Član Predsjedništva BiH i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka sa specijalnim izaslanikom State Departmenta za Balkan Matthew Palmerom, koji je održan 9. 9. 2020. godine, usprotivio se nastavku rada Komisije za NATO integracioni proces BiH, uz obrazloženje da se ta komisija treba zvati drugačije.
Foto: N1
Tom prilikom Dodik je izjavio:
Ona neće biti formirana. Može se formirati komisija za saradnju sa NATO, ali ne za integracije i to smo potencirali i prenijeli Palmeru.
Milorad Dodik, 9. 9. 2020.
Podsjećamo, krajem 2012. godine, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o uspostavi povjerenstva za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine, a na sjednici održanoj 30. 7. 2015. godine isti organ izvršne vlasti u BiH usvojio je Odluku o uspostavljanju Komisije za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine.
Nakon što je krajem novembra 2019. godine Predsjedništvo BiH usvojilo Program reformi BiH, te nakon što je on upućen u NATO štab u Bruxellesu, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je u svom saopštenju za javnost, objavljenom 17. 2. 2020. godine, navelo da je u sklopu svojih aktivnosti započelo sa aktivnom implementacijom obaveza koje proističu iz dokumenta Pregled odbrane BiH u dijelu koji se odnosi na isključivu nadležnost MVP-a, ali i obaveza koje Ministarstvo dijeli sa drugim institucijama.
Istinomjer se u svojim analizama “Komisija za NATO integracijski proces BiH u kontekstu važećih zakona i strategija” i “Kada će biti usvojen novi Program reformi BiH?” detaljno bavio ovom tematikom, te smo, nakon njenog sastanka sa ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovim, između ostalog, stav ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković po pitanju naziva Komisije ocijenili nedosljednim.
Na 28. sjednici, održanoj 24. 2. 2021. godine, Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo dokument „Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019-2020“, koji sadrži tabelarni prikaz provedenih aktivnosti nadležnih institucija u BiH u vezi sa političkim i ekonomskim pitanjima, odbrambenim i pitanjima bezbjednosti, te resursima i pravnim pitanjima.
Ministarstvo spoljnih poslova zaduženo je da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ovaj dokument proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu. Ministarstvo vanjskih poslova će u saradnji sa Ministarstvom odbrane BiH odmah započeti s procedurom izrade „Programa reformi Bosne i Hercegovine 2020 – 2021.
Vijeće ministara BiH, 24. 2. 2021.
Međutim, na istoj sjednici, sa devet glasova “za” i jednim “protiv”, u drugom krugu glasanja donesena je Odluka o uspostavljanju Komisije za saradnju sa NATO-om.
Kako se u saopštenju sa sjednice još navodi, Odluka je donesena s izmjenama koje će Ministarstvo vanjskih poslova BiH, u saradnji sa Uredom za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH, ugraditi u odluku prije njenog potpisivanja.
Komisija, između ostalog, utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza Bosne i Hercegovine koje proizlaze iz učešća BiH u programu NATO-a „Partnerstvo za mir”, kao i u vezi s realizacijom obaveza iz dokumenta Program reformi Bosne i Hercegovine. Princip glasanje članova Komisije prati glasanje u Vijeću ministara BiH, što je novina u ovoj odluci, gdje se uz konsenzus omogućava donošenje odluka većinom glasova pod uvjetom da za odluku glasa najmanje po dva člana Komisije iz svakog konstitutivnog naroda, te se u slučaju nedonošenja odluka uvodi drugi krug glasanja. Za predsjedavajućeg Komisije je imenovan zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić, a za zamjenike predsjedavajućeg zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima Mirko Okolić i sekretar ovog ministarstva Muhamed Smajić.
Vijeće ministara BiH, 24. 2. 2021.
Nakon odluke Vijeća ministara BiH o uspostavljanju Komisije za saradnju sa NATO-om, obećanje Milorada Dodika da se može formirati komisija za saradnju sa NATO-om, ali ne za integracije, Istinomjer ocjenjuje ispunjenim.
(Istinomjer.ba)