Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Aner Žuljević (SDP BiH) gostovao je u programu Federalne televizije, gdje je komentarisao rebalans budžeta, govorio o donošenju seta fiskalnih zakona te iznio podatke o primanjima građana i građanki Federacije BiH. To je bio povod da podsjetimo na to da nemamo tačnu sliku o primanjima radnika i radnica u ovom entitetu.
Odgovarajući na pitanje o najavljenom setu fiskalnih zakona i smanjenju opterećenja na platu, Žuljević je ustvrdio da je u “našoj zemlji” 300.000 zaposlenih ljudi koji primaju platu do 1.000 KM, a da broj zaposlenih koji prima platu preko 2.000 KM iznosi više od 50.000.
U našoj zemlji 300.000 ljudi radi za platu do 1.000 maraka, znači, vi imate samo 50 i nešto hiljada ljudi koji ima platu u ovoj zemlji, od 500 i nešto hiljada, preko 2.000 maraka.
Aner Žuljević, 26.10.2023.
Na početku treba istaći da je Žuljević, govoreći o “našoj zemlji”, iznosio podatke koji se odnose na entitet Federacija BiH.
Prema posljednjem dostupnom izvještaju Federalnog zavoda za statistiku (FZS) za august 2023. godine, ne računajući zaposlene u obrtu, zaposlenje su imale 538.302 osobe. Poređenja radi, broj zaposlenih u čitavoj Bosni i Hercegovini u 2022. godini iznosio je 838.957 osoba.
Za potrebe analize posmatrali smo zvanične podatke o prosječnim platama za 96 oblasti po KD BiH 2010, i to za 2022. godinu, jer je to posljednji statistički izvještaj koji daje širu sliku o tome koliko zaposlene osobe u FBiH u prosjeku zarađuju u odnosu na devet područja koja se najčešće koriste u statističkim izvještajima.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom izračunava se dijeljenjem ukupnih isplata s brojem zaposlenih koji su učestvovali u isplatama. Neto plata ne obuhvaća ostala lična primanja kao što su: topli obrok, prevoz, regres, solidarna pomoć, jednokratna novčana pomoć i slično.
Posmatrajući podatke iz 2022. godine, prosječna neto plata manja od 1.000 KM isplaćivana je u oblastima u kojima su zaposlene 232.923 osobe, dok su prosječne plate iznad 2.000 KM isplaćivane u u oblastima u kojima su zaposlene 9.084 osobe.
Ako bismo svim neto platama iz tog perioda dodali 167 KM, kolika je razlika između prosječnih plata za 2022. godinu i august 2023. godine, onda bi se broj zaposlenih u oblastima plata nižim od 1.000 KM smanjio na 183.770, a u oblastima s platama višim od 2.000 KM broj zaposlenih povećao bi se na 17.015.
Treba naglasiti da je riječ o prosječnim platama, što znači da se uvijek isplaćuju i niže i više plate od iznosa prosjeka.
U FBiH se radnicima i radnicama isplaćuje naknada za topli obrok u dnevnom iznosu od 0,5 do 1,0% od prosječne neto plate isplaćene u ovom entitetu. To znači da su ove prosječne plate uvećane za iznos od 140,8 KM do 281,82 KM za oktobar 2023, koji je imao 22 radna dana. Ipak, s obzirom na to da je riječ o neoporezivim primanjima, nemoguće je iz javnih podataka utvrditi koliko iznosi prosjek toplog obroka kojeg primaju zaposlene osobe.
Javno dostupnim podacima nije moguće provjeriti tvrdnju Anera Žuljevića koliko osoba ima primanja ispod 1.000 KM i iznad 2.000 KM.
Da se izmjenom zakona o doprinosima i porezu na dohodak mogu povećati plate, govori primjer iz Republike Srpske, gdje su zakoni izmijenjeni i gdje je opterećenje na platu za 10,5% manje nego u Federaciji BiH.
Zbog ovoga je plata u ovom entitetu rasla, čime se čelnici iz ovog entiteta često hvale i o čemu je Istinomjer ranije pisao.
Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović obećao je da će tokom 2023. godine doći do smanjenja opterećenja na platu. To je predviđeno i usvojenim smjernicama ekonomske i fiskalne politike FBiH u periodu 2024–2026. godina. Ipak, na kraju vrijedi podsjetiti da je smanjenje opterećenja na platu bio jedan od glavnih planova u Reformskoj agendi za BiH za period 2015–2018. godina te zaključiti da građani i građanke Federacije BiH u obećano mogu vjerovati tek kada se to i desi.
(Istinomjer.ba)