Tokom debate kandidata za gradonačelnika Bihaća, Elvedin Sedić iz POMAK-a i Rusmir Musa iz SDA izložili su svoje poglede na ključne probleme i izazove s kojima se suočava grad, uključujući migracije, natalitetnu politiku, sportske infrastrukturne projekte i povećanje transparentnosti lokalnih vlasti.
Debata kandidata za gradonačelnika Bihaća, u kojoj su sudjelovali kandidati Elvedin Sedić i Rusmir Musa, održana je 2. oktobra 2024. godine na Radio Bihaću. Tokom debate, kandidati su govorili o brojnim temama vezanim za razvoj Bihaća, uključujući ekonomiju, zdravstvo, infrastrukturu, sport, migracije i sigurnost. Sedić je isticao svoja postignuća tokom mandata i stabilizaciju grada. Fokusirao se na transparentnost, privlačenje investicija te upravljanje kriznim situacijama, poput poplava. Predložio je i nove projekte, kao što su izgradnja sportske infrastrukture i unapređenje zdravstvene zaštite. Također je istaknuo probleme s nereguliranim migracijama te potrebu za uspostavljanjem trajnog rješenja na višim nivoima vlasti. Posebnu pažnju posvetio je inkluziji građana/ki u donošenje odluka kroz digitalne alate i inicijative.
S druge strane, Musa se fokusirao na kritiku trenutne gradske uprave, ističući da će kao gradonačelnik uvesti veći red i transparentnost. Naglasio je potrebu za sistemskim rješavanjem problema, uključujući revitalizaciju sportske infrastrukture, bolju koordinaciju u vezi s migracijama i rješavanje dugoročnih problema s poplavama. Musa je predložio dodatnu suradnju s višim nivoima vlasti, a ključni aspekt njegovog plana jeste veća uključenost građana/ki putem javnih rasprava i jačanje lokalnih zajednica. Također se založio za odgovornije postupanje prema napuštenim psima te podršku socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
Natalitetna politika
Elvedin Sedić je, govoreći o natalitetnoj politici, izjavio kako su uzroci depopulacije nizak prirodni priraštaj te odlazak stanovništva, ističući grad Ljubuški kao pozitivan primjer.
Dva su osnovna razloga depopulacije. Jedan je nizak prirodni priraštaj, koji ste spomenuli, a svakako je to i iseljavanje, dakle ljudi koji odlaze… Grad Ljubuški, odnosno Zapadnohercegovački kanton, prije 3-4 godine počeo je primjenjivati određene mjere koje, evo sad, nakon četiri godine, daju prve rezultate.
Elvedin Sedić, 2.10.2024
Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH već godinama dolazi do smanjenja broja stanovnika/ca. Tako je u periodu od 2018. do 2022. godine broj stanovnika/ca smanjen u devet od deset kantona, dok je samo Sarajevski imao blagi porast broja stanovnika/ca između 2018. i 2022. godine.
Isti demografski trendovi nastavljeni su i u 2023. godini. Prirodni priraštaj je negativan te umire više stanovnika/ca nego što ih se rađa.
Usprkos tome što se ukupan broj stanovnika/ca smanjuje, pojedine lokalne zajednice ostvaruju pozitivan prirodni priraštaj. Tako je, naprimjer, u Tešnju, na Ilidži, u Hadžićima, Vogošći, Ilijašu ili Posušju tokom 2023. godine rođeno više stanovnika/ca nego što ih je umrlo.
Među sredinama s pozitivnim prirodnim priraštajem, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2023. godini nije bio Ljubuški, u kome je također, kao i u Bihaću, 2023. godine više stanovnika/ca umrlo nego što je rođeno. Međutim, pozitivan prirodni priraštaj u aprilu 2024. godine jeste ostvaren u Zapadnohercegovačkom kantonu, u kome se nalazi Ljubuški. Zanimljivo je primijetiti da četiri općine koje čine Sarajevo također imaju negativan prirodni priraštaj, dok preostale općine Kantona Sarajevo imaju pozitivan prirodni priraštaj.
Grad Bihać kantonalni lider u otvorenosti
Govoreći o Indeksu otvorenosti, Sedić je izjavio da je Bihać ispred drugih gradova u Unsko-sanskom kantonu.
Ja želim ovdje istaknuti da je Indeks otvorenosti grada Bihaća trenutno najveći u poređenju s drugim gradovima na kantonu. On je veći od 55%.
Elvedin Sedić, 2.10.2024
Lokalni indeks otvorenosti mjeri koliko su jedinice lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini otvorene prema građanima/kama, koristeći oko 80 indikatora zasnovanih na međunarodnim preporukama. Ocjenjuju se dostupnost informacija, kvalitet pravnog okvira i drugih izvora javnog informiranja, a rezultati se koriste za unapređenje transparentnosti i odgovornosti lokalnih vlasti.
Prema ovom indeksu, koji prati UG “Zašto ne”, pokazatelji za Bihać koje je iznio Sedić točni su i iznose 55,91%. Među općinama u Unsko-sanskom kantonu sličan rezultat imaju i Bosanska Krupa s 55,12%, te Sanski most s 51,62%. Općine i gradovi s najvećim indeksom otvorenosti u BiH su Novo Sarajevo s 85,73%, Tešanj s 82,3%, Travnik s 82,21%, Gračanica sa 72,71% i Tuzla sa 72,44%.
Migracioni tokovi u Bihaću
Tema debate bili su i migracioni tokovi u Bihaću, a aktualni gradonačelnik Sedić iznio je tvrdnju da je rješavanje ovog pitanja u nadležnosti državnih institucija.
Nakon šest godina, na nivou države mi nemamo strategiju upravljanja migrantskom krizom.
Elvedin Sedić, 2.10.2024.
U decembru 2022. godine, Vijeće ministara BiH usvojilo je Strategiju u oblasti migracija i azila za period 2021–2025. godine. Kako su naveli iz Vijeća ministara, ovom strategijom želi se osigurati razvoj kvalitetnog sistema migracija i azila u BiH u skladu sa standardima Evropske unije te omogućiti aktivno učešće u ovim oblastima na regionalnom nivou.
Strategijom je definirano sedam strateških ciljeva, među kojima su: unapređenje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti kontrole državne granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na teritoriji BiH, unapređenje sistema azila, efikasnija borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, podrška zakonitim migracijama i integracija stranaca koji zakonito borave u BiH te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama i azilom.
U odlomku koji se bavi migracionim trendovima, Strategija se referira i na “Migraciono-izbjegličku krizu u BiH u periodu 2018–2020. godina”. Ističe se da je Vijeće ministara BiH u decembru 2020. godine usvojilo Informaciju s Planom mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini.
Kao odgovor na migrantsku krizu, te nakon izvršene analize stanja i kapaciteta Agencije za državnu zaštitu, formirani su operativno-istražni timovi koji koordinirano i sinhronizirano provode aktivnosti na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela u navedenim oblastima.
Navodi se i da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH putem Plana mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom, a kroz aktivnosti utvrđene kao odgovor na migracijski pritisak, zaduženo za realizaciju humanitarnog aspekta migrantske krize u uspostavljenim privremenim prihvatnim centrima, i to za obezbjeđenje hrane, higijenskih potrepština korisnika/ca te higijene prostorija boravka, a putem Društva Crvenog krsta/križa BiH.
Pored toga, Ministarstvo civilnih poslova je u skladu s Planom mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini zaduženo za oblast zdravstvene i socijalne zaštite za migrante/kinje koji/e su smješteni/e u privremenim prihvatnim centrima.
Iz spomenute strategije vidljivo je kako različite državne institucije imaju nadležnosti na polju migracionih tokova te se bave ovim problemom.
Sedić je tokom debate naglašavao kontinuitet i stabilnost u radu, dok se Musa zalagao za jaču transparentnost i sustavno rješavanje problema vezanih za dolazak migranata/tkinja u Bihać, kao i infrastrukturnih potreba građana/ki. Debata je pokazala da oba kandidata imaju slične vizije za budućnost Bihaća, ali i razlike u pristupu u njihovoj realizaciji.
(Istinomjer.ba)