Počevši od predizborne kampanje 2014 pa do danas, funkcioneri i zvaničnici SDA su otvaranje novih radnih mjesta i rast zaposlenosti “provlačili” kao jednu od glavnih tema kroz svoje javne nastupe. Ovo je pitanje dobilo svoje mjesto i u izbornom programu Stranke demokratske akcije, u kom je obećan godišnji rast BDP-a od 2,5% i 48.000 manje nezaposlenih. Najprepoznatljivije obećanje na tu temu, koje je obilježilo predizbornu kampanju u BiH, dao je 13. septembra 2014. godine predsjednik stranke i član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović:
“I tako i za sljedećih osam godina, malo je četiri, 300.000 glasova dva puta, ljudi, ja vam obećavam 100.000 radnih mjesta.”
Nakon izborne pobjede SDA, gostujući u emisiji Pressing televizije N1, 3. juna 2015. godine, Izetbegović je na pitanje da li će uspjeti da ispuni ovo obećanje, odgovorio sljedeće:
„…To je nešto što mi zajednički moramo uraditi. Evo, dakle, ova tri projekta koja sam nabrojao usput, oni će da zaposle 1000 ljudi. OK, hajde nek još desetorica sa mnom rade. Pa svak’ za ovu godinu po 1000, pa imamo 10.000 za prvu godinu. Dakle, mislim da ćemo mi, zajedno, u BiH preko 100.000 ljudi zaposliti u idućih 10 godina, inače ćemo ostati u ovom limbu, u ovom vakuumu u kojem se sada nalazimo i neće biti dobro. Mi moramo zaposliti 100.000 ljudi u sljedećih 10 godina i to nikakva velika brojka nije.“
Ova “revizija” prvobitne verzije obećanja o 100.000 radnih mjesta – koja uključuje produženje roka za njegovo ispunjavanje na deset godina i angažovanje hipotetičke “desetorice” po sistemu koji najviše nalikuje piramidalnim marketing-šemama – uslijedila je nekoliko mjeseci nakon izjave federalnog premijera Fadila Novalića o zapošljavanju 10.000 ljudi godišnje u Federaciji BiH. Novalić je u februaru 2015. godine izjavio da će Vlada FBiH “zaposliti 10.000 radnika godišnje kroz reformu tržišta rada, poboljšanje poslovnog okruženja i privlačenje investitora“.
Nedavno je federalni premijer ponovo govorio o planiranom, ali i ostvarenom zapošljavanju, ovog puta gostujući u emisiji Tema na TV 1 sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, Denisom Zvizdićem. Ovom prilikom, Novalić je istakao da se “na svaka tri mjeseca” sastaje sa poslodavcima i objašnjava im koje mjere federalna vlada poduzima da olakša zapošljavanje. Kako je ustvrdio Novalić, ovaj je njegov pristup već donio rezultate:
“Rezultat je od aprila do sada šest-šest i po hiljada novih radnih mjesta. Imamo minus osamsto ljudi na birou… Istina, bilo je također 6.000 manje na birou, ali je došla junska generacija iz škole (njih) 5.200 i ona nam je smanjila taj rezultat sa -6.000 na -800. Ali i to je pozitivan trend.”
Na stranu činjenica da federalni premijer vidi 5.200 novih nezaposlenih mladih ljudi kao sporednu pojavu koja tek incidentno “smanjuje rezultat” federalne vlade u borbi protiv nezaposlenosti, njegove tvrdnje ne odgovaraju ni podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje. Naime, prema posljednjim dostupnim statistikama koje je objavio Zavod, od aprila do jula 2015. broj nezaposlenih u Federaciji BiH nije se smanjio za 6.000, već je porastao za 1.974. Do smanjenja broja nezaposlenih došlo je samo u maju, kada je na birou registrovano 385.540 nezaposlenih, da bi već u junu taj broj porastao na 387.103, a u julu na 390.822, približivši se broju od 391.663 nezaposlenih koji je aktuelna Vlada zatekla kada je preuzela mandat. O “pozitivnim trendovima” ne može se govoriti ni kada se ovaj period uporedi sa istim periodom u prethodnoj godini, kada je zabiježena nešto manja stopa rasta broja nezaposlenih, to jest porast od 1.453 od aprila do jula 2014.
Među mjerama za smanjenje nezaposlenosti, SDA je u svom izbornom programu nabrojala “izmjene Zakona o radu i kolektivnog ugovora poštivajući principe socijalnog dijaloga; izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba; usvajanje Zakona o obrazovanju odraslih na nivou entiteta i kantona kako bi se omogućilo stručno osposobljavanje i usavršavanje radne snage u skladu s potrebama tržišta rada; osnivanje Fonda za podsticanje omladinskog poduzetništva u saradnji sa službama za zapošljavanje, koji bi se finansirao iz npr. prihoda od telekomunikacijskih operatera i/ili sredstava prikupljenih od organizatora igara na sreću”. Od navedenih, do sada je usvojen samo novi Zakon o radu, pri čemu ne samo da nisu poštovani “principi socijalnog dijaloga”, već je novi zakon izazvao buru nezadovoljstva kod socijalnih partnera, uključujući i proteste radnika/ca na sam dan njegovog usvajanja.
U odnosu na broj nezaposlenih, za sada se svakako ne može govoriti o kretanju u pravcu obećanog smanjenja nezaposlenosti od 48.000 iz izbornog programa SDA. Pri tome treba imati na umu da je od početka 2015. godine intenzivirano brisanje iz evidencije nezaposlenih za one koji ostvaruju mjesečne prihode u visini od 25% prosječne plate u FBiH, što iznosi svega 208 KM.
Što se tiče novih radnih mjesta, Novalić je još jednom ponovio ranije dato obećanje:
“Mi imamo jedan cilj – u ovih devet mjeseci da zaposlimo 10.000 ljudi, znači ove godine. Šest hiljada imamo, sa gradnjom autoceste moramo preteći pad… Do kraja godine desetak hiljada. Volio bih da 25. decembra u ovoj istoj emisiji izađemo i kažemo – zaposlili smo deset hiljada ljudi – i mislim da ćemo to sigurno moći.”
Posljednji podaci o broju zaposlenih koje je objavio Federalni zavod za statistiku odnose se na jun mjesec, kada je broj zaposlenih povećan za 3.783 u odnosu na april – dakle, ne za 6.000-6.500 kako je to izjavio premijer Novalić. Do ove cifre dolazi se tek ako se stanje iz juna uporedi sa onim iz januara ove godine, a razlika u broju zaposlenih u tom slučaju iznosi 6.227. Moguće je, doduše, da premijer raspolaže svježijim podacima i da je od juna do kraja avgusta broj zaposlenih zaista porastao na cca. 450.000, ali zvanične informacija o tome će se još sačekati. U međuvremenu, ono što je moguće utvrditi jeste, ponovo, odnos prošlogodišnjih i ovogodišnjih trendova u pogledu zapošljavanja za one mjesece za koje postoje statistički podaci.
Kada se uporede prvih šest mjeseci ove i prethodne godine, vidi se da je u tom periodu krajnji bilans povećanja broja zaposlenih i smanjenja broja nezaposlenih vrlo sličan. Od januara do juna 2014, prema statističkim evidencijama, broj zaposlenih povećao se, a broj nezaposlenih smanjio, za oko 7.000 U ovoj godini, broj novih zaposlenih nešto je manji, a broj skinutih sa evidencije nezaposlenih nešto veći.
Zanimljivo je da je, samo nekoliko dana nakon Novalićevog i Zvizdićevog gostovanja u “Temi”, predsjednik njihove stranke također dao izjavu o porastu broja zaposlenih za 6.000, ali je, za razliku od federalnog premijera, Izetbegović ustvrdio da je do ovog porasta došlo u odnosu na septembar prošle godine, a ne u odnosu na april 2015 (što odgovara statističkim podacima, budući da je u septembru 2014. registrovano 446.417 zaposlenih):
“Uprkos problemima koje imamo vitalni pokazatelji pokazuju da se stvari u Federaciji BiH popravljaju. Kad je u pitanju zapošljavanje, mi imamo preko 6.000 zaposlenih više nego u septembru prošle godine. Slična stvar je s bruto nacionalnim dohotkom sa izvozom, uvozom i industrijskom proizvodnjom, imamo blagi porast i stabilizaciju”
Iako je tačna tvrdnja da je u junu 2015 bilo 6.000 više zaposlenih u FBiH nego u septembru 2014, poređenje sa prethodnom godinom ponovo pokazuje da se ne radi ni o kakvom presedanu. Naime, kada se uporede isti mjeseci u 2013. i 2014. godini, vidimo da je prethodne godine došlo do još većeg porasta broja zaposlenih. Ovaj broj je tada porastao za 7.615- sa 436.137 u septembru 2013, na 443.752 u junu 2014. godine.
Sveukupno, optimistične projekcije i tvrdnje o spektakularnim uspjesima u smanjenju nezaposlenosti za sad i dalje ne djeluju naročito uvjerljivo, s obzirom da se još uvijek nije desilo ništa značajno drugačije u odnosu na isti period prošle godine. Kako će se dalje nastaviti i da li će Izetbegović i Novalić još koji put “revidirati” obećano zapošljavanje, ostaje da se vidi.
(istinomjer.ba)