Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH, gostovao je 12.9.2023. godine u emisiji “BHT1 Uživo”, gdje je govorio o stanju poljoprivrede u Federaciji BiH, afričkoj kugi svinja i nedavno održanim protestima poljoprivrednika u ovom entitetu.
Poljoprivrednici iz Posavine održali su protest 7. septembra 2023. na dionici puta Orašje – Tuzla. Jedan od zahtjeva poljoprivrednika bio je isplata pomoći za proizvedenu pšenicu 2022/2023. u iznosu 600 KM po hektaru zasijane površine (KM/ha), što nije ispunjeno.
Govoreći o zahtjevima poljoprivrednika s kojima je održao sastanak, ministar Hrnjić uporedio je poticaje poljoprivrednicima u Federaciji BiH s onima u Republici Srpskoj i Srbiji, ističući da su u Federaciji BiH poticaji značajno veći.
Dakle, oni su tražili, pored 1.000 KM koji imaju poticaj u sadašnjem programu za jedan hektar usjeva, oni su tražili još dodatnih 600 KM. To bi bilo 1.600 KM po hektaru. Poređenja radi, jedna Srbija, koja je poljoprivredna zemlja, ima 300 KM po hektaru, jedna Republika Srpska ima 500 KM. Federacija će sad nakon ovoga imati, evo recimo, 1.300 KM. Dakle, od 1.300 do 500 je ogromna razlika.
Kemal Hrnjić, 12.9.2023.
Uslijed vremenskih nepogoda koje su zahvatile region, proizvođačima pšenice stradali su usjevi te je prinos ove žitarice smanjen.
Poticaji na koje se Hrnjić referiše u FBiH odnose se samo na površine zasijane pšenicom. Način poticanja proizvodnje razlikuje se i u RS i u Srbiji.
Prema federalnom Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. godinu, za hljebna/krušna žita izdvaja se 900 KM po hektaru. Uz taj iznos isplaćuje se još 100 KM/ha dodatka za sjeme, mineralno gnojivo i gorivo.
U Republici Srpskoj, Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2023. godinu, određeno je da visina podsticajnih sredstava iznosi 500 KM za jedan hektar merkantilne pšenice. U ovom entitetu postoji i premija za organsku biljnu proizvodnju za ratarske kulture i iznosi do 500 KM po hektaru.
Razlika između podsticaja u FBiH i RS je i u načinu subvencioniranja goriva. Dok u FBiH to iznosi 100 KM, u kojih je uključeno sjeme i gnojivo, u RS je dizel-gorivo regresirano, odnosno njegova je cijena umanjena za 0,75 KM po litru.
Kada je riječ o Republici Srbiji, treba reći da tamo postoji više vrsta poticaja. Krajem maja 2023. godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije obavijestilo je poljoprivredne proizvođače da će davanja po hektaru za 2023. godinu iznositi 18.000 dinara, što pretvoreno u konvertibilne marke iznosi 300 KM. U julu 2023. godine raspisan je javni poziv za podsticaje za organsku biljnu proizvodnju, i to 68.000 dinara po hektaru, odnosno oko 1.126 KM.
U razgovorima s poljoprivrednicima iz Posavskog kantona dogovoreno je da će se proizvođačima pšenice kojima su stradali usjevi biti isplaćeno 2,5 miliona KM, kako je navedeno, najdalje za mjesec i po. To znači da će proizvođačima pšenice iz ovog kantona biti dodatno isplaćeno između 300 i 400 KM.
Treba navesti i to da na službenim stranicama Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede još uvijek nema nikakvog obavještenja niti službene odluke na koji će način biti isplaćeno obećanih 2,5 dodatnih miliona. Podsjećamo, Vlada FBiH utvrdila je rebalans budžeta FBiH za 2023. godinu u kojem je bilo planirano povećanje izdvajanja za poljoprivredu u iznosu 2,5 miliona KM. Na hitnoj sjednici, održanoj 25.7.2023. godine, Vlada FBiH povukla je ovaj rebalans iz parlamentarne procedure zbog, kako su tada naveli, dorade.
Dakle, u RS postoje mogući dodaci za organsku proizvodnju, koji ne postoje u FBiH. Isto tako, različit je i način podrške za gorivo poljoprivrednicima u FBiH i RS. Nesporno je da su Federaciji poticaji za pšenicu značajno veći nego u Republici Srpskoj, ali treba uzeti u obzir da je dodatni iznos od 300 KM obećan kao reakcija na nastalu štetu i ne odnosi se na čitavu FBiH, zbog čega tvrdnju Kemala Hrnjića ocjenjujemo većim dijelom istinitom.
(Istinomjer.ba)