Nastavak 18. redovne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazan je za 6. mart 2026. godine. Sjednica koja je počela 29. januara nakon više od četiri sata prekinuta je jer nakon pauze više nije postojao kvorum za njeno održavanje.
Četiri sata nisu bila dovoljna da se usvoji dnevni red 18. redovne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja je počela krajem januara 2026. godine. Još jednom je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Riječ je o trendu koji se ponavlja od 18. februara 2025. godine, kada je jedina tačka dnevnog reda 9. hitne sjednice bila smjena Nikole Špirića iz Kolegija ovog doma.
Stavovi o rušenju kvoruma razlikuju se u odnosu na to koga pitate. Delegat u državnom Domu naroda (SDA) Šefik Džaferović smatra da je uskraćivanje kvoruma zabranjeno.
Mislim, to je za odgovornost. Zbog tih razloga je zabranjeno, zabranjeno je generalno uskraćivati kvorum, ali zbog tih razloga je posebno zabranjeno uskraćivati kvorum.
Šefik Džaferović, 2.10.2025.
Džaferović je ovo rekao u kontekstu rušenja kvoruma kada su na dnevni red dolazile smjene SNSD-ovih kadrova. Međutim, u drugim slučajevima Džaferović rušenje kvoruma smatra opravdanim, kao, naprimjer, kada je Klub Bošnjaka oborio kvorum 2024. godine, kada je na dnevnom redu bio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH koji je predložio delegat Želimir Nešković.
Neko će danas nas optužiti da smo mi iz Kluba Bošnjaka nekada 2024. godine uskraćivali kvorum. Nije to bilo uskraćivanje kvoruma. Mi jednostavno nismo pred sobom imali tačku koja je moguća da bude za raspravu jer ne može biti predmet rasprave u Parlamentu Bosne i Hercegovine razbijanje Bosne i Hercegovine.
Šefik Džaferović, 17.2.2026.
Rušenje kvoruma u toj situaciji Džaferović smatra opravdanim jer je to “razbijanje” Bosne i Hercegovine, dok svako drugo uskraćivanje kvoruma karakteriše kao antidejtonsko i protivustavno djelovanje.
Sličnog stava je i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kojović (NS). On je u svojoj izjavi rješenje za takvo djelovanje stavio pod domen visokog predstavnika.
Namjerno obaranje kvoruma smatra se antidejtonskim ponašanjem i podliježe sankcijama. Ne želim ništa predviđati, ali to je djelovanje koje spada u nadležnost visokog predstavnika i može biti sankcionisano.
Predrag Kojović, 4.12.2025.
Delegat u Domu naroda Dženan Đonlagić (DF) smatra da problem uskraćivanja kvoruma ne može riješiti visoki predstavnik pošto se ta odredba nalazi u Ustavu BiH.
Mislim da visoki predstavnik ne može tu ništa uraditi, pomoći, zato što je to ustavna materija. Zato što je pitanje tri delegata i kvoruma od tri je zapravo sastavni dio važećeg Ustava Bosne i Hercegovine i da bi se ta promjena desila, mora se promijeniti važeći Ustav.
Dženan Đonlagić, 25.1.2026.
Da će rušenje kvoruma biti nastavljeno, jasno je iz stava člana Kolegija Doma naroda Nikole Špirića (SNSD) iz novembra prošle godine.
Ovaj pokušaj da se od Doma naroda pravi građanski dom je posljednja faza unitarizacije BiH. Mi ćemo tome pružati otpor, to javno kažemo. Ako mogu da drže sjednicu bez nas, to mogu da urade. Mi se ne ljutimo. Ako su mogli danas da održe sjednicu, zašto je nisu održali?
Nikola Špirić, 6.11.2025.
U intervjuu za Avaz objavljenom 16. januara 2026. godine rušenje kvoruma komentarisao je drugi član Kolegija Doma naroda Dragan Čović (HDZ BiH). Na temu o smjeni SNSD-ovih kadrova iz državnih institucija novinar je konstatovao da oboriti kvorum nije nelegalno i da je to ugrađeno u Ustav BiH. Čović se složio s tim i kvorum je opisao kao ustavni mehanizam koji služi kao “element odvraćanja”.
To je ugrađeno u Ustav upravo kao element odvraćanja, da meni, Vama i ostalim kolegama koji smo u vlasti kaže: “Nemojte to dirati jer doći će do barijere tamo.“ Ako dođete do barijere, šta ste dobili? Možda to nisu klasične koalicije, ali jesu jedno partnerstvo da pokušamo ostvariti svoje zajedničke cilj. Ja to zamjeram kolegama iz “Trojke” što nisu to prepoznali na taj način. Osim toga što su krenuli u ovaj put bez bilo kakva dogovora.
Dragan Čović, 16.1.2026.
U Ustavu BiH propisan je kvorum od devet delegata prisutnih u toku sjednice Doma naroda PSBiH, s tim da prisutna moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. U najvišem zakonodavnom propisu nije navedena odredba kojom bi se ograničio broj dozvoljenog rušenja kvoruma niti su propisane posljedice za njegovo prekomjerno korištenje.
Istinomjer je kontaktirao profesoricu ustavnog prava dr. Lejlu Balić pitanjem da li bi obaranje kvoruma u Domu naroda bilo moguće riješiti zakonskim ili podzakonskim aktima. Profesorica Balić podsjeća da Ustav Bosne i Hercegovine u članu IV(1)(b) izričito propisuje kvorum za rad Doma naroda, bez upućivanja na mogućnost njegove zakonske ili poslovničke razrade.
Iz precizne ustavne formulacije proizlazi da se radi o kogentnoj i jasno određenoj normi, koja ne ostavlja prostor za normativnu intervenciju zakonodavca ili samog doma putem poslovnika. Slijedom navedenog, smatram da se odredbe o kvorumu utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine mogu mijenjati isključivo putem ustavnih amandmana, u skladu s propisanom procedurom za izmjenu Ustava.
Dr. Lejla Balić, 17.2.2026.
Odgovarajući na dodatno pitanje o mogućnosti pokretanja postupka pred Ustavnim sudom BiH, Balić navodi da bi odluke koje bi Dom naroda eventualno usvojio bez ustavom propisanog kvoruma svakako mogle biti predmet ocjene ustavnosti. Nedolazak delegata ili njihovo napuštanje sjednica Doma naroda može se osporiti iz ugla političke odgovornosti, dok bi, prema njenom mišljenju, takvo nešto teško moglo biti predmet pravne odgovornosti.
Odluke koje bi usvojio Dom naroda bez Ustavom propisanog kvoruma svakako bi bile predmet ocjene ustavnosti. Međutim, rušenje kvoruma vrlo teško, jer svako od delegata ima diskreciono pravo da ne dođe na sjednicu ili da istu napusti. Naravno, takvi postupci se mogu osporavati sa aspekta etičnosti i političke odgovornosti prema vršenju javne funkcije, ali ne vidim mogućnost da se pozove na pravnu odgovornost, što bi u nekom širokom smislu bila i ocjena ustavnosti.
Dr. Lejla Balić, 17.2.2026.
Da postoji politička odgovornost u Bosni i Hercegovini, predstavnici vlasti ispunjavali bi obećanja koja daju pred izbore i životi svih građana i građanki, bez obzira na to kojem narodu pripadali, bili bi nesumnjivo bolji.
Na kraju, kakvi god stavovi bili, kvorum je ustavna norma koja se može promijeniti samo političkim dogovorom. S druge strane, da postoji politički dogovor, problem obaranja kvoruma ne bi bio problem. Do tada, prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, najmanja plata za (ne)rad delegata/kinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iznosi 5.040 KM, bez dodataka poput toplog obroka, naknade za komisije i tako dalje.
(Istinomjer.ba)