnik u broju mandata bila Demokratska partija socijalista. Ipak, većinu od 41 poslanika u parlamentu su kreirale stranke Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Ujedinjena reformska akcija.
Izvor: Wikipedia/Državna izborna komisija Crne Gore
Sličan slučaj dolazi i iz Norveške, gdje je Laburistička stranka na posljednjim parlamentarnim izborima 2017. godine osvojila 47 mandata, dva više od prvog pratioca. Ipak, upravo je drugoplasirana Konzervativna stranka, skupa sa Naprednom i Liberalnom, uz podršku Kršćanske demokratske stranke, uspjela formirati vlast na čelu sa premijerkom Ernom Solberg.
Izvor: Wikipedia/Valgresultat
Zahiragićevoj tvrdnji protivi se i primjer Estonije, u kojoj, nakon parlamentarnih izbora 2019. godine, Estonska reformska stranka nema mjesto u Vladi, uprkos činjenici da je osvojila čak osam mandata više od Estonske partije centra, koja je vlast formirala zajedno sa Estonskom konzervativnom narodnom strankom i strankom Otadžbina.
Kroz samo nekoliko primjera, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i onih iz ostalih evropskih zemalja, jasno je da praksa u kojoj vlast formiraju izborni “gubitnici”, odnosno politički subjekti koji nisu osvojili najveći broj mandata u pripadajućem zakonodavnom tijelu, nije “bez presedana” niti “u svijetu neviđena”. Stoga, Istinomjer ovakvu tvrdnju Harisa Zahiragića ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)