Emisija “Telering”, u kojoj je 8. septembra 2021. godine gostovao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, bila je povod Istinomjeru da istinitom ocijeni njegovu tvrdnju o prirodnom priraštaju u entitetu Republika Srpska. Ipak, osim ove, Stanivuković je govorio o još nekoliko tema, a tokom izlaganja nije zaobišao ni svijet ptica.
Naime, kako bi javnosti opisao zbivanja u Republici Srpskoj, te brojne “opstrukcije” s kojima se suočava u periodu prije Općih izbora 2022. godine, na kojima je najavio pobjedu, Stanivuković se poslužio primjerom orlova:
Dao sam tu priču orla koji živi 20 godina, ako hoće dalje da nastavi da živi, mora da sopstvenim kljunom pojede svoja krila kako bi iznikla nova s kojim bi mogao letit. I to je proces koji užasno boli, da bi se on opet iznikao i ponovo poletio. Tako i Republika Srpska. Proces promjena u Banjaluci boli, težak je, opstrukcije su na svakodnevnom nivou, ali to je samo uvod još godinu dana i jedan mjesec strpljenja da pobijedimo.
Draško Stanivuković, 8.9.2021.
I dok priča o orlovima zaista jeste inspirativna, ona je istovremeno i izmišljena. Uprkos tome, gradonačelnik Banjaluke nije prvi javni zvaničnik koji se “upecao” na nju, budući da je i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, također tokom TV gostovanja bio inspirisan ovom pričom, a o čemu je Istinomjer pisao u maju tekuće godine.
Naime, radi se o rasprostranjenom mitu, koji kaže da orao na polovini svog životnog vijeka mora donijeti tešku odluku – da li se prepustiti smrti, ili proći kroz bolan proces regeneracije nakon kojeg može nastaviti živjeti. Ova priča dominira engleskim govornim područjem, ali moguće je pronaći prevode i na naš jezik, poput ovog na stranici BebaMur:
Među pticama orao ima najduži životni vijek i može da doživi čak 70 godina. Ali, u srednjim godinama svog života ova ptica mora da donese tešku odluku. Prema ovom mitu orao, živi gotovo koliko i čovjek ali samo ako prođe put bolnog umiranja i ponovnog rađanja. Negdje u četrdesetim, orao odlučuje kojim će putem kenuti, ka preranoj smrti ili dugom životu kakav mu je Bog namijenio. U četrdesetim godinana, njegove duge i elastične kandže ne mogu više da love plijen koji mu služi za ishranu. Njegov dug i oštar kljun postaje savijen, a zbog sabijenih pera na svojim krilima i grudima, koja postaju teška ne može slobodno da leti. Tada orao ima dvije opcije: ili da umre ili da prođe kroz bolan proces promjena. Taj proces traje 150 dana. On tada odlazi na vrh stjenovite planine, gdje udara kljunom o kamen dok kljun ne otpadne. Kada kljun otpadne, i kada ponovo izraste, novim kljunom iskljuca svoje stare kandže. Kad narastu nove kandže, orao iskljuca svoja otežala stara pera. Kada izrastu nova pera, nakon pet mjeseci orao polijeće u let ponovnog rađanja i živi još 30 godina.
BebaMur, 27.8.2014.
Američki portal za provjeru činjenica Snopes je još 2007. godine demistificirao ovu priču, prenijevši saopštenje Centra za zaštitu i rehabilitaciju grabljivica (Raptor Center) Univerziteta u Minnesoti, koje pojašnjava da orlovi ne jedu svoja krila i da je cijeli proces “regeneracije” u stvari izmišljen:
Nedavno smo dobili dosta e-mailova u vezi s pričom “Preporod orla”. Priča je veoma daleko od stvarnog načina života orla, ali rado ćemo podijeliti s vama prirodnu povijest Bjeloglavog orla. Orlovi obično ne “gube” kljun ili kandže, osim ako to nije rezultat traumatične ozljede. Kandže i kljun su dvije od tri definirajuće karakteristike onoga što ove ptice čini grabljivicama. Bez oštrih kljunova za hvatanje plijena i snažnog, oštrog kljuna za kidanje hrane, grabljivice bi sigurno umrle od gladi. Orao se izlegne sa kljunom i kandžama, koje rastu i dalje tokom života ove ptice. Kljun i kandže sastavljeni su od tvrdog keratina i donekle su slični ljudskim noktima. Kandže orla nisu fleksibilne kako priča govori. Novi slojevi keratina nadograđuju se na starim slojevima, osiguravajući snažnu strukturu za grabljivice. One kljun održavaju u dobrom stanju prirodno u divljini jedući žilav plijen i trljajući ga o kamenje ili druge tvrde površine nakon jela.
Orlovi i druge grabljivice uglavnom ne čupaju perje. Sve ptice, uključujući grabljivice, prolaze kroz proces gubitka perja i to se naziva mitarenje. Kvalitet perja ptica se vremenom smanjuje, zbog čega se mora mijenjati. Svo perje se ne gubi istovremeno. Da je to istina, ptica ne bi bila zaštićena od prirodnih elemenata i što je još važnije, ne bi mogla letjeti. Orlovi i sve druge grabljivice trebaju letjeti kako bi lovili i preživjeli, tako da bi nemogućnost leta ptici najvjerojatnije značio izgladnjivanje. Svako pero dolazi iz folikula pera, slično kao i dlaka sisara. Kada se pero prvi put pojavljuje i razvija, opskrba krvlju dolazi iz tijela koje se penje u osovinu pera. Ako se ovo pero slomi ili izvuče, ne samo da je vrlo bolno za pticu, već može rezultirati gubitkom krvi i oštećenjem folikula pera. Teška oštećenja folikula pera mogu rezultirati trajnim gubitkom folikula. Ako se pero izgubi prije molitve, moglo bi proći i do godinu dana da se zamijeni. Grabljivice i sve ostale ptice mitare se simetrično. Ako je primarno pero otpalo na lijevom krilu, isto pero istovremeno otpada i na desnom krilu. To ptici može osigurati ravnotežu u letu dok lovi tokom perioda mitarenja.
Prosječni životni vijek orla je približno 30 godina. Orao, kao i mnogi drugi živi organizmi, nema luksuz da donese odluku da svoj životni ciklus produži mnogo duže od uobičajenog za tu vrstu. U zatočeništvu orao može živjeti duže od prosječnog očekivanog životnog vijeka, jer prima redovne i hranjive obroke, ima pristup veterinarskoj zaštiti i može se zaštititi od grubih elemenata objektima koji pružaju ustanove za njegu ptice. Čak i tada se životni vijek ni na koji način ne produžava onoliko koliko ovaj mit sugerira. Postoje nagađanja o porijeklu ovog mita, ali možemo vas uvjeriti da ništa od toga nije istina.
University of Minnesota’s Raptor Center, 19.12.2007.
Dakle, ne ulazeći u šanse Stanivukovića za pobjedu na izborima iduće godine, primjer orla kojeg je iskoristio neće biti od velike pomoći. Istinomjer njegovu tvrdnju da orlovi jedu svoja krila ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)