Amandman visokog predstavnika na Ustav FBiH predviđa da imenovanje Vlade može biti blokirano ako protiv glasaju najmanje tri petine delegata iz jednog kluba konstitutivnih naroda u Domu naroda, a ne da je za imenovanje potrebna podrška tri petine delegata u svakom klubu.
Predsjednik Stranke za BiH (SBiH) i načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić gostovao je u programu RTV USK, gdje je govorio o aktuelnim društveno-političkim temama, ali se osvrnuo i na proces imenovanja aktuelne Vlade FBiH.
Ovu Vladu Federacije sada je izabrao samo Predstavnički dom Parlamenta. Mi smo tražili od visokog predstavnika da to donese kao ustavni amandman, da to uvijek važi. Međutim, on je rekao, ovu će sad izabrati samo Predstavnički dom, a već sljedeću će morati, ako nisu sva tri potpredsjednika za nju, i Predstavnički, i Dom naroda, i to po tri petine svakog kluba Doma naroda.
Semir Efendić, 17.2.2026.
Podsjećamo, potpredsjednik FBiH Refik Lendo početkom aprila 2023. godine nije dao saglasnost na odluku o imenovanju Vlade FBiH koju su podržali predsjednica FBiH Lidija Bradara i potpredsjednik FBiH Igor Stojanović. Zbog toga je aktuelna Vlada Federacije BiH formirana tek nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada FBiH potvrđena je 28. aprila 2023. godine.
Schmidt je u istoj odluci donio amandman na Ustav Federacije BiH koji bi trebao onemogućiti da se takav scenarij ponovi ubuduće. Amandman je na snagu stupio 1. maja 2024. godine.
Međutim, amandman je nešto drugačiji nego što ga je predstavio Semir Efendić. Ukoliko se ne osigura saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika FBiH nakon propisanih procedura i vremenskog roka, predsjednik/ca može predložiti Vladu uz saglasnost jednog potpredsjednika.
Takva se vlada smatra izabranom ako je potvrdi većina u Predstavničkom domu i većina u Domu naroda, pod uslovom da protiv ne glasaju tri petine ili više delegata iz nekog kluba konstitutivnih naroda.
Ovako predložena vlada smatra se izabranom ukoliko bude potvrđena većinom glasova u Zastupničkom domu, a potom većinom glasova u Domu naroda, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više izaslanika u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.
Amandman visokog predstavnika na Ustav FBiH, 27.4.2023.
To ne znači da je potrebna natpolovična većina glasova “za” u svakom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, već da natpolovično ne mogu biti “protiv”.
Jedan od primjera “snage” suzdržanosti jeste i usvajanje Zakona o graničnoj kontroli u državnom Predstavničkom domu. Njega koristimo za primjer jer je glasanje javno dostupno. Spomenuti zakon usvojen je s 20 glasova “za”, deset “protiv” i devet suzdržanih. Među njima je bilo šest zastupnika/ca SNSD-a. Da su oni/e bili/e protiv, zakon ne bi imao entitetsku većinu i ne bi bio usvojen.
Amandman visokog predstavnika ne propisuje da je za imenovanje Vlade FBiH potrebna podrška od tri petine delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda. Dakle, nije potrebna natpolovična većina “za” u svakom klubu, već ne smije biti natpolovična većina “protiv”.
Tvrdnju Semira Efendića da je u ustavnom amandmanu navedeno da je potrebna podrška od tri petine delegata u svakom klubu Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)