Nakon što su okončane procedure konstituisanja zastupničkih tijela zakonodavne vlasti na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima po okončanju Opštih izbora 2022. godine u BiH, i ovoga puta javnost u BiH svjedoči činjenici da će jedan broj onih zastupnika/ca koji nisu obnovili mandate koristiti zakonsko pravo i privilegiju kolokvijalno nazvanu “bijeli hljeb”.
Radi se o pravu na naknadu plate nakon prestanka javne funkcije izabranih dužnosnika/ca i/ili nosioca izvršnih funkcija na entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou. Kada se radi o državnom nivou, privilegija zvana “bijeli hljeb” ukinuta je kako za zakonodavni, tako i za izvršni dio vlasti.
U martu 2016. godine, na inicijativu tadašnjeg Kluba poslanika SBB-a, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojio je izmjene Zakona o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika u BiH, kojima im je ukinuto pravo da, nakon isteka mandata, smjene ili ostavke, još dvanaest mjeseci primaju platu.
Godinu kasnije, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, i Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o stavljanju van snage Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za vrijeme produženog radnopravnog statusa izabranih osoba i imenovanih dužnosnika u institucijama BiH.
U međuvremenu, “bijeli hljeb” ukinut je i u Brčko distriktu BiH, Tuzlanskom kantonu, Kantonu Sarajevo i Zeničko-dobojskom kantonu.
Međutim, na osnovu Zakona o radnim odnosima u državnim organima RS te Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, entitetskim, većini kantonalnih te izabranim i imenovanim zvaničnicima/ama na lokalnom nivou “bijeli hljeb” je i dalje dostupan.
Kako javnost u BiH ovih dana svjedoči, jedan broj sada već bivših entitetskih zastupnika/ca koristit će svoje zakonsko pravo na naknadu plate koju su ostvarivali dok su obavljali javnu funkciju.
Kada se radi o sada već bivšim poslanicima/ama Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) iz mandata 2018–2022. godina, portal Capital navodi da, iako iz NSRS nisu dobili odgovor na pitanje koji odlazeći poslanici/e su generalnom sekretaru NSRS predali zvanični zahtjev za “bijeli hljeb”, jedan broj njih, poput Radenka Čupića (PDP), već je potvrdio da će narednih šest mjeseci koristiti tu zakonsku privilegiju.
Ostvariću to pravo i uzeti tzv. bijeli hljeb, a vrlo brzo nakon što istekne tih šest mjeseci stičem i pravo na penziju, tako da moj odlazak iz skupštinskih klupa bukvalno znači odlazak u penziju.
Radenko Čupić, 11.11.2022.
S druge strane, ima i onih koji tu zakonsku povlasticu ne žele koristiti, poput Momčila Antonića (SNSD), također bivšeg poslanika u NSRS iz minulog saziva.
Neću na ulicu po isteku mandata, pa neću koristiti pravo na tzv. bijeli hljeb.
Momčilo Antonić, 11.11.2022.
Početkom decembra ove godine N1 televizija objavila je spisak bivših poslanika/ca u najvećem zakonodavnom tijelu Republike Srpske koji će, u skladu sa zakonom, u narednih šest mjeseci primati prosječnu poslaničku platu.
Kako je tada preneseno, zahtjeve za “bijelim hljebom” razmatrala je Komisija za administrativna pitanja NSRS na sjednici koja nije bila najavljena za medije, iako se na njoj raspravljalo o pitanju od javnog interesa, a pravo na ovu naknadu imalo je 27 narodnih poslanika/ca.
Zahtjev je, navodi se, podnijelo 26 poslanika/ca, a naknadu će na kraju dobijati njih 20, i to zato što će ostali dobiti otpremnine zbog odlaska u penziju.
Kada se radi o bivšim zastupnicima/ama Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kako izvještava BHRT, njih 17 zatražilo je “bijeli hljeb”, te će, ukoliko njihovi zahtjevi budu odobreni, tokom narednih 12 mjeseci primati platu koju su ostvarivali dok su bili zastupnici/e.
Kada je riječ o zakonskim osnovama za ostvarivanje ovog prava, u Republici Srpskoj one se nalaze u Zakonu o radnim odnosima u državnim organima RS, koji u svom članu 35. pored ostalog kaže da izabrano lice po prestanku funkcije ima pravo na platu u trajanju od šest mjeseci u visini koju je imalo u vrijeme prestanka funkcije.
– Pravo na platu iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do šest meseci ukoliko u tom vremenu izabrano lice stiče pravo na penziju.
– Pravo iz stava 1. i 2. ovog člana prestaje zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
– Izabrano lice ostvaruje prava utvrđena u st. 1. i 2. ovog člana kod organa u kojem je po osnovu funkcije zasnovalo radni odnos.
Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS
U Federaciji BiH tu privilegiju moguće je koristiti šest mjeseci duže nego u Republici Srpskoj.
Izabrani dužnosnici i nosioci izvršnih funkcija nakon prestanka obavljanja javne funkcije, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjavanja uvjeta za penziju, prema općim propisima, imaju pravo na naknadu plaće koju su ostvarivali dok su obavljali javnu funkciju u trajanju od 12 mjeseci. Prava iz stava 1. ovog ĉlana imaju i savjetnici u trajanju od 6 mjeseci, ukoliko su dužnost savjetnika obavljali duže od dvije godine. Izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici koji se, u skladu sa zakonom, vrate na isto ili sliĉno radno mjesto sa kojeg su izabrani, odnosno imenovani na javnu funkciju, nemaju pravo na naknadu plaće iz stava 1. ovog ĉlana.
Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, član 11.
Dosadašnji pokušaji da se i na entitetskom nivou ukine “bijeli hljeb” nisu urodili plodom. Posljednji takav u Federaciji BiH bio je onaj predsjednika Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Jasmina Duvnjaka iz februara prošle godine, o čemu je Istinomjer pisao.
Posljednji bezuspješan pokušaj ukidanja takve vrste naknada u Republici Srpskoj desio se u aprilu ove godine, ali inicijativa delegata u NSRS Milana Petkovića (Ujedinjena Srpska) nije naišla na potrebnu podršku.
Upravo je Petković, sada već bivši poslanik NSRS, jedan od onih koji se, nakon što mu je istekao mandat nakon Opštih izbora 2022. godine, odrekao “bijelog hljeba”, što je, kako je rekao, bila odluka njegovog skupštinskog kluba.
Smatrajući da, kako je istakao, političare treba izjednačiti s radnicima i da im se, eventualno, da jedna plata po isteku mandata, Petković je pojasnio svoj stav.
Da im to bude kao neki, uslovno rečeno, plaćeni otkazni rok od 30 dana, jer tako i obični radnici, radnici koji su u privredi, radnici koji su u upravi, imaju 30 dana otkaznog roka.
Milan Petković, 14.12.2022.
Ana Lučić iz Centra civilnih inicijativa (CCI) poručila je da bi se političari prema budžetu, odnosno javnim sredstvima, trebali odnositi domaćinski te da bi ukidanjem “bijelog hljeba” na najbolji način pokazali, ako ništa drugo, onda bar solidarnost s ostalim građanima/kama.
Trebaju da se prave određene uštede, a uštede svakako treba da kreću od privilegija.
Ana Lučić, 14.12.2022.
I dok već naredni mjesec “bijeli hljeb” stiže na račune bivših zastupnika/ca iz oba entiteta koji su se odlučili da ga “konzumiraju”, nove najave o njegovom ukidanju, ko zna koje po redu, već su tu.
(Istinomjer.ba)