U intervjuu za specijalno izdanje dnevnog lista Glas Srpske, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je da je u Evropskoj uniji državna intervencija zabranjena u realnom sektoru, kao i da se EU nalazi u regresiji.
Ovu tvrdnju Dodik je iznio odgovarajući na pitanje novinara o njegovom ranijem stavu o namjerama EU u kontekstu najavljenog usvajanja seta evropskih zakona na nivou Bosne i Hercegovine.
EU nije ono što je bila. Vjerovati u nešto stvar je lične refleksije i spoznaja. Evropa, a to možemo da čitamo u posljednje vrijeme, u jednoj je regresiji koja podrazumijeva da pada standard stanovništva, u Njemačkoj očekuju mnogo problema, na sceni je deindustrijalizacija same EU, jer su usvojeni zakoni koji zabranjuju državnu intervenciju u realni sektor, a SAD su donijele zakon koji to stimuliše, tako da se velike industrije premještaju u SAD.
Milorad Dodik, 31.7.2023.
Državna pomoć u Evropskoj uniji
Član 107. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije član je koji govori o državnoj podršci. Iako se ovim članom na državnu podršku, zbog tržišnog natjecanja, ne gleda blagonaklono, ona ipak nije izričito zabranjena. Ugovor, stoga, ostavlja prostor za niz politika za koje se državna pomoć može smatrati kompatibilnom, pa je tako državna podrška moguća u slučajevima: socijalnog karaktera, gdje se dodjeljuje pojedinim potrošačima, za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja, za promicanje gospodarskog razvoja područja na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili na kojim postoji velika podzaposlenost, za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja.
Subvencije dodijeljene pojedincima ili opšte mjere otvorene za preduzeća nisu obuhvaćene ovom zabranom i ne predstavljaju državnu pomoć (primjeri uključuju opšte mjere oporezivanja ili zakonodavstvo o zapošljavanju). Mjere pomoći država članica EU mogu se provoditi samo nakon odobrenja Evropske komisije. Evropska komisija također ima ovlasti da zahtijeva od države članice povrat nekompatibilne državne pomoći.
Kada su u pitanju mala i srednja preduzeća (MSP), politika EU je blagonaklona spram ovih poslovnih subjekata, pa je tako Evropska komisija 2014. godine donijela revidiranu Uredbu o općem skupnom izuzeću za državnu pomoć (Uredba (EU) br. 651/2014). Modernizacija sistema državne pomoći uključivala je i to da se državama članicama, ako su ispunjeni određeni uslovi, daje veća fleksibilnost za dodjeljivanje državne podrške MSP-ovima bez prethodnog obavještavanja Evropske komisije i dobivanja njenog odobrenja. U skladu s tom uredbom, MSP-ovi mogu dobiti državnu podršku u iznosu do 7,5 miliona eura.
Evropska komisija je 19.3.2020. godine usvojila Privremeni okvir za državnu podršku. Ovaj okvir omogućio je da pravila postanu fleksibilnija za preduzeća kojima je potrebna podrška zbog krize uzrokovane pandemijom. Usvajanjem privremenog okvira, Evropska komisija omogućila je državama članicama da ubrizgaju značajne količine javnog novca u svoje ekonomije. Privremeni okvir istekao je 30. juna 2022. godine, a od njegovog usvajanja do isteka Evropska komisija usvojila je više od 1.350 odluka, odobravajući više od 980 mjera državne pomoći u ukupnom iznosu preko 3,2 triliona eura u periodu od dvije i po godine.
Pored Privremenog okvira, EU je 21.7.2020. godine postigla dogovor o instrumentu za oporavak Next Generation EU, vrijedan 750 milijardi eura, koji je također bio namijenjen pomoći u prevladavanju krize uzrokovane pandemijom. Također, postignut je dogovor o dugoročnom budžetu EU za period 2021–2027. godina od 1.074,3 milijarde eura. Ovim budžetom se, između ostalog, podržavaju ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju te otpornost. Zajedno sa sredstvima u iznosu 540 milijardi eura već namijenjenim za tri sigurnosne mreže (za radnike, za preduzeća i za države članice), ukupan EU paket za oporavak iznosi 2.364,3 milijarde eura (u cijenama iz 2018).
Da EU ne zabranjuje državnu intervenciju, već subvencije koje favorizuju jednu stranu na tržištu, za Istinomjer je potvrdio izvršni direktor Centra za politike i upravljanje (CPU) Adis Muhović.
Sistem državne pomoći u EU ne zabranjuje državnu intervenciju, već zabranjuje subvencioniranje koje favorizuje igrače na tržištu, naprimjer, pomaže samo velike, a time uništava konkurentnost srednjih i malih proizvođača.
Adis Muhović, 1.8.2023.
Muhović je dodao i da “sistem državne pomoći u EU favorizuje ulaganje javnog novca u istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga, a destimuliše grantove za puko povećanje likvidnosti preduzeća”.
Dijeljenje novca kompanijama znači ili da se javni novac, tj. novac poreskih obveznika, baca na pokrivanje privatnih gubitaka, ili da se isti gura u džepove privatne kompanije, a bez da javnost ima interes od toga.
Adis Muhović, 1.8.2023.
Standard stanovništva u EU
Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra objavljenim sredinom januara 2023. godine, rast troškova života najveća je briga za 93% građanki i građana EU. Rast cijena, uključujući energente i hranu, prema ovom ispitivanju javnog mnijenja osjeća 46% Evropljana i priznaje da se njihov životni standard već smanjio kao rezultat rastuće krize.
Ažurirani podaci Eurostata, statističke agencije EU, pokazuju da je EU izbjegla recesiju nakon što je BDP porastao za 0,1% u prva tri mjeseca ove godine, nakon smanjenja od 0,2 posto u posljednjem kvartalu 2022.
Obim BDP-a u eurozoni i EU je za više od 2% veći od nivoa zabilježenog u posljednjem tromjesečju 2019, prije izbijanja pandemije Covid-19, za razliku od Velike Britanije, gdje je ekonomija i dalje manja za 0,5%.
Nekoliko ekonomija eurozone bilo je u recesiji ili se približilo bilježenju dva uzastopna kvartala pada, uključujući Njemačku, najveću ekonomiju EU. Francuska je zabilježila rast blizu nule, sa stalnim rastom u četvrtom tromjesečju i skromnim povećanjem od 0,2% u prva tri mjeseca 2023.
Inflacija u cijeloj eurozoni naglo je pala posljednjih mjeseci, padom godišnje stope s vrhunca od 10,6% prošle jeseni na 6,1% u maju ove godine, što je podstaklo spekulacije da bi Evropska centralna banka (ECB) mogla biti pri kraju svog ciklusa povećanja kamatnih stopa i usporiti brzi rast cijena.
Da Evropa nije u regresiji, kako tvrdi Dodik, za Istinomjer je također prokomentarisao Muhović.
Također, Evropa nije u regresiji. Evropa jeste u privremenom usporavanju ekonomskog rasta, koji neće trajati dugo, što zbog inflacije, što zbog poskupljenja energenata i cijene koju svi plaćamo zbog ruske agresije na Ukrajinu, što i zbog činjenice da zemlje EU već duže vrijeme prolaze i u posljednje vrijeme ubrzavaju svoju tranziciju na održive izvore energije i poslovne modele. Ali kada završe tranziciju, baš te zemlje bit će pozicionirane mnogo bolje od onih koje još uvijek odbijaju da potaknu svoje stanovništvo i privredu da odaberu odgovoran način poslovanja i potrošnje.
Adis Muhović, 1.8.2023.
Dodao je da nije tačna tvrdnja da se dešava deindustrijalizacija EU i selidba velike industrije u SAD te da bi, ukoliko bi do toga došlo, ona “imala značajne veze sa sistemom državne pomoći”.
U vrijeme poskupljenja energije, resursa, cijene transporta te sve manjih razlika u cijeni rada na globalnom nivou, kompanije će se nekada odlučiti da prebace dio proizvodnje zbog nekog od brojnih faktora koji utječu na njihovu cjenovnu konkurentnost na nekom tržištu, naročito kada je u pitanju izuzetno primamljivo tržište Sjeverne Amerike, u kojoj potrošači imaju povjerenje u “američku kvalitetu” i spremni su platiti više za proizvode za žigom “Made in USA”.
Adis Muhović, 1.8.2023.
Shodno tome da državna pomoć realnom sektoru u EU nije “zabranjena zakonom” i da je naročito blagonaklona spram malih i srednjih preduzeća te s obzirom na činjenicu da EU nije u regresiji, Istinomjer tvrdnju Milorada Dodika ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)