Član 80. entitetskog ustava navodi kako predsjednik Republike Srpske (RS) potpisuje zakone koje usvoji Skupština, ali i da ima mogućnost vratiti zakone Skupštini na ponovno razmatranje; predsjednik ih mora potpisati samo ako Skupština ponovno usvoji iste zakone.
Prilikom gostovanja u programu RTRS-a 2. augusta 2025. godine zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić, komentirajući presudu Milorad Dodiku, izjavio je da predsjednik Republike Srpske mora potpisati zakone koje usvoji Skupština.
(…) jer tim nametnutim zakonom, mimo Ustava, zabranili ste predsjedniku Republike, pod navodnike, da izvršava svoju ustavnu obavezu. Da donose ukaz o proglašenju zakona (…). Dakle, kada Skupština usvoji zakon, onda predsjednik mora da potpiše ukaz o proglašenju zakona.
Milorad Kojić, 2.8.2025.
Christian Schmidt je 1. jula 2023. godine odlukama (1, 2) spriječio stupanje na snagu dva zakona koje je usvojila Narodna skupština RS. Milorad Dodik je kao predsjednik RS inicirao donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i uputio prijedlog za njegovo usvajanje Skupštini, dok je drugi poništeni Zakon o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske usvojen na prijedlog narodnih poslanika. Schmidt je također istog dana nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH u kojima je kao krivično djelo uvedeno neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Unatoč tome, Dodik je 7. jula 2023. godine potpisao ukaze o stupanju na snagu ovih zakona, zbog čega je protiv njega pokrenut krivični proces, koji je 1. augusta 2025. godine završio pravomoćnom osuđujućom presudom za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
Prema Ustavu RS, Dodik kao predsjednik nije morao odmah potpisati ove zakone. Ustav je predvidio i mogućnost da predsjednik vrati zakone Skupštini na ponovno razmatranje. Tako je u članu 80. Ustava RS navedeno kako predsjednik RS može vratiti zakone Narodnoj skupštini na ponovno razmatranje te je obavezan potpisati ukaz o proglašenju zakona samo ako Skupština ponovno usvoji zakon.
Predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsjednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupštini.
Dodik nije iskoristio ovu mogućnost, već je zakone odmah potpisao, na temelju čega je Sud BiH zaključio kako je Dodik to uradio smišljeno te tako prekršio odluke visokog predstavnika, čineći krivično djelo.
Sud je također utvrdio da Dodik po Ustavu RS ne samo da nije morao odmah potpisati ove zakone nego je njegova ustavna obaveza kao predsjednika RS bila vratiti zakone na ponovno razmatranje, jer su kršili odluke visokog predstavnika, koje su iznad drugih akata.
(Istinomjer.ba)