Iako su rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj bili poznati brže nego što je to obično slučaj u BiH, razlog nije korištenje izbornih tehnologija.
Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Mira Pekić (PDP) govorila je za BHT1 21. maja 2024. godine o potrebi uvođenja tehnologija na izborima u BiH te kao primjer ove prakse navela Republiku Hrvatsku.
Bilo je u proteklom vremenu mnogo prilika da se ide na izmjene i dopune Izbornog zakona. Svakako smo mi iz opozicije bili najglasniji i insistirali da se ide ka uvođenju novih tehnologija u sam izborni sistem i izborni proces. (…) Očekivali smo da će ta koalicija ići usaglašeno sa izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i da će ovi izbori lokalni biti provedeni sa novim tehnologijama, sa tim izmjenama i dopunama i svim onim što bi uvelo određene standarde u izborni proces, jer svjedoci smo da se kod nas u BiH čeka na izborni rezultat dosta dugo, da vidimo da u našim… evo, zadnji izbori su bili ovdje u susjednoj Hrvatskoj, mi smo znali već naveče, oni su imali rezultate, znali su koliko ko ima poslanika u njihovom saboru, prema tome, znači, to nije nešto što je nemoguće, moguće je to provesti, ali naravno, trebaju nove tehnologije, treba jedan kvalitetan i dobar izborni proces.
Mira Pekić, 21.5.2024.
Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) donijela je 8. maja 2024. godine Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2024. godine. Izbori će se održati u nedjelju 6. oktobra.
Ured visokog predstavnika u BiH objavio je 26. marta 2024. godine Odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Prema novim propisima, u izborni proces uvode se izborne tehnologije kao što je oprema za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, oprema za elektronsku identifikaciju birača/ica, oprema za videonadzor i snimanje nadzornih videosnimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje, ali ne uključuje opremu za elektronsko glasanje.
Parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj održani su 17. aprila 2024. godine, a već do ponoći obrađeno je 86,85% biračkih mjesta. Međutim, suprotno konstataciji Mire Pekić, Hrvatska nije jedna od zemalja koja koristi bilo kakve tehnologije za glasanje, odnosno prebrojavanje glasova.
Čin glasanja i prebrojavanja glasova u Hrvatskoj isti je kao u BiH. Razlika je u tome što za parlamentarne izbore u Hrvatskoj birači/ce ispunjavaju samo jedan glasački listić, dok u BiH na općim izborima birači/ce dobijaju četiri glasačka listića za različite nivoe vlasti, što produžuje proces prebrojavanja.
Informacije o primjeni tehnologije na glasačkim mjestima širom svijeta objedinio je Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA). Tehnologije koje državne izborne komisije koriste za vrijeme izbora su različite. Opcija koja se najčešće koristi, i to u 16 ispitanih zemalja, jesu aparati za direktno snimanje elektronskih glasova (DRE). Kako pojašnjavaju iz Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), ovi sistemi koriste tastaturu, ekran osjetljiv na dodir, miš, olovku ili drugi elektronski uređaj kako bi omogućili glasačima/cama da elektronski zabilježe svoj glas. DRE sistem bilježi izbore birača/ica i pohranjuje elektronski zapis njihovog glasanja u mašini.
Glasanje putem interneta omogućeno je u 13 zemalja, dok je optičko prepoznavanje znakova (OMR) prisutno u njih šest. OMR mašine za brojanje kombinuju aspekte glasanja na papiru s elektronskim prebrojavanjem. Birači/ce olovkom označavaju svoje izbore na posebnom, elektronski čitljivom papirnom listiću. Glasački listić zatim čita OMR mašina koja sabira glasove koristeći znakove koje su upisali/e birači/ce.
Konačno, elektronski štampači glasačkih listića (EBP) koriste se u četiri države. EBP je sličan DRE aparatima, s tim što EBP ne pohranjuje podatke o glasanju. Umjesto toga, ispisuje papirnu potvrdu ili proizvodi token koji sadrži izbor(e) glasanja. Birači/ce zatim ovu potvrdu ili token stavljaju u glasačku kutiju, koja može biti elektronska i automatski brojati glasove.
Na evropskom kontinentu, među 42 ispitane zemlje, njih deset koristi jedno od navedenih elektronskih pomagala za vrijeme izbora.
Iako su rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj bili poznati brže nego što je to obično slučaj u BiH, razlog nije korištenje izbornih tehnologija, zbog čega Istinomjer tvrdnju Mire Pekić ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)