I pored činjenice da zakonodavni okvir u BiH koji se odnosi na javne nabavke mora biti unaprijeđen i usklađen s evropskim standardima, daleko od toga da su u tom kontekstu zakoni jedini problem. Potonji primjer Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u otvorenom postupku javne nabavke usluga mobilne telefonije za potrebe Kantona Sarajevo u 2021. godini, ali i veliki broj drugih, svjedoči i da je vrlo često “ljudski faktor” taj koji utiče na to da se proces javnih nabavki ne odvija na način na koji to važeće procedure i zakoni nalažu.
Krajem marta 2021. godine, u medijima je objavljena Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača u otvorenom postupku javne nabavke usluga mobilne telefonije za potrebe Kantona Sarajevo u 2021. godini na osnovu koje je prihvaćena “preporuka Komisije za ustupanje usluga u postupku javne nabavke usluga mobilne telefonije za potrebe Kantona Sarajevo u 2021. godini i ugovor za predmetnu nabavku dodjeljuje se najpovoljnijem ponuđaču Mtel a.d”.
Odluka je donesena 11. 3. 2021. godine, a na upit redakcije N1 povodom ove odluke, iz Službe za zajedničke poslove Vlade Kantona Sarajevo (KS), između ostalog, navedeno je da je, nakon isteka roka za prijem ponuda, utvrđeno da su ponude predali ponuđači BH Telecom d.d. Sarajevo i Mtel a.d. Banja Luka, te su izvršeni njihovi pregled i evaluacija, nakon čega je donesena odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača kojom se ugovor dodjeljuje najpovoljnijem ponuđaču Mtel a.d. Banja Luka, ali i da je uslijedila žalba BH Telecoma:
Na navedenu Odluku ponuđač BH Telecom d.d. je izjavio žalbu, te je postupak javne nabavke trenutno obustavljen, a do dana donošenja rješenja od strane Ureda za razmatranje žalbi, te da krajnji ishod postupka ovisi upravo o rješenju Ureda za razmatranje žalbi. Naglašavamo da je otvoreni postupak javne nabavke osnovni postupak koji se provodi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, a koji je ujedno najtransparentniji postupak nabavke. Tenderska dokumentacija je pripremljena na nediskriminatorskoj osnovi, na način da je svim ponuđačima registrovanim za obavljanje predmetne djelatnosti omogućeno da u postupku javne nabavke pripreme i predaju svoje ponude na konkurentnoj osnovi.
Služba za zajedničke poslove Vlade KS-a, 24. 3. 2021.
U svojoj reakciji na predmetnu odluku, generalni direktor BH Telecoma Sedin Kahriman izjavio je da je Kanton Sarajevo do sada uvijek raspisivao direktni pregovarački postupak za potrebe komunikacija fiksne i mobilne telefonije, ali da je “razdvajanjem nabavnog zahtjeva po tehnologijama, Kanton Sarajevo radio na svoju štetu, jer su do sada svi priključci bili u VPN-u i time je bila osigurana besplatna komunikacija između svih priključaka koji se vode na ovom pravnom subjektu.”
Na ovaj način, Vlada Kanton Sarajevo je iz nabavnog zahtjeva izostavila 80 priključaka. Do sada je prosječno tokom mjeseca unutar Vlade KS sa fiksne prema mobilnoj unutar grupe ostvarila 5.000 minuta (1.300 KM) a poziva sa mobilne prema fiksnoj je bilo 2.400 minuta (400 KM). Na ovaj način je budžet Kantona Sarajevo oštećen za 20.000 KM za period od 12 mjeseci. Ponuda BH Telecoma je za 60 sekundi razgovora 0.04 KM, dok je Mtel ponudio za 60 sekundi iznosi 0,18 KM.
Sedin Kahriman, 24. 3. 2021.
Potvrdivši tom prilikom da je BH Telecom uložio žalbu na Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, Kahriman je pojasnio da se BH Telecom žalio “na neprirodno nisku cijenu koju je izabrani ponuđač obrazložio da posjeduju izgrađenu infrastrukturu koja je neophodna za pružanje usluga koje su predmet javne nabavke, te po tom osnovu nisu potrebna dodatna ulaganja, niti izabrani ponuđač ima bilo koji drugi dodatni trošak koji može utjecati na ponuđenu cijenu”:
Tenderskom dokumentacijom je definisano da ugovor važi 12 mjeseci, a ne 24 mjeseca. Također je i definisano da svi uvjeti važe tokom svih 12 mjeseci ugovorenog roka, što nije slučaj sa zvaničnom ponudom Mtela. Ovo je navelo BH Telecom da zaključi da se radi o alternativnoj ponudi što, isto nije dozvoljeno tenderskom dokumentacijom. Također, tehnička specifikacija traži 10+10 sec obračunski period, a akcijska ponuda Mtela je 60+1 sec na koju se pozivaju.
Sedin Kahriman, 24. 3. 2021.
Navedena odluka pokrenula je niz reakcija javnosti, a među prvima se oglasio Kantonalni odbor SDA Sarajevo, koji je u svom saopštenju od 24. 3. 2021. godine, između ostalog, ustvrdio da je “odabirom Mtela za pružanje usluga mobilne telefonije, umjesto BH Telecoma koji je te usluge pružao do sada, Vlada Kantona Sarajevo pokazala da ne poštuje domaće kompanije, ali i da ne vodi računa o sigurnosnom aspektu modernih komunikacija”.
Fortina i Konakovićeva vlada je namjernim razdvajanjem tendera za mobilnu i fiksnu telefoniju, koju Mtel ne posjeduje u Kantonu Sarajevo, kao i odabirom samo na prvi pogled povoljnije ponude, omogućila kompaniji koja je u vlasništvu srbijanskog telekoma da dobije posao i uđe u sistem komunikacija glavnog grada BiH.
Kantonalni odbor SDA Sarajevo, 24. 3. 2021.
Istoga dana reagovao je i predsjednik Naroda i Pravde i zastupnik u Skupštini KS-a Elmedin Konaković, izjavivši da je “protiv Mtela”, te da “nije znao za taj proces:
Ne, nisam za M:tel! Protiv sam M:tela u Vladi Kantona Sarajevo i nisam znao za taj proces. Vrlo ću rado uticati ukoliko bude moguće da se stvari vrate u neke normalne okvire iz meni dobro poznatih razloga.
Elmedin Konaković, 24. 3. 2021.
Par dana kasnije, kazavši i da je “Mtel isto domaća kompanija, ali je vlasnik iz inostranstva”, premijer Vlade KS-a Edin Forto naglasio je da Vlada ne vodi tendere, ali i ustvrdio da je “najpovoljniji ponuđač dobio”:
To je jedna stručna služba koja je pod ingerencijom Vlade, ali je samostalna u svom odlučivanju. Oni su se vodili cijenom i ponudom. Najpovoljniji ponuđač je dobio. MTel je isto domaća kompanija, ali je vlasnik iz inostranstva. Ako govorite o sigurnosti, mislim da je vrlo bitno napomenuti kako je sigurnost mobilne telefonske komunikacije u KS-u bitnija npr. od jedne Centralne banke ili od jedne Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Zašto je samo Kanton Sarajevo tu od jednog posebnog značaja? Ja nisam tu da podržavam nikakvu odluku. Ako je tender proveden ispravno i ako je izabran najjeftiniji ponuđač… ja nisam tu da kažem da li želim jednog ili drugog.
Edin Forto, 26. 4. 2021.
Odgovarajući na pitanja građana Kantona Sarajevo u okviru Foruma odgovornosti, 2. 5. 2021. godine, na pitanje zašto je Vlada KS-a za mobilne usluge izabrala Mtel, Forto je izjavio:
Prvo, nisam izabrao nikoga, već je to uradila komisija stručne službe vlade. Kada bih birao ili preferirao bilo koga, to bi bilo protuzakonito. Kao neko ko je 12 godina radio u domaćoj firmi, koja je bila u stranom vlasništvu, moram vam pomoći da razdvojite šta znači domaća, a šta strana firma. Domaća firma je svaka firma koja posluje na području BiH, zapošljava domaću radnu snagu, plaća sve poreze i doprinose državi BiH. Da li je vlasnik iz Hrvatske, Srbije, SAD, EU je manje relevantno. Strana firma je firma koja ima predstavništvo u BiH, ima par zaposlenih, često stranih državljana. Nadam se da vidite razliku.
Edin Forto, 2. 5. 2021.
Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine, rješenjem donesenim 24. 6. 2021. godine, usvojio je žalbu BH Telecoma d.d. Sarajevo, čime je poništena Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača u otvorenom postupku javne nabavke usluga mobilne telefonije za potrebe Kantona Sarajevo u 2021. godini.
U obrazloženju Ureda, pored ostalog, navedeno je :
U konkretnom slučaju iz obrazloženja ugovornog organa vidljivo je da nisu navedeni razlozi, odnosno okolnosti prihvatanja tumačenja ponuđene cijene, već je samo paušalno konstatovana prihvatljivost datog obrazloženja od strane izabranog ponuđača, iako je ugovorni organ bio u obavezi da u obrazloženju žalbene odluke iznese nedvojbenu ocjenu prihvatljivosti i realnosti ponuđene cijene, kao i u pogledu konkretnih okolnosti i uputa ovog organa ponudi argumentovane dokaze da ponuđač prilikom formiranja konačne cijene ponude sa popustom nije kršio materijalne propise.
Ureda za razmatranje žalbi, 24. 6. 2021.
Opštepoznato je da su javne nabavke u Bosni i Hercegovini segment pravnog sistema koji je potrebno unaprijediti, Pored ostalog, i u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji stoji da Bosna i Hercegovina treba uskladiti propise i ojačati kapacitete za javne nabavke, što je i navedeno u okviru sedmog od 14 prioriteta iz Mišljenja – “Jačanje prevencije i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma”.
Da je unapređenje Zakona o javnim nabavkama BiH jedan od prioritetnih zadataka, u više navrata potvrdio je i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, podsjećajući da se o tome razgovara godinama:
Trebamo da budemo pošteni i da kažemo da je to kretanje presporo. Šta je evropski put. To prije svega podrazumijeva preuzimanje zakonodavstva, normi, pravnih tekovina EU. Primjer je zakon o sukobu interesa. Zakon o javnim nabavkama. To su zakoni o kojima razgovaramo godinama.
Johann Sattler, 25. 4. 2021.
Međutim, i pored činjenice da zakonodavni okvir u BiH koji se odnosi na javne nabavke mora biti unaprijeđen i usklađen s evropskim standardima, daleko od toga da su u tom kontekstu zakoni jedini problem. Potonji primjer Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u otvorenom postupku javne nabavke usluga mobilne telefonije za potrebe Kantona Sarajevo u 2021. godini, ali i veliki broj drugih, svjedoči i da je vrlo često “ljudski faktor” taj koji utiče na to da se proces javnih nabavki ne odvija na način na koji to važeće procedure i zakoni nalažu.
(Istinomjer.ba)