Mehanizmi za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa – stavovi, razlike i (ne)dosljednosti

Jedan broj političkih subjekata ostao je dosljedan svojim ranije ispoljenim stavovima po ovom pitanju, dok su pojedine stranke svoj stav mijenjale, te iznosile nove prijedloge.

 

Brojni mehanizmi za zaštitu vitalnog interesa konstitutivnih naroda u BiH ugrađeni su Dejtonskim mirovnim sporazumom i cjelokupnom ustavno-pravnom stečevinom naše zemlje, te su isti nadograđivani u godinama koje su uslijedile.

Tako je, ubrzo nakon odluke Ustavnog suda BiH od 30. juna i 1. jula 2000. godine, kojom se nalaže da Hrvati, Srbi i Bošnjaci moraju biti konstitutivni na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine, uspostavljeno Vijeće naroda Republike Srpske, dok je Amandmanom XXXIII na članak IV.A.2.6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, objavljenom u Službenim novinama FBiH 19.04.2002. godine, predviđeno da Dom naroda Parlamenta Federacije BiH čini pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih.

Nakon niza presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kojima je naloženo Bosni i Hercegovini da iz svog Ustava ukloni diskriminatorske odredbe, a pogotovo nakon odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, intenzivirana je rasprava između političkih partija o tome na koji način, ne samo provesti pomenute odluke, već i da li i kako pristupiti izmjenama mehanizma za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, pogotovo na entitetskim nivoima.

S tim u vezi, jedan broj političkih subjekata ostao je dosljedan svojim ranije ispoljenim stavovima po ovom pitanju, dok su pojedine stranke svoj stav mijenjale, te iznosile nove prijedloge.

Tako je u jeku razgovora o provedbi presude Ustavnog suda BiH po apelacije Bože Ljubića nemali odjek u javnosti izazvao zajednički prijedlog i stav SDA, SDP-a BiH, DF-a i SBB-a, iznešen u aprilu ove godine, u kojem je predloženo “uklanjanje asimetrije kada su u pitanju nadležnosti Doma naroda Federalnog parlamenta i Vijeća naroda Republike Srpske”, pojasnivši da bi to značilo “da Dom naroda FBiH bude nadležan za odlučivanje o ugroženosti vitalnog nacionalnog interesa, a ne da bude, kako je to slučaj sada, zakonodavac s istim kompetencijama ili čak i većim od Predstavničkog doma.”

Ubrzo zatim na ovaj prijedlog promptno je reagovao HDZ BiH, ponavljajući svoj stav da “Dom naroda nije zamišljen kao građanski dom, nego kao zakonodavni dom koji je jednak Zastupničkom domu, s tim da ima posebna ovlaštenja u smislu zaštite vitalnog nacionalnog interesa.”

Također, nakon Opštih izbora 2018. godine kod određenih političkih subjekata dolazi do promjene stavova po pitanju entitetskih mehanizama zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Tako je predsjednik SNSD-a i novoizabrani član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, tvrdeći da u Narodnoj skupštini RS postoji dvotrećinska većina, a time i uslovi za izmjenu Ustava RS, početkom novembra 2018. godine, najavio inicijativu u pravcu ukidanja Vijeća naroda RS:

U dejtonskom Ustavu nema Vijeća naroda u Republici Srpskoj. Ja se zalažem za to da se ukine Vijeće naroda i da parlament Republike Srpske suvereno i definitivno donosi odluke.

Milorad Dodik, 09.11.2018.

Nedugo zatim, Dodik je ovu najavu pokušao opravdati problemom popunjavanja Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH:

Evo direktno ću reći, ako ne popune Klub Srba u drugom entitetu pristupit ćemo ustavnim promjenama i ukinuti Vijeće naroda Republike Srpske…

Milorad Dodik,  18.11.2018.

Reagujući na ove Dodikove najave, SDA je izdala saopštenje za javnost u kojem je iznijela sasvim suprotan stav od onog koji je zastupala tokom razgovora o implementaciji presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Tako SDA “cijeni vrlo neodgovornom izjavu i prijetnju Milorada Dodika da će entitet RS, ukoliko ne bude popunjen Klub Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pristupiti ustavnim promjenama i ukinuti Vijeće naroda RS”, te predlaže rješenje “da se u zaštitu vitalnog nacionalnog interesa uvedu simetrični mehanizmi u oba doma parlamenata bh. entiteta” u skladu sa kojim “Vijeće naroda RS treba da postane zakonodavni dom u punom kapacitetu kao što je to i Dom naroda u Parlamentu Federacije BiH”.

Stranka demokratske akcije, 19.11.2018.

Sa druge strane, za razliku od SNSD-a i SDA, jedna od političkih partija koja nije mijenjala svoj stav po ovom pitanju je Naša stranka. Tome svjedoči izjava predsjednika Naše stranke, Predraga Kojovića od 21.11.2018. godine u kojoj je Kojović ponovio ranije stajalište ove političke partije da Dom naroda Parlamenta FBiH “treba ukinuti, da treba povećati broj zastupnika u Predstavničkom domu, propisati za konstitutivne i ostale garantovane izborne kvote i takvim klubovima dati na raspolaganje mehanizam za zaštitu preciznije formulisanih vitalnih etničkih interesa”.

Iz ovog kratkog pregleda stavova većine ključnih političkih subjekata u Bosni i Hercegovini jasno je da razlike u pogledima, stavovima i prijedlozima koji su izneseni u posljednjih godinu dana, ne samo da su i dalje prisutne, već smo svjedoci i njihovog produbljivanja.

Obzirom da bilo kakve eventualne promjene u pogledu načina zaštite vitalnog interesa konstitutivnih naroda na državnom nivou zahtjevaju dvotrećinsku većinu, dok bi takvo nešto na entitetskim nivoima podrazumijevalo i usklađenost sa Ustavom BiH i već donesenim odlukama Ustavnog suda BiH, i pored pomenutih prijedloga, stavova i najavljenih inicijativa, šanse da se izmjene u tom pogledu dese nisu velike.

(Istinomjer.ba)

Predsjedništvo BiH u zajedničkoj izjavi pozvalo EU na nastavak podrške

U skladu sa Dodikovom najavom, već na prvoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 12.12.2018. godine, usaglašena je i...

Razlika između “tri i četiri” SNSD-ova delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH

Da je, kada se radi o donošenju budućih odluka, razlika između toga da li politička partija ima tri ili četiri poslanika u Domu naroda PS BiH velika, jasno je iz Člana IV Ustava BiH. Tokom...



Trenutni saziv Doma naroda Parlamenta FBiH nastavlja obnašati dužnost

Ustavni sud BiH između ostalog je naveo da “ovakva odredba ima za cilj da osigura kontinuitet vlasti i stalnost Parlamenta u državi, jer nemogućnost konstituiranja tijela nakon izbora ne smije...