Neistina

HNS nema 90% podrške unutar “hrvatskog biračkog tijela”

Prilikom sastanka sa šefom Misije OESC-a u BiH, Bruceom Bertonom još uvijek aktuelni član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a, Dragan Čović je ponovo govorio o izbornom rezultatu svoje partije, te je ustvrdio kako HNS ima 90% podrške hrvatskog biračkog tijela.

HNS će sa svojim ukupnim demokratskim kapacitetom i legitimitetom koji obuhvata nadmoćnu 90% potporu unutar hrvatskog biračkog tijela, biti konstruktivan partner političkim predstavnicima druga dva naroda, u zajedničkom radu na ostvarenju euroatlantskih aspiracija BiH kroz provedbu usuglašene reformske agende.”

Dragan Čović, 05.11.2018.

Prije svega treba naglasiti da HNS kao takav nije politička partija nego nevladina organizacija, a čine je partije koje su na izborima 7. oktobra pred birače izašle u dvije odvojene koalicije. Jednu koaliciju činili su HDZ BIH, HSS, HKDU BIH, HSP-HNS, HSP Dr. Ante Starčević BIH, HDU BIH, dok su drugu koja je nosila naziv “Hrvatsko zajedništvo”, činili HDZ 1990 i HSP BiH.

Procjenu podrške “hrvatskog biračkog tijela” teško je tačno napraviti, kako zbog toga što je to nemoguće napraviti sa podacima kojima raspolažemo u BiH, tako i zbog toga što građani BiH na izborima ne deklarišu svoju etničku pripadnost tokom glasanja, te da je glasanje tajno. Ali, za potrebe ispitivanja tačnosti ove konstatacije Istinomjer će napraviti aproksimativnu procjenu potencijalnog najvećeg procenta koji su stranke okupljene oko HNS-a mogle imati među biračkom populacijom građana koji su se na popisu 2013. izjasnili kao Hrvati.

Obje ove koalicije osvojile su ukupno 160.358 glasova za Parlamentarnu skupštinu BiH. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH živi 544.780 Hrvata, od kojih je punoljetno, odnosno sa pravom glasa, oko 425.000 (ako uzmemo ukupni procenat udjela punoljetnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika u BiH). Izlaznost na proteklim Općim izborima bila je 53,26%, pa na osnovu tog procenta možemo zaključiti kako je na izborima glasalo cca 226.354 Hrvata.

S obzirom da su sve partije koje učestvuju u radu HNS-a osvojile zajedno 160.358 glasova, uz pretpostavku da su samo Hrvati iz BiH dali svoj glas jednoj od ove dvije koalicije, procenat podrške ovim opcijama bi u najboljem slučaju iznosio nešto preko 70% hrvatskog biračkog tijela.

I pored toga što nije moguće sa sigurnošću utvrditi nacionalnu strukturu glasačkog tijela bilo koje partije ili koalicije, vrlo često kao i u ovom slučaju visoki zvaničnici političkih partija licitiraju sa brojem pripradnika određenog konstitutivnog naroda koji su, po njihovoj procjeni glasali za određenu stranku ili kandidata. Tako se i brojevi koje je iznio Dragan Čovića baziraju na njegovoj pretpostavci da su samo pripadnici hrvatskog naroda u BiH glasali za stranke koje čine HNS.

Osim toga Čović je na sastanku sa šefom Misije OESC-a govorio i o nužnosti izmjena Izbornog zakona BiH, te je ustvrdio kako su one “neizostavan dio reformske agende”.

“Dr. Čović je ocijenio lošim da je neriješen problem izmjena Izbornog zakona unesen u izborni proces, što je rezultiralo ponavljanjem pogrešaka iz prošlosti. Naglasio je da, ako smo dopustili da nam se te greške i ovaj put dogode, to već za naredne izbore ne smije biti slučaj. To je razlog što su izmjene Izbornog zakona, htio to netko ili ne, zapravo neizostavan dio reformske agende.”

HDZ BiH, 05.11.2018.

Međutim, u dokumentima Reformske agende za nivo BiH i FBiH, odnosno Akcionim planovima za njenu realizaciju, ne postoji aktivnost koja se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH, niti se ovaj zakon u njima uopšte spominje.

S obzirom na sve navedeno možemo zaključiti kako je Dragan Čović prilikom sastanka sa šefom Misije OESC-a, izgovorio duplu neistinu, jer niti su sve stranke okupljene oko HNS-a zajedno ostvarile podršku od 90% “hrvatskog biračkog tijela”, niti su izmjene Izbornog zakona “neizostavan dio reformske agende”.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!