Promet kladionica u FBiH česta je tema u domaćoj javnosti. Tragom izjave Bakira Izetbegovića, istražili smo kolika je dobit u toj djelatnosti i uporedili je s dobiti BH Telecoma, Elektroprivrede BiH te Elektroprivrede HZHB Mostar.
Govoreći o pravu da svaki konstitutivni narod treba biti predstavljen i da ima pravo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, Izetbegović je govorio i o pravima koja ne bi trebao imati.
Nema pravo zaustaviti formiranje nove vlade federalne, kao što nam rade to tri godine, nema pravo zaštititi kladioničare u BiH koji okrenu više novca nego telekom i Elektroprivreda zajedno. To nije vitalni nacionalni interes, to je neki drugi interes.
Bakir Izetbegović, 16.9.2021.
O blokadama formiranja nove Vlade FBiH, Istinomjer je već pisao u više navrata (1, 2, 3).
Podsjećamo, zastupnici SDA su 2016. godine u parlamentarnu proceduru uputili prijedloge za izmjenu dva zakona, Zakona o igrama na sreću FBiH i Zakona o dohotku, koji su tretirali neoporezovani dio dobitka, o čemu je Istinomjer tada pisao. Jedna od ključnih izmjena Zakona o igrama na sreću odnosila se na povećanje naknade za priređivanje igara na sreću sa 5% na 10%. Izmjenom Zakona o porezu na dohodak počeli bi se oporezovati dobici do 100 KM, a porez bi se obračunavao na mjestima gdje je uplata izvršena, a ne sjedištima kladionica, te je trebao biti usmjeren u korist Fonda PIO.
Promet kladionica posljednjih nekoliko godina bio je čest predmet medijskih napisa. U svom izvještaju o radu za 2019. godinu, Poreska uprava FBiH objavila je promet kladionica u ovom entitetu za 2016, 2017, 2018. i 2019. godinu. Tokom tog perioda, kladionice u FBiH imale su ukupni promet od 6,6 milijardi KM. Od tog iznosa, neoporezovani isplaćeni dobici ispod 100 KM činili su 88% ukupnog prometa, odnosno 5,1 milijardi KM.
Od Poreske uprave FBiH Istinomjer je zatražio podatke o prometu BH Telecoma, Elektroprivrede BiH te Elektroprivrede HZBH, međutim, te podatke nismo dobili jer, kako su rekli iz ove institucije, traženi podaci odnose na konkretne porezne obveznike i kao takvi predstavljaju poreznu tajnu.
Finansijski izvještaji nisu tajna informacija te smo putem portala Finansijsko-informatičke agencije FBiH uporedili finansijske izvještaje BH Telecoma, Elektroprivrede BiH te Elektroprivrede HZBH s onima koje su podnijele kladionice.
Ti izvještaji ne sadrže informaciju o prometu te smo za potrebe ove analize posmatrali ukupni prihod i njihovu neto dobit u FBiH.
Za prošlu godinu, finansijske izvještaje podnijelo je 39 privrednih društava registrovanih za obavljanje djelatnosti kockanja i klađenja (92.00) u kojima su bile zaposlene 5.603 osobe. Pored kladionica, toj djelatnosti pripadaju Lutrija BiH te kazina. U 2020. godini, ukupna dobit koja je ostvarena u ovoj djelatnosti iznosila je 52,8 miliona KM. Od 39 subjekata, njih deset je prijavilo gubitak, pa je profit subjekata koji su poslovali s dobitkom iznosio 55 miliona KM.
Prema finansijskim izvještajima iz istog izvora, Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB Mostar i BH Telecom upošljavaju 17.450 osoba, a zajedno su ostvarili dobit od 55,25 miliona KM. Ukoliko iz računice isključimo Elektroprivredu HZHB Mostar, onda je ostvarena dobit 54,4 miliona KM, što je manje nego što su ostvarili poslovni subjekti u djelatnosti kockanja i klađenja.
Što se prihoda tiče, Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB i BH Telecom ostvarili su višestruko veće prihode nego djelatnosti kockanja i klađenja (92.00), što bi, po logici stvari, trebalo značiti da su imali i veći promet, ali to bez zvaničnih podataka ne možemo znati (Tabela 1).
Tabela 1
Gledajući posljednje tri godine, primjetan je pad dobiti i Elektroprivrede i BH Telecoma, ali i u djelatnosti kockanja i klađenja (Tabela 2).
Tabela 2
Treba napomenuti i da pet kladionica ima 95% udjela u ukupnoj dobiti za 2020. godinu, dok ostala 24 subjekta, koja su poslovala s dobitkom, a koja se bave predmetnom djelatnošću, imaju udio od 5% u ukupnoj dobiti (Slika 1).
Slika 1
Da li kladionice “okrenu” više novca od tri privredna giganata u oblasti energetike i komunikacija, teško je reći. U kontekstu ukupnih prihoda, kladionice ih imaju značajno manje, dok je dobit približno ista, iako kladionice imaju tri puta manje uposlenih. Isto tako, nisu sve kladionice iste, uzimajući u obzir da samo jedna od njih 39 ima udio u 64% profita ukupne djelatnosti.
(Istinomjer.ba)