Nakon što je Vlada Republike Srpske (RS) 2.3.2023. godine na 10. sjednici usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS), kojim se, između ostalog, uvodi odredba za uvredu i klevetu, uslijedile su žestoke reakcije domaće javnosti, ali i ključnih faktora međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Međutim, to nije spriječilo Narodnu skupštinu Republike Srpske da Nacrt usvoji.
Nakon što je Vlada RS usvojila Nacrt, ministar pravde Miloš Bukejlović naglasio je da će se, u skladu s prijedlogom, “onaj ko uvrijedi drugoga kazniti novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 maraka” te da za klevetu nisu predviđene zatvorske kazne.
Što se tiče povrede ugleda i časti, uvode se samo novčane kazne. Gonjenje za ova djela se preduzimaju po prijedlogu oštećenog.
Miloš Bukejlović, 2.3.2023.
Govoreći o definiciji klevete, resorni ministar rekao je da ko drugome iznese ili prenese nešto neistinito što može škoditi nečijoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili prenosi neistina, biće kažnjen novčanom kaznom od 8.000 do 30.000 KM te dodao.
Ako je učinjeno posredstvom medija, društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je kleveta postala dostupna većem broju lica, ili ako je ono što se prenosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac se kažnjava većom novčanom kaznom.
Miloš Bukejlović, 2.3.2023.
Unosi se također i odredba koja se odnosi na krivično djelo iznošenja ličnih i porodičnih prilika, koja se također kažnjava novčanom kaznom, a onaj ko javno izloži poruzi ili preziru lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta, kazniće se kaznom od 20.000 do 100.000 KM.
Bukejlović je izjavio da Nacrtom nije predviđena zatvorska kazna za klevetu, a gonjenje za navedena djela preduzima se po prijedlogu oštećenog. Na kraju, ministar pravde RS ustvrdio je da sve ovo ne može ugroziti slobodu govora jer, po njegovom mišljenju, svako ko profesionalno obavlja svoj posao neće se naći u situaciji da učini uvredu ili klevetu.
Delegacija EU, OSCE i OHR: Zastarjeli pristup, zabrinutost i poziv na konstruktivnu i transparentnu javnu debatu
Ključne faktore međunarodne zajednice nisu zadovoljila navedena obrazloženja, te su uslijedile žestoke reakcije. Među prvima je reagovala Delegacija Evropske Unije u BiH čiji je portparol Ferdinand Kenig za Nezavisne novine podvukao da bi kriminalizacija klevete predstavljala nazadak u smislu garancija slobode izražavanja kao temeljnog ljudskog prava.
Kenig je podsjetio i da se u ključnom prioritetu br. 12 iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina poziva da poduzme konkretne korake u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija i zaštiti novinara. Naglasivši da je Evropska komisija dala preporuku za dodjelu kandidatskog statusa BiH, dodao je da je ta odluka donesena s očekivanjem da će određene reforme biti provedene bez daljeg odlaganja, a jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.
Dodajući da se kvalifikovanje klevete kao krivičnog djela smatra zastarjelim pristupom, a da je dekriminalizacija klevete u BiH 2002. godine bila značajno dostignuće za ovu zemlju, portparol Delegacije EU podsjetio je i na sadržaj nedavno objavljenog izvještaja EK za BiH.
Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu ističe tendenciju političara i javnih zvaničnika u ovoj zemlji da uporno koriste mogućnost tužbi kako bi zastrašili novinare i primorali ih na autocenzuru. U ovom kontekstu, kriminalizacija klevete ima potencijal da pogorša, umjesto da ojača slobodu izražavanja i slobodu medija.
Ferdinand Kenig, 3.3.2023.
Nije se dugo čekalo ni na reakciju iz OSCE-a. U zajedničkoj izjavi, koju potpisuju predstavnica te organizacije za slobodu medija Teresa Ribeiro i šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Brian Aggeler, podsjeća se da je naša zemlja 2001. godine bila prva država u regionu koja je dekriminalizovala klevetu na cijelom svom području te najavljeni proces u tom kontekstu u RS vide “kao korak unazad u ionako krhkom okruženju medijskih sloboda u entitetu RS gdje je samo nekolicina slobodnih i nezavisnih medija koji danas rade”.
U izjavi dodaju da ovakav razvoj događaja izaziva zabrinutost te da su ovakvi potezi u suprotnosti s međunarodnim standardima i dobrom praksom te da će dodatno narušiti ukupnu situaciju sa slobodom medija u RS.
Također ćemo i dalje ostati na raspolaganju za konstruktivan dijalog i smjernice sa svim zainteresiranim stranama. Vlasti RS-a imaju odgovornost da osiguraju inkluzivnu, konstruktivnu i transparentnu javnu debatu o svim amandmanima koji mogu uticati na medijske slobode u tom entitetu.
OSCE, 4.3.2023.
Podvlačeći, pored ostalog, da politički i institucionalni čelnici imaju odgovornost stvoriti ambijent u kome će mediji moći raditi neovisno i profesionalno, bez straha i političkog pritiska, iz Ureda visokog predstavnika u BiH skrenuli su pažnju da se svako društvo vrednuje i uvijek će se vrednovati s obzirom na status slobode govora i ambijenta u kom rade mediji te da ponovno uvođenje kriminalizacije klevete “treba dobro odvagati”.
Iako je borba protiv dezinformiranja i govora mržnje napor vrijedan pažnje, ponovno uvođenje kriminalizacije klevete i uvrede treba dobro odvagati s obzirom na mogući rizik onemogućavanja drukčijeg mišljenja i demokratske debate. Borba protiv dezinformacija i govora mržnje ne smije služiti kao isprika za neprimjereno ograničavanje slobode mišljenja ili izražavanja, niti za sprječavanje kritičke debate ili dalje ograničavanje funkcioniranja medija i civilnog sektora koji su važni u svakomu demokratskom društvu.
OHR, 6.3.2023.
Iz OHR su na kraju dodali da ako se najavljene odredbe usvoje, to bi predstavljalo jasno zanemarivanje demokratskih načela kojih se svako društvo treba držati. Ured visokog predstavnika pozvao je na kraju organe vlasti RS da otvore konstruktivnu i transparentnu javnu debatu sa svim zainteresovanim stranama koje su uključene u ovaj proces i da ovo pitanje riješe bez ugrožavanja demokratskoga kapaciteta društva.
I pored upozorenja, potvrda da će nacrt biti predložen po “uzoru na zakon u SAD-u”
I pored navedenih upozorenja i poziva, Dodik je potvrdio da će spomenuta zakonska rješenja biti predložena NSRS, ustvrdivši da će se raditi o doslovno prepisanom zakonu Sjedinjenih Američkih Država.
Samo da kažem da ćemo ovih dana predložiti jedan novi zakon, o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja na prostoru Republike Srpske. On će biti doslovno prepisan zakon Sjedinjenih Američkih Država. Sjedinjene Američke Države u svom zakonu te strane nevladine organizacije ili one koje se finansiraju od stranaca, nazivaju stranim agentima na prostoru Sjedinjenih Američkih Država. Mi ćemo svu tu terminologiju preuzeti i ponudićemo taj zakon.
Milorad Dodik, 8.3.2023.
Podsjećamo, u noći između 8. i 9. marta, kako je navedeno, nepoznati počinioci oštetili su vozila urednika magazina Buka Aleksandra Trifunovića i novinara Blica Nikole Morače u banjalučkom naselju Starčevica, gdje oni žive. Slučaj su prijavili policiji.
“Ovo je napad, zastrašivanje, dan poslije Dodikove izjave da smo spodobe, logično da je ovo neko shvatio kao naredbu”, izjavio je tim povodom Trifunović nakon što je zatekao svoje vozilo oštećeno, dodavši da je sada stvoren osjećaj nesigurnosti.
“Imate sada jednu bojazan šta je to sljedeće što nam se može desiti. Danas je to auto, a sutra smo možda mi ili nešto drugo, da ne idem dalje sa pretpostavkama, ali sve je moguće. Lov je otvoren i dozvoljen i sada je do nas da vidimo kako će se to završiti”.
Aleksandar Trifunović, 9.3.2023.
U svojstvu osumnjičenog za krivično djelo povrede tajnosti postupka u vezi s tekstom koji je u dnevnom listu Blic i na portalu Srpskainfo objavio o prijavljenom slučaju silovanja 18-godišnjakinje u Banjaluci, Nikola Morača je 24.2.2023. godine saslušan u policiji. Tokom saslušanja oduzet mu je mobilni telefon, a dan kasnije u Banjaluci je održan protest novinara/ki u znak podrške Morači.
Dan nakon ovih dešavanja, reagujući na Dodikove navode, Ambasada SAD-a u BiH osvrnula se i na napade na imovinu Trifunovića i Morače. U obraćanju javnosti, predstavnici vašingtonske administracije u BiH nazvali su najavljene izmjene zakona represivnim i nedemokratskim, koje bi, ako se provedu, drastično narušile prava i slobode ljudi koji žive u RS te bi koristile samo vladajućoj koaliciji u njenim naporima da konsoliduje svoju vlast, a išle bi na štetu svih ostalih.
Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike. Predloženi zakoni otežali bi građanima pozivanje na odgovornost vlade Republike Srpske i omogućili nesmetano bujanje korupcije. Napadi predloženih zakona na temeljne slobode obeshrabrili bi legitimne kompanije da ulažu u Republiku Srpsku. Ukratko, predloženi zakoni bili bi loši za demokratiju i prosperitet koje stanovnici Republike Srpske žele i zaslužuju.
Ambasada SAD-a u BiH, 10.3.2023.
Osvrnuvši se posebno na Dodikove najave da će uvesti tzv. zakon o “stranim agentima”, kojim bi regulisao aktivnosti neprofitnih organizacija koje djeluju u Republici Srpskoj, te njegove tvrdnje da će ovaj zakon odražavati američko zakonodavstvo, iz Ambasade SAD-a rečeno je “da smo ovaj film već gledali i znamo kako završava”.
Kada je Rusija proširila svoje zakonodavstvo o stranim agentima 2020. godine i ona je tvrdila da samo kopira američki model. Ništa nije moglo biti dalje od istine, a rezultate smo vidjeli. Ruske vlasti upotrijebile su svoje represivne zakone za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija. Subjekt ili pojedinac koje je ruska vlada označila kao “strane agente” podliježu zahtjevnim pravilima izvještavanja i obilježavanja, proizvoljnim policijskim racijama i inspekcijama, te pretjeranim novčanim kaznama zbog odbijanja da dokažu svoj identitet. Pojedini novinari čak se suočavaju sa zatvorskom kaznom zbog kršenja ruskih zakona o “stranim agentima”.
Ambasada SAD-a u BiH, 10.3.2023.
S tim u vezi predstavnici američke administracije u BiH podsjetili su da je američki model registracije stranih agenata dijametralno suprotan ovom pristupu te da se prema Zakonu o registraciji stranih agenata Sjedinjenih Američkih Država iz 1938. (FARA) pojedinac ili organizacija koji se bave zastupanjem ili lobiranjem u ime stranog nalogodavca moraju registrovati pri Ministarstvu pravosuđa i prijaviti prirodu njihovog odnosa, aktivnosti i finansijsku naknadu.
“Javnost je informisana o tim registracijama”, naglašeno je dalje, kao i činjenica da FARA ne zabranjuje niti ograničava bilo kakve aktivnosti te se ne primjenjuje na neovisne medije niti organizacije civilnog društva. FARA omogućava javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata u Sjedinjenim Državama bez ograničavanja slobode govora ili udruživanja na bilo koji način.
Ambasada SAD-a u BiH, 10.3.2023.
Istinomjer je 9.3.2023. godine tvrdnje Milorada Dodika da Sjedinjene Američke Države u svom zakonu strane nevladine organizacije ili one koje finansiraju stranci nazivaju stranim agentima na prostoru te države ocijenio neutemeljenim. Temom uvođenja klevete u Krivični zakonik RS bavili smo se i u novembru prošle godine, a u analizi Ni u četiri zida: Zašto je problem projekcija filma “Pride” u Banjaluci? ukazali smo na nedostatak sloboda govora i okupljanja u RS u kontekstu projekcije filma “Pride”, koja je i organizovana u znak podrške novinarima/kama i aktivistima/kinjama koji/e su se usprotivili/e ponovnom uvođenju klevete u Krivični zakonik RS.
Iz Ambasade su i ustvrdili da je riječ o uvođenju ruskog modela zakonodavstva o stranim agentima kao elementu alarmantnog obrasca koji dolazi nakon najave vlasti Republike Srpske od 2. marta da će uvesti izmjene i dopune kaznenog zakona kojima se kriminalizuju kleveta i uvreda te izriču zatvorske kazne za objavljivanje videozapisa, fotografija ili dokumenata bez saglasnosti.
Kriminalizujući radnje koje se obično tretiraju kao građanske parnice, ovaj bi zakon ugrozio slobodu izražavanja kao temeljno ljudsko pravo i imao direktan uticaj na sposobnost novinara da prenose istinu, navodi se na kraju reakcije, te skreće pažnja da posljednji napadi na imovinu novinara u RS i omalovažavajući odgovor vlasti jasno pokazuju koliko je već neizvjesna situacija za nezavisne medije u Republici Srpskoj.
Kalabuhovo poređenje s Gruzijom i Dodikov odgovor na reakciju Ambasade SAD-a u BiH
“Zašto njih to toliko boli, nemam pojma, ali neka računaju da ćemo mi to uraditi, njihovo saopštenje svakako neće to da spriječi”, odgovorio je istoga dana predsjednik RS, izjavivši da se SAD bave unutrašnjim pitanjima jedne zemlje.
Oni se bave unutrašnjim pitanjima. Šta njega (američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija) briga, nije on taj koji govori u ime građana ni Republike Srpske, niti BiH, on govori u ime SAD i može da se bavi pitanjima koja su za SAD direktno važna, a ne za naše građane.
Milorad Dodik, 10.3.2023.
Slično kao i Milorad Dodik, i ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se uvodi kleveta kao krivično djelo, u isključivoj odgovornosti demokratskog organa vlasti u RS. Komentarišući reakciju Ambasade SAD-a u BiH, Kalabuhov je, između ostalog, ustvrdio da je “zakon o stranim agentima” bio u SAD-u 1939. godine, a zatim u Ruskoj Federaciji, te iznio svoje viđenje dešavanja u Gruziji u vezi s tim.
Sada se u Gruziji dešava, kako mi to vidimo, potpuna manipulacija. Oni su isto tako uradili isti takav zakon po američkom uzoru. Američka ambasadorka u Tbilisiju je rekla da nije saglasna sa tim zakonom čak i kad on 100 odsto ponavlja američki zakon.
Igor Kalabuhov, 10.3.2023.
Ambasador Ruske Federacije u BiH je na kraju pozvao političare i novinare u RS na kompromisno rješenje.
Moramo biti sigurni u odbrane nacionalnih interesa naših, u odbrane suvereniteta. Zbog toga želim i političarima i novinarima u Republici Srpskoj da nađu one tačke kompromisa. Kompromis je u tome da i rad političara, novinara, umjetnika i reditelja mora imati samo jedan cilj, a to je dobrobit naroda, humanizam i tolerantnost.
Igor Kalabuhov, 10.3.2023.
Nakon poziva Kalabuhova na “kompromis”, uslijedilo je i pismo šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera upućeno na adresu predsjednika RS Milorada Dodika, zatim premijera tog entiteta Radovana Viškovića te ministra pravde u Vladi RS Miloša Bukejlovića.
Najavljene eventualne izmjene i dopune Krivičnog zakonika imale bi dugoročne i štetne posljedice – od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije – te, nažalost, predstavljaju veliki korak unazad u zaštiti osnovnih sloboda, a time i korak unazad na evropskom putu, naveo je Sattler, te podsjetio na pravo na slobodu izražavanja sadržano u članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koje se ogleda u 14 ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, kako je navedeno u Mišljenju EK.
“Kada je Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status, odluka je donesena s jasnim i izraženim očekivanjem da će se raditi na cijelom nizu reformskih oblasti, a jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija,” podvučeno je iz Delegacije EU te, uz prepoznavanje rastuće zabrinutosti u BiH i šire u vezi sa štetnim efektima dezinformacija i govora mržnje, još jednom skrenuta pažnja da, s tim u vezi, inkriminisanje klevete nije prikladan odgovor.
Spremni smo pomoći institucijama u njihovim legitimnim naporima u borbi protiv ovih prijetnji u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, uključujući i zahtjev za stručnim mišljenjem priznatih tijela poput Venecijanske komisije. Međutim, inkriminisanje klevete u ovom trenutku nije prikladan odgovor. Stoga apelujemo da se u svojim daljim postupanjima vodite potrebom da se osigura puna zaštita slobode izražavanja i medija i odustanete od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u ovom obliku.
Johann Sattler,13.3.2023.
Stevandićeve “primjedbe međunarodnih zvaničnika ugraditi u tekst, ali…”
Pismo šefa Delegacije EU u BiH upućeno je uoči početka održavanja sjednice NSRS, 14.3.2023. godine, na čijem se dnevnom redu našao i navedeni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS. Upravo je tog dana Milorad Dodik u intervjuu za portal Una donekle korigovao svoj stav. Na konstataciju novinara da je potreban zakon o medijima te na pitanje da li je moguće da se kroz ovaj zakon sve uredi i hoće li razmisliti o tome, Dodik je odgovorio da prihvata takav prijedlog, ali da ga naprave novinarske zajednice.
Jer ako mi to pokrenemo, opet će biti da hoćemo da gušimo medije. Neka napravi taj prijedlog novinarska zajednica i neka ga uskladi sa ustavno-pravnim sistemom i ja se slažem i neću ih osporavati.
Milorad Dodik, 14.3.2023.
S druge strane, ne odustajući od usvajanja najavljenog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, predsjednik RS potvrdio je da će izmjenama biti obuhvaćene i društvene mreže te da je u ovom momentu ideja da se donese nacrt te nakon 60 dana javne rasprave izradi finalizirani dokument.
Ono što je sad ideja da se donese Nacrt i onda napravi dokument koji je osnova za priču i vi ćete imati debatu i postavljati pitanja, to traži javni odgovor, kako spriječiti blaćenje, kad se svi dogovorimo, tek nakon 60 dana rasprave, mi ćemo imati finalizovani dokument. Ovdje se digla frka na priču, hajde da pričamo.
Milorad Dodik, 14.3.2023.
Rasprava u NSRS o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS počela je 21.3.2023. godine, a tog je dana i Vijeće Evrope objavilo akt kojim se izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, radi ponovne kriminalizacije klevete i uvrede, proglašavaju nivoom upozorenja 1. Ovakve namjere vlasti u RS Vijeće Evrope okarakterisalo je kao potez koji ima zastrašujuće efekte na slobodu medija u BiH.
Ukoliko bi ih Narodna skupština Republike Srpske odobrila, ova krivična djela bi ostavila širok spektar tumačenja sudovima pri ocjeni šta je kleveta ili uvreda i mogla bi omogućiti krivično gonjenje novinara koji izvještavaju o korupciji i drugim stvarima od javnog interesa, te bilo koga pisati javno na društvenim mrežama.
Vijeće Evrope, 21.3.2023.
Nivo 1, kako se navodi, obuhvata najteža kršenja slobode medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na ubistvo, atentat ili direktnu prijetnju životu novinara ili drugih medijskih aktera, ili članova njihovih porodica, zbog njihovog novinarskog rada, a u okviru definicije obuhvaćeni su i fizički napadi ili bilo koje radnje kojima se nanose teške povrede novinarima ili drugim medijskim akterima, ili upotreba nasilja radi ugrožavanja njihove fizičke sigurnosti, nekažnjivost za svako takvo kršenje, produženo samovoljno pritvaranje ili zatvaranje novinara zbog njihovih profesionalnih aktivnosti ili statusa novinara, samovoljno zatvaranje medijskog preduzeća te bilo koje druge radnje koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju ili imaju ozbiljan utjecaj na slobodu medija, na mreži ili van mreže.
Da su, barem za sada, navedene reakcije iz međunarodne zajednice ipak donekle imale efekta, svjedoči i izjava predsjednika NSRS Nenada Stevandića, koju je dao 22.3.2023. godine.
Stevandić je konstatovao da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS u kontekstu kriminalizacije klevete i uvrede “problematičan po mnogo pitanja, jer se ne bi toliko prašine dizalo i ne bi Narodnu skupštinu posjećivao toliki broj ambasadora da to nije tako, i od toga ne treba niko da bježi.”
U vezi s tim predsjednik NSRS rekao je i da uvažava sve primjedbe međunarodnih zvaničnika, i da ih treba ugraditi u tekst, ali i da treba uvažiti da sloboda govora ne podrazumijeva slobodu vrijeđanja, i da to također treba uzeti u obzir.
Kako se i očekivalo, NSRS je 23.3.2023. godine usvojio Vladin prijedlog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kojim se kao krivično djelo uvodi odredba za uvredu i klevetu, a on će u narednih 60 dana biti predmet javne rasprave.
Ako je suditi po izjavi predsjednika ovog zakonodavnog tijela Nenada Stevandića, kritike i pritisci, prvenstveno ključnih organizacija i aktera međunarodne zajednice koji djeluju u našoj zemlji, biće dovoljni da njihove argumente vlasti RS uzmu u obzir prilikom predlaganja finalne verzije izmjene zakona.
U svakom slučaju, teško se oteti utisku da najavljene izmjene Krivičnog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, čak i ako se usvoje u nekoj “ublaženoj” formi, neće predstavljati veliki korak nazad kada je riječ o slobodi govora, ne samo u Republici Srpskoj već i u čitavoj BiH.
(Istinomjer.ba)