U intervjuu za portal Klix.ba, datom krajem 2019. godine, predsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Bakir Izetbegović govorio je i o Programu reformi BiH, između ostalog, i o kontinuitetu usvajanja tog dokumenta u godinama koje dolaze.
Tako je na pitanje hoće li BiH svake godine Program reformi usvajati na isti način, preko Predsjedništva BiH, ili će to raditi Vijeće ministara, Izetbegović odgovorio:
Koliko znam, radit će to po automatici Vijeće ministara. Precizan odgovor možete dobiti u Predsjedništvu BiH, vjerujem da su to Džaferović i Komšić u dogovoru sa predstavnicima NATO i Kvinte riješili na najbolji način.
Bakir Izetbegović, 19. 12. 2019.
Međutim, i pored toga što je od usvajanja prvog Programa reformi BiH prošlo više od godinu, javnosti u našoj zemlji nije poznato da li će i kada novi Program reformi BiH biti usvojen i upućen u NATO sjedište u Bruxellesu.
Podsjećamo, Predsjedništvo BiH, na 44. vanrednoj sjednici održanoj 19. 11. 2019. godine, donijelo je odluku o imenovanju Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, kao i odluku da će, u roku od jednog dana nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH, u NATO sjedište u Bruxellesu biti dostavljen dokument pod nazivom Program reformi Bosne i Hercegovine.
Novi saziv Vijeća ministara BiH je Predstavnički dom PSBiH imenovao 23. 12. 2019. godine na 5. hitnoj sjednici ovog zakonodavnog tijela, a nepuni sat kasnije tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrdio je da je Program reformi BiH, posredstvom Misije BiH u NATO-u, predat u sjedište NATO-a istoga dana u 16 časova:
Dokument je predat tačno u 16 sati.
Željko Komšić, 23. 12. 2019.
U periodu koji je uslijedio, Vijeće ministara BiH nije obezbijedilo finansijska sredstva za provođenje Programa reformi BiH te je, s tim u vezi, obećanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije Istinomjer ocijenio neispunjenim.
Javnost u Bosni i Hercegovini nije imala priliku da od nadležnih institucija bude upoznata sa zvaničnim sadržajem Programa reformi BiH, godinu nakon usvajanja tog dokumenta, 30. 11. 2020. godine, povodom Dana Oružanih snaga BiH, ministar odbrane BiH Sifet Podžić u prvi plan je istakao realizaciju obaveza iz Programa reformi BiH, podsjećajući da je 72 zadatka o okviru tog dokumenta u nadležnosti odbrambenog sektora, uz još 16 zajedničkih zadataka s drugim institucijama BiH.
Kako je tom prilikom navedeno, Podžić je sa zadovoljstvom konstatovao kako je do izvještajnog perioda prema NATO-u, i pored spomenutih poteškoća, više od 70 posto tih obaveza realizovano.
“Suštinske obaveze institucija odbrane iz dokumenta Programa reformi uključuju implementaciju Pregleda odbrane i u njegovom sklopu Plana modernizacije OSBiH za period 2017-2027”, podvukao je Podžić, ističući da je u tu svrhu nužno osigurati mnogo veća finansijska sredstva.
U međuvremenu, nakon što su se početkom septembra 2020. godine u pojedinim medijima pojavile informacije da je “Ministarstvo vanjskih poslova BiH izradilo novu odluku o uspostavljanju Komisije za NATO integracioni proces BiH, te da je ova odluka poslana Vijeću ministara BiH na saglasnost”, zvaničnici iz Republike Srpske doveli su u pitanje naziv Komisije za NATO integracioni proces BiH, te je njeno uspostavljanje i samo funkcionisanje time do daljnjeg blokirano.
Podsjećamo tako da se, pored ostalih, i član Predsjedništva BiH i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka sa specijalnim izaslanikom State Departmenta za Balkan Matthew Palmerom, održanog 9. 9. 2020. godine, usprotivio nastavku rada Komisije za NATO integracioni proces BiH, uz obrazloženje da se ta komisija treba zvati drugačije:
Ona neće biti formirana. Može se formirati komisija za saradnju sa NATO, ali ne za integracije, i to smo potencirali i prenijeli Palmeru.
Milorad Dodik, 9. 9. 2020.
O ovom pitanju Istinomjer se bavio u analizi “Komisija za NATO integracijski proces BiH u kontekstu važećih zakona i strategija”, postavljajući pitanje da li će njen naziv ostati isti, te kao takav biti u skladu sa važećim zakonima i strategijama, ili će njegovom eventualnom izmjenom ti isti zakoni i strategije biti prekršeni.
Kada se radi o Programu reformi BiH, pitanja koja se u ovom trenutku nameću jesu kakvu će ocjenu NATO štab u Bruxellesu dati povodom ispunjavanja obaveza iz Programa reformi BiH usvojenog krajem 2019. godine, te kada će nadležne institucije u našoj zemlji usvojiti i u Sjevernoatlantski savez uputiti Program reformi BiH za 2021. godinu.
S tim u vezi, podsjećamo na Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023. godine, usvojenu 13. 3. 2018. godine od Predsjedništva BiH, u kojoj se, kao u obavezujućem dokumentu, između ostalog kaže da su “aktivnosti u odnosu na NATO utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine”, odnosno i njegovim članu 84. “Aktivnosti za prijem u NATO”.
Parlamentarna skupština, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a.
(Istinomjer.ba)