Međunarodna zajednica imala je značajnu ulogu u formiranju vlasti u Federaciji BiH nakon izbora 2000, 2010. i 2022. godine putem otklanjanja blokada proizašlih iz federalnog Doma naroda. Međutim, SDP je u svim ovim izbornim ciklusima osvajao parlamentarne mandate, a vlade koje je predvodio imale su prilikom imenovanja parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu.
Govoreći o mogućnosti formiranja koalicije SDA i SDP-a BiH, premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić (SDA) rekao je prilikom gostovanja u podcastu portala Odgovor 15. oktobra 2026. godine da SDP nikada nije imao povjerenje građana i da je tri puta dolazio na vlast putem međunarodnih predstavnika.
Ne bih komentarisao sada u tom smislu koaliciju sa SDP-om, ali ako smo rekli da su imali priliku, da su trčali za pozicijama zbog toga samo da bi se dokopali tih pozicija, da nisu opravdali, na kraju krajeva, nisu nikad imali povjerenje građana. Oni su tri puta dolazili na vlast putem međunarodnih predstavnika. Nikad nisu bili volja građana i ne bi sad, ja lično kada bi se pitao, teško bi se odlučio za koaliciju SDP-a, ono sada ne bi sigurno.
Nezir Pivić, 15.10.2026.
U posljednjih 26 godina SDP je tri puta predvodio Vladu Federacije BiH, nakon Općih izbora 2000, 2010. i 2022. godine. U sva tri slučaja međunarodni predstavnici imali su ulogu u procesima koji su omogućili ili olakšali formiranje vlasti. Ipak, ove vlade nisu imenovali međunarodni predstavnici, već su potvrđene u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, u kojem su stranke okupljene oko SDP-a imale parlamentarnu većinu.
Formiranje Vlade FBiH nakon izbora 2000. godine
Na Općim izborima održanim 11. novembra 2000. godine SDA je osvojila najviše mandata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ukupno 38, dok je SDP BiH osvojio 37 mandata. Iako je SDP bio drugoplasirana stranka, zajedno s drugim strankama imao je većinu u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta.
U januaru 2001. godine deset političkih stranaka, među kojima su bili SDP, Stranka za BiH i Nova hrvatska inicijativa, formalno je osnovalo Demokratsku alijansu za promjene s ciljem formiranja vlasti bez dotadašnjih vodećih nacionalnih stranaka.
Formiranju Alijanse prethodile su izmjene izbornih pravila koje je donijela Privremena izborna komisija, kojom je predsjedavao šef Misije OSCE-a u BiH Robert Barry. Prema saopćenju OSCE-a od 12. oktobra 2000. godine, novim pravilima omogućeno je da svi zastupnici u kantonalnim skupštinama učestvuju u izboru delegata iz svojih kantona u Dom naroda Parlamenta FBiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost zastupnika.
Ove izmjene, poznate kao Barryjevi amandmani, promijenile su dotadašnji način izbora delegata u Dom naroda FBiH i omogućile da u izboru delegata iz reda pojedinih konstitutivnih naroda učestvuju i zastupnici drugih nacionalnosti. Time su utjecale na mogućnost formiranja većine u ovom domu. Izmjenama se protivio HDZ BiH, koji je nakon izbora bojkotovao konstituisanje federalnih institucija, smatrajući da nova pravila narušavaju političko predstavljanje hrvatskog naroda.
Tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch podržavao je formiranje Alijanse za promjene. U intervjuu za Vjesnik iz januara 2001. godine istakao je da HDZ, ukoliko želi učestvovati u vlasti, treba pokušati formirati koaliciju s drugim strankama, umjesto bojkotovanja institucija. OHR je 12. februara 2001. godine dostavio pravno mišljenje tadašnjem rukovodstvu Doma naroda i kantonalnih skupština, prema kojem se Dom naroda mogao konstituisati i bez izbora svih predviđenih delegata.
Tako je, uprkos bojkotu HDZ-a, Dom naroda Parlamenta FBiH konstituisan 22. februara 2001. godine, a Vlada Federacije BiH, na čelu s Alijom Behmenom iz SDP-a, formirana je 12. marta iste godine. Na službenoj stranici Vlade FBiH navedeno je da je imenovanje ove vlade potvrđeno na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Formiranje Vlade FBiH nakon izbora 2010. godine
SDP je na Općim izborima 2010. godine osvojio 28 mandata u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, pet više od SDA, koja je osvojila 23 mandata. Nakon izbora, formirana je parlamentarna većina koju su činili SDP, SDA, HSP i Narodna stranka Radom za boljitak.
Iako je imala većinu u Predstavničkom domu, novoformirana većina suočila se s blokadom u Domu naroda federalnog Parlamenta. Naime, probijajući zakonske rokove, HDZ BiH blokirao je imenovanje delegata u federalni Dom naroda iz kantonalnih skupština četiri kantona.
Uprkos tome što nisu bili izabrani svi delegati, nova većina predvođena SDP-om izabrala je predsjednika i potpredsjednike FBiH, a Vlada FBiH, na čelu s Nerminom Nikšićem iz SDP-a, imenovana je u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta 17. marta 2011. godine.
Sedam dana kasnije, 24. marta 2011. godine, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluke kojima je poništila izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH jer nisu izabrani svi delegati, čime je i imenovanje Vlade postalo sporno.
Tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko je 27. marta 2011. godine suspendovao navedene odluke CIK-a te je omogućio nastavak funkcionisanja formiranih federalnih institucija.
O ustavnosti konstituisanja Doma naroda i izbora rukovodstva FBiH trebao je odlučivati Ustavni sud FBiH, kojem su zahtjeve podnijeli Borjana Krišto i Vjekoslav Bevanda. Međutim, nakon što su zahtjevi povučeni, Sud je 30. marta 2011. godine obustavio postupak.
Formiranje Vlade FBiH nakon izbora 2022. godine
Do nove intervencije visokog predstavnika došlo je nakon Općih izbora 2022. godine. SDP BiH osvojio je 29 mandata u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, čime je postao druga stranka po broju osvojenih glasova, iza SDA, koja je osvojila 36 mandata. Formirana je nova parlamentarna većina okupljena oko SDP-a i HDZ-a BiH.
Na dan održavanja Općih izbora, 2. oktobra 2022. godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je nakon zatvaranja birališta nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, kojima je, između ostalog, promijenjen način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH te povećan broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Izmjene su donesene kako bi se onemogućile nove blokade prilikom formiranja federalne Vlade. Naime, nakon izbora 2018. godine nije postignut dogovor o izboru novog predsjednika i potpredsjednika FBiH, zbog čega nije imenovana ni nova Vlada FBiH, pa je Vlada Fadila Novalića nastavila raditi u tehničkom mandatu tokom cijelog mandata, sve do 2023. godine.
Međutim, uprkos izmjenama entitetskog Ustava i većini u Predstavničkom domu, proces formiranja vlasti ponovo je bio blokiran. Potpredsjednik Federacije Refik Lendo iz SDA, koja je imala većinu u Klubu Bošnjaka entitetskog Doma naroda, odbijao je dati saglasnost za imenovanje federalne Vlade.
Zbog toga je visoki predstavnik Christian Schmidt 27. aprila 2023. godine donio odluku kojom je omogućeno da Vlada bude imenovana bez saglasnosti jednog od potpredsjednika FBiH. Schmidtovom odlukom propisano je da se potrebne saglasnosti smatraju datim, ali je za konačni izbor Vlade i dalje bila neophodna većina glasova u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Istom odlukom Schmidt je nametnuo je i Amandman CXXXI na Ustav FBiH, kojim su uvedeni novi rokovi i mehanizmi za deblokadu budućih postupaka formiranja Vlade.
Dan kasnije, 28. aprila 2023. godine, Predstavnički dom potvrdio je imenovanje Vlade FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem. Prema tome, Schmidtova intervencija bila je presudna za prevazilaženje blokade imenovanja Vlade, ali nije zamijenila parlamentarnu većinu potrebnu za njeno potvrđivanje.
Iz navedenih primjera vidljivo je da su međunarodni predstavnici imali značajnu ulogu u procesima formiranja federalne vlasti nakon izbora 2000, 2010. i 2022. godine otklanjanjem blokada ili ustavnih nejasnoća. Ipak, SDP je u sva tri izborna ciklusa imao osvojene parlamentarne mandate, a vlade koje je predvodio imale su većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koji ih je i potvrdio. Zbog toga Istinomjer tvrdnju Nezira Pivića da je SDP tri puta dolazio na vlast putem međunarodnih predstavnika i da nikada nije imao povjerenje građana ocjenjuje poluistinitom.
(Istinomjer.ba)