Nakon izmjena Izbornog zakona BiH kojima je 2024. godine preciznije definisana i sankcionisana preuranjena kampanja, broj i iznos kazni značajno su porasli. U dosad objavljenim podacima za Opće izbore 2026. CIK je izrekao 762.000 KM kazni, a gotovo 90% predmeta odnosilo se na preuranjenu kampanju. Zabilježene su i kazne zbog širenja dezinformacija o izbornom procesu, zloupotrebe djece u političke svrhe, zloupotrebe javnih sredstava i resursa, a zabilježen je i jedan slučaj govora mržnje.
Predstojeći Opći izbori bit će tek drugi izbori koji se održavaju po novim izbornim pravilima koja je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2024. godine. Osim što su izmjenama uvedene izborne tehnologije, proširene su i ovlasti Centralne izborne komisije BiH u pogledu sankcionisanja političkih subjekata.
Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH
Izmjene Izbornog zakona BiH kojima je preciznije regulisana preuranjena izborna kampanja nametnuo je visoki predstavnik Christian Schmidt 26. marta 2024. godine. Propisane su novčane kazne političkim subjektima u rasponu od 3.000 do 30.000 KM ako on ili njegov kandidat tokom perioda preuranjene kampanje poduzme radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje.
Zloupotreba javnih resursa također je dodatno propisana, a izmjenama je izričito uvedena i zabrana zloupotrebe djece u političke svrhe, kao i niz drugih kaznenih odredbi.
Za Lokalne izbore 2024. od raspisivanja do završetka izbornog procesa zaprimljeno je 2.977 prigovora i žalbi, a CIK je donio 219 odluka o izricanju novčanih kazni u ukupnom iznosu 1.328.100 KM. Čak 800.500 KM odnosi se samo na novu kategoriju preuranjene izborne kampanje.
Na Općim izborima 2022. godine, kada izmjene nisu bile donesene, kazne su bile značajno manje. Na tadašnjim izborima donesene su 73 odluke o novčanim sankcijama, a prvobitno izrečene kazne iznosile su ukupno oko 353.100 KM. Nakon procesa žalbi, taj iznos spao je na 303.100 KM.
Opći izbori 2026.
Trend visokog broja sankcija nastavljen je i uoči Općih izbora 2026. godine. Prema posljednjem zbirnom pregledu Centralne izborne komisije BiH, koji obuhvata odluke donesene do 24. septembra, u 110 predmeta izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu 762.000 KM. Od toga je 562.000 KM izrečeno direktno političkim strankama i koalicijama, dok je još 186.000 KM izrečeno njihovim kandidatima, članovima i pristalicama, a 14.000 KM nezavisnom kandidatu Zdenku Lučiću.
Najveći iznos kazni odnosio se na SNSD. Samoj stranci izrečeno je ukupno 229.000 KM, dok su njenim kandidatima, članovima i pristalicama izrečene dodatne kazne od 45.500 KM, što zajedno iznosi 274.500 KM.
Istinomjer je još u julu pisao o izjavi predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji je naveo da su nove izborne tehnologije podvala u BiH i da su u Njemačkoj neustavnim proglašene mašine za elektronsko glasanje. Tada smo njegovu izjavu ocijenili neistinitom, a i sam CIK je zbog te tvrdnje kaznio njegovu stranku s 4.000 KM zbog širenja dezinformacija o izbornom procesu. CIK je u još pet navrata zaključio da je ova stranka širila dezinformacije. Osim toga, SNSD je u dva navrata kažnjen i zbog zloupotrebe djece u predizbornoj kampanji.
Pokret sigurna Srpska, koji vodi Draško Stanivuković, također je u tri navrata kažnjen zbog zloupotrebe djece. Ujedno, bloku okupljenom oko Draška Stanivukovića – PSS-u, PDP-u i NPSP-u – ukupno je izrečeno 174.000 KM kazni, odnosno 108.000 KM za političke subjekte, a još 66.000 KM za kandidate i funkcionere. Ovo ih ujedno svrstava u sami vrh ove negativne liste, odmah ispod SNSD-a, koji je ubjedljivo prvi.
Ove dvije stranke imale su i najveći broj kazni zbog radnji koje nisu vezane uz preuranjenu kampanju. S druge strane, preuranjena izborna kampanja ubjedljivo je bila najčešći razlog kažnjavanja.
Od 110 ukupnih predmeta u kojima je CIK kaznio političke subjekte, čak je 98 uključivalo preuranjenu kampanju. Po sedam predmeta uključuje širenje dezinformacija i zloupotrebu djece u političke svrhe, šest zloupotrebu javnih sredstava i resursa, dva plaćeno oglašavanje u periodu preuranjene kampanje, a jedan je vođen zbog jezika mržnje.
U tom kontekstu, SDP je treća na listi stranka s najviše kazni, ali kazne su se ticale samo preuranjene kampanje. Ovoj stranci direktno su izrečene kazne od 52.000 KM, a njenim kandidatima još 6.500 KM, odnosno ukupno 58.500 KM.
Sljedeća na listi je SDA, kojoj je izrečeno kazni u vrijednosti 26.500 KM.
Zaoštrenu političku borbu u Republici Srpskoj pokazuje i lista pojedinačnih događaja zbog kojih su najveće kazne izrečene.
CIK je 13. augusta kaznio SNSD zbog događaja održanog 8. jula u Srpcu, gdje je JP Putevi RS organizovalo svečanost povodom radova na regionalnom putu Laktaši – Srbac. Događaju su prisustvovali brojni funkcioneri, a CIK je zaključio da je Milorad Dodik tokom obraćanja vodio izbornu kampanju u periodu preuranjene kampanje.
Odmah ispod je Stanivukovićev blok (PSS, PDP i NPSP), koji je u dva navrata kažnjen s po 11.000 KM, u oba slučaja zbog preuranjene kampanje. Ovo su tri pojedinačno najviše izrečene kazne.
Zanimljiva je jedina donesena kazna za jezik mržnje u iznosu 5.000 KM političkoj stranci Republikanci BiH zbog izjave Stjepana Kljujića, koji je rekao:
“U Sarajevu na svaki način izbjegavaju predstavnike Hrvata, jer evo 20 godina je četnički unuk član Predsjedništva ispred Hrvata” te “Sad se priprema ovaj Kovačević, ne ulazeći u njegovu seksualnu orijentaciju…”
Dosadašnji podaci za Opće izbore 2026. pokazuju koliko su izmjene Izbornog zakona iz 2024. promijenile mogućnosti sankcionisanja ponašanja političkih subjekata prije početka zvanične kampanje. Od 110 kažnjenih predmeta evidentiranih do 24. septembra, većina se odnosila na preuranjenu kampanju. Iako konačan bilans ovog izbornog ciklusa još nije poznat, dosadašnji podaci pokazuju da je preuranjena kampanja ubjedljivo najčešći osnov za sankcionisanje političkih subjekata, a koja je upravo bila među najvećim novitetima Schmidtovih izmjena iz 2024. godine.
(Istinomjer.ba)