Deponija na Šišeti: Od “najpovoljnijeg rješenja” do širenja po okolinu opasnih materija

Problem deponije na Šišeti u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde prisutan je duže od decenije. U međuvremenu, požari, opasne materije i teški metali ugrožavaju mještane/ke. U isto vrijeme, pored starih, neispunjenih, stižu i nova obećanja da će problem biti riješen.

O problemu odlaganja čvrstog otpada u BiH Istinomjer je proteklih godina u više navrata skretao pažnju javnosti u našoj zemlji te smo se, između ostalog, bavili i neispunjenim obećanjima koja su se odnosila na sanaciju divlje deponije Šišeta. Da taj problem i dalje nije riješen, početkom marta tekuće godine potvrdio je i aktuelni gradonačelnik Goražda Ernest Imamović.

Imamović je za portal Kilx.ba izjavio da su dva moguća načina rješavanja divlje deponije na lokalitetu Šišete: izgradnja regionalne deponije ili otvaranje dijela sanitarne deponije na lokalitetu Trešnjice, koji je u vlasništvu Grada Goražde.

“Deponija je ilegalna, nezakonita, ona ne postoji”, naglasio je gradonačelnik, dodajući i da ona ugrožava zdravlje ljudi te podsjetio da je Gradsko vijeće Grada Goražde u vezi s tim 2009. godine donijelo nezakonitu odluku.

2009. godine vijeće je donijelo odluku da se deponija proglasi javnim interesom. Odgovorno tvrdim da to nije bilo u skladu sa zakonom. Inspekcija je dva puta zapečatila da se ne može deponovati smeće, međutim ni kanton ni grad nažalost nisu našli način da se na drugoj lokaciji izvrši deponovanje otpada. Vlasti koje su prošle uključujući i pripadnike partije kojoj ja pripadam nisu bile sposobne da to riješe.

Ernest Imamović, 1.3.2023.

Šišeta kao “najpovoljnije privremeno rješenje”

Da je odlaganje čvrstog otpada na lokalitetu Šišete “najpovoljnije privremeno rješenje”, na sastanku održanom krajem augusta 2010. godine izjavio je tadašnji načelnik Općine Goražde Muhamed Ramović.

Sastanak je organizovan radi nastavka razgovora i pronalaženja privremenog rješenja kako, kada i gdje odlagati čvrsti otpad s prostora tadašnje goraždanske općine, a pored ostalih, prisutni su bili i tadašnji premijer Vlade BPK Nazif Uruči, kao i direktor JKP “6 mart” Goražde Sadik Silajdžić.

“Uočeno je da se legalnim, legitimnim putem i sredstvima ne može tako brzo doći ni do jednog rješenja”, izjavio je tom prilikom Uruči, podsjećajući da je, kako je rekao, propuštena prilika da se problem riješi izgradnjom regionalne deponije u Trešnjici.

Nažalost, mi smo propustili nekoliko godina kada je utvrđena deponija u Trešnjici, ona je mogla biti regionalna, a i lokalna. Nismo ništa uradili u protekle dvije godine i sada je puno posla pred nama kako da to stignemo.

Nazif Uruči. 30.8.2010.

Stav tadašnje Općine Goražde da je Šišeta najpovoljnije rješenje potvrdio je načelnik Ramović.

Mi smo i dalje stava da trebamo privremeno riješiti ovu agoniju sa lokacijom „Šišeta“ i Općinsko vijeće je donijelo tu odluku. Mislim da je sada na potezu Ministarstvo za privredu koje je da je dalo pozitivno mišljenje mi bi smo mogli već početi sa tom lokacijom.

Muhamed Ramović, 30.8.2010.

Neispunjena obećanja, požari, otrovne čestice i teški metali

No, da “agonija” nije riješena, Istinomjer je pisao u septembru 2018. godine ocjenjujući neispunjenim obećanje upravo tadašnjeg gradonačelnika Goražda Muhameda Ramovića, koje se odnosilo na rješavanje problema deponije u Šišetima.

Podsjećamo, nakon potpisivanja ugovora s firmom “Okac” d.o.o., kada je riječ o ustupanju radova na izgradnji pristupnog puta prema deponiji Trešnjica, Ramović je polovinom juna 2017. godine ustvrdio da će se “vrlo brzo moći krenuti s dislokacijom same deponije Šišeta na područje Trešnjice”.

Nekoliko mjeseci kasnije Ramović je, obilazeći lokaciju na kojoj se izvodi izgradnja pristupnog puta prema Centru za upravljanje otpadom “Trešnjica”, najavio početak raščišćavanja deponije Šišeta:

…Radovi će vrlo brzo biti završeni. Formirali smo Komisiju za prijem radova. Iza toga ostaje nam još faza asfaltiranja. Mi ispunjavamo svoje obaveze. Svakako da smo planirali sa investitorima iz Bahreina koje ubrzo očekujemo, da bi mi mogli već raščišćavati našu deponiju Šišeta, tako što bi ovdje počeli sa odlaganjem našeg komunalnog otpada…

Muhamed Ramović, 16.10.2017.

Ništa od obećanog nije ispunjeno, a u međuvremenu je deponija na Šišteti počela ugrožavati kako sigurnost, tako i zdravlje građana/ki BPK Goražde.

Česti požari na deponiji, od kojih se zadnji desio polovinom januara ove godine, a ugašen je tek početkom februara, uzrokovao je, pored ostalog, i emisiju otrovnih čestica. To je potvrdio pomoćnik gradonačelnika za civilnu zaštitu Sanid Zirak.

Mi smo poduzeli hitne mjere na saniranju posljedica na gradskoj divljoj deponiji i na tome smo intenzivno radili u protekla dva dana, kako bi eliminisali daljnju emisiju otrovnih čestica u atmosferu i u tome smo uspjeli tako što je navučen sloj zemlje. Međutim, ovo je samo kap u moru problema vezanih za gorući problem Grada Goražda.

Sanid Zirak, 3.2.2023.

Međutim, kada je ugrožavanje zdravlja u pitanju, emisija otrovnih čestica tokom požara na Šišeti nije sve.

Mještani/ke koji/e žive u blizini deponije na Šišeti kontinuirano su upozoravali/e na slijevanja nepoznate hemikalije u njihov potok te, plašeći se za zdravlje, pozivali/e nadležne na reakciju.

“Kad sam izašao iz kuće, vidio sam velika isparenja, a u potoku sam vidio sapunicu, pjenu i odmah sam shvatio da nešto nije u redu”, izjavio je u januaru 2021. godine jedan od mještana, Mirzo Karović, dodajući da to “isparenje guši i štipa za oči i nos”.

Išao sam i na deponiju i gore je taj osjećaj još jači. I inače, otkako je deponija nastala, ovom kotlinom se širi neugodan miris. I naravno da smo sad uplašeni, ali smatramo da ovo nije problem samo nas već i cijelog Goražda.

Mirzo Karović, 6.1.2021.

Ubrzo nakon navedenih apela građana/ki, na sastanku, koji je organizovalo Ministarstvo urbanizma, prostornog uređenja i zaštite okoliša BPK Goražde, održanom 2.2.2021. godine, javnosti je potvrđeno da je analizom uzoraka vode iz Šišetskog potoka utvrđeno prisustvo teških metala i drugih opasnih supstanci koje ozbiljno mogu ugroziti zdravlje stanovništva, ali i biljni i životinjski svijet.

Kako je tom prilikom navedeno, posebno zabrinjava koncentracija olova u vodi koja se u potok slijeva s deponije smeća Šišeta. Dozvoljena količina je dva, a analizom uzoraka vode utvrđeno je da je koncentracija olova u potoku 196 mikrograma po litru.

U tom smislu, direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Medina Bičo podsjetila je da je takva analiza rađena i 2017. godine te da je i tada utvrđeno prisustvo teških metala.

Naravno da imamo razloga za zabrinutost. 2017. godine je rađena slična analiza gdje je utvrđeno prisustvo teških metala, a prije nekoliko dana ta analiza je ponovljena pa je ponovo utvrđeno prisustvo opasnih i štetnih materija. To su materije koje mogu utiču ne samo na zdravlje ljudi već i na opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Najveća koncentracije je olova, registrovano je i prisustvo sulfida, od kojeg nastaje sumpor dioksid koji je davao pjenušavi izgled potoku u Šišetima.

Medina Bičo, 2.2.2021.

Stanovništvu je preporučeno da ni na koji način ne koristi vodu iz Šišetskog potoka, a odlaganje otpada na Šišeti je nastavljeno.

Mjesec kasnije i federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo održala je sastanak s gradonačelnikom Imamovićem, a u okviru planirane saradnje obuhvaćen je projekat izgradnje puta do deponije Trešnjica, ali i sanacija, odnosno zatvaranje općinske deponije Šišeta.

Novi planovi, novi projekti i nova obećanja

Na naš upit o tome šta je preduzeto na rješavanju ovog problema, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma podsjetili da je za aktivnosti koje se odnose na upravljanje otpadom federalni Zakon o upravljanju otpadom propisao određene nadležnosti te da su poslovi prikupljanja i tretmana komunalnog otpada u isključivoj nadležnosti Kantona.

Kantonalna ministarstva su nadležna za upravljanje svim vrstama otpada i utvrđivanje lokacija za izgradnju deponija i infrastrukture za upravljanje otpadom. Zakonom o upravljanju otpadom definisano je da su kantonalna ministarstva odgovorna za izradu propisa o prikupljanju i tretmanu komunalnog otpada, kao i osnivanje i rad komunalnih preduzeća i obaveze općina u pružanju komunalnih usluga. Zakonska je obaveza kantona da donesu svoje planove upravljanja otpadom.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 6.3.2023.

U odgovoru se podsjeća i da je Skupština BPK Goražde u junu 2022. godine usvojila Plan upravljanja otpadom BPK Goražde za period 2022–2027. godina, što je, kako se dodaje, osnova za planiranje upravljanja otpadom kako na nivou kantona, tako i na nivou općina.

Plan, kako se nastavlja, uvodi red u ovu oblast te osigurava upravljanje svim vrstama otpada na ekološki prihvatljiv način, tj. na način koji je definisan u Strategiji i u Federalnom planu upravljanja otpadom, odnosno kako je to definisano u zemljama EU, podsjeća se dalje, uz napomenu da se bez ovog dokumenta ne mogu realizovati nikakvi ozbiljni projekti iz oblasti upravljanja otpadom.

Uz konstataciju da je Planom upravljanja otpadom BPK Goražde za period 2022–2027. godina planirano zatvaranje, saniranje i konzerviranje deponije Šišeta i otvaranje nove regionalne deponije Trešnjica u Goraždu, odgovor je sadržao i kraći osvrt na stanje u posljednjih 30 godina po pitanju odlaganja čvrstog otpada na području BPK Goražde.

U nastavku je navedeno da je preduzeće JKP “6 mart” d.o.o. Goražde, kome je povjereno upravljanje otpadom i koje se nalazi u vlasništvu Grada Goražde, odlučno u namjeri da se poboljša i promjeni sadašnje izrazito nepovoljno stanje trajnog odlaganja komunalnog otpada izgradnjom regionalne sanitarne deponije Trešnjica u Goraždu.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo je okolišnu dozvolu za izgradnju regionalne sanitarne deponije Trešnjica u Goraždu 28.1.2021. godine, a Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je odobrenje za građenje 2.9.2020. godine.

U cilju kandidiranja projekta ,,Regionalne sanitarne deponije Trešnjica“ u Program javnih investicija Federacije BiH za period 2023-2025, Grad Goražde se obratio Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za mišljenje o usklađenosti projekta sa strateškim okvirom. Nakon pozitivnog mišljenja, Federalno ministarstvo je putem Informacionog sistema za upravljanjem javnih investicija (PIMIS) kandidiralo ovaj projekat u Program javnih investicija FBiH. Nakon toga projekat je pozitivno ocijenjen od strane Komisije za program javnih investicija i uvršten je u Program javnih investicija FBiH za period 2023-2025. i time je otvorena mogućnost da se ovaj projekat može finansirati budžetskim sredstvima Federacije BiH. Vrijednost projekta je procijenjena na 15.000.000 KM. Izgradnja jednog ovakvog projekta neće se moći realizovati bez domaćih i međunarodnih kreditnih i donatorskih institucija.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 6.3.2023.

Na kraju odgovora za Istinomjer ističe se da je, s obzirom na jako dobru spremnost projekta u smislu investiciono-tehničke dokumentacije, otvorena mogućnost Gradu Goražde da ovaj projekat kandiduje prema donatorima ili zatraži određena kreditna sredstva kako bi se ovaj projekat realizovao i u tim aktivnostima imat će punu podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Sa druge strane, u svom odgovoru Istinomjeru iz Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade BPK podsjetili su da je, prema odredbama člana 9. Zakona o upravljanju otpadom Federacije BiH, izrada Plana upravljanja otpadom je zakonska obaveza kantona, te predstavlja osnovu planiranja aktivnosti i ulaganja u sektor upravljanja otpadom.

Stoga je Bosansko-podrinjski kanton Goražde, kao ispunjavanje zakonske obaveze, pristupio izradi Plana upravljanja otpadom za period 2022.-2027. godina. Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u junu 2022. godine usvojila je Plan upravljanja otpadom Bosansko-podrinjskog kantona Goražde za period 2022.-2027. godina. Nakon usvajanja kantonalnog Plana, jedna od obaveza jeste da i općine u sastavu Kantona, izrade općinske planove upravljanja otpadom, koji trebaju biti usklađeni sa Kantonalnim planom upravljanja otpadom.

Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade BPK, 9.3.2023.

Iz resornog ministarstva podsjećaju i da je 2015. godine urađena Studija o uticaju na okoliš sanacije, zatvaranja i rekultivacije deponije komunalnog otpada “Šišeta”, te da je urađena na osnovu odredbe člana 55. Zakona o zaštiti okoliša člana 12. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu u svrhu izdavanja okolinske dozvole.

Cilj izrade Studije, precizira se dalje, je da se uz pregled postojeće dokumentacije, obilaska lokacije i procjene mogućeg uticaja sanacije deponije na okoliš do njenog zatvaranja i rekultivacije, koristeći zakonske propise, standarde i najbolje raspoložive tehnike iz oblasti odlaganja otpada, ocijeni uticaj deponije na okoliš, te predlože adekvatna rješenja zaštite okoliša. Studija je jedan od dokumenata u postupku planiranja i pripreme sanacije deponije i jedan od uslova za dobijanje okolinske dozvole ali i drugih zakonski potrebnih dokumenata i dozvola za legalan rad i zatvaranje.

Kako je još navedeno, Plan upravljanja otpadom Bosansko-podrinjskog kantona Goražde za period 2022.-2027. godina sadrži set strateških i operativnih ciljeva, kao i set mjera kojima se nalaže zatvaranje svih deponija komunalnog otpada, te se dokumentom nalaže da se sve općinske deponije zatvore i da se općine sa svojom novom pratećom infrastrukturom prilagode, da se kompletan otpad odvozi na novu regionalnu deponiju za koju već postoji projektna dokumentacija i dozvole te da se on odlaže na nove sanitarne plohe.

Predviđeno je da se postojeće deponije u sve tri općine u BPK saniraju adekvatno po EU standardima i direktivama. Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo je okolišnu dozvolu za izgradnju regionalne sanitarne deponije Trešnjica u Goraždu, a Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je odobrenje za građenje. Glavni projekat regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“ sa Centrom za upravljanje otpadom je prošao reviziju i početak realizacije ovisi o finansiranju. Bosansko-podrinjski kanton Goražde je učestvovao sa 70.000 KM za izradu projektne dokumentacije za deponiju Trešnjica.

Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade BPK, 9.3.2023.

Na kraju, rečeno je i da je, u skladu sa kantonalnim Planom, federalnoj Vladi poslan zahtjev da na Listu javnih investicija stavi projekat izgradnje regionalne sanitarne deponije Trešnjica.

Mi smo i ranije na Listi javnih investicija bili uvršteni kao potencijani korisnici. To bi omogućilo povlačenje sredstava s viših nivoa vlasti. Shodno tome, cilj je da se u što skorije vrijeme divlja odlagališta saniraju i zatvore, kako bi se eliminirao štetan utjecaj na okoliš, zaštitilo zdravlje ljudi i životinja, poboljšao estetski izgled prostora, te da se otpad deponuje na regonalnu sanitarnu deponiju Trešnjica.

Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade BPK, 9.3.2023.

Od ideje da je odlaganje čvrstog otpada na lokaciju Šišete “najpovoljnije rješenje”, pa do danas prošlo je više od 13 godina. U međuvremenu, “najbolje rješenje” pretvorilo se u veliki problem koji ugrožava sigurnost i zdravlje građana/ki BPK Goražde. Kao što smo se imali priliku uvjeriti, obećanja bivšeg gradonačelnika Ramovića da će riješiti problem Šišete ostala su neispunjena.

Tokom izborne kampanje za Lokalne izbore 2020. godine uslijedilo je novo, ovoga puta predizborno obećanje aktuelnog gradonačelnika Imamovića.

Početkom novembra gradonačelnik je za portal Klix.ba kao posebno važno istakao pitanje “pronalaska adekvatnog rješenja za deponiju smeća”, najavljujući da će pronaći model za rješenje.

Odlaganje otpada je dugogodišnji problem koji predstavlja ekološku i zdravstvenu prijetnju. Najavljene nerealne investicije samo su spinovanje javnosti kako bi se pažnja građana usmjerila na druge teme. Izgradnja regionalne deponije je jedno od mogućih rješenja za ovaj veoma složen problem. Pronaći ćemo model koji će uz poštovanje najviših ekoloških standarda biti i ekonomski isplativ. Ne bi bilo odgovorno građanima obećati konačno rješavanje ovog pitanja u kratkom roku, ali nema sumnje da ćemo odmah krenuti u studiozno i sistemsko pronalaženje prikladnih načina djelovanja.

Ernest Imamović, 2.11.2020.

Istinomjer prati aktivnosti u vezi s navedenim obećanjem te podsjećamo da su u toku dvije godine mandata zabilježene određene aktivnosti na njegovoj realizaciji, pri čemu je gradonačelnik Imamović najavio kako je Gradska uprava Goražde kandidovala za Program javnih investicija FBiH za period 2023–2025. projekat izgradnje deponije Trešnjica te da se nada njegovoj realizaciji.

Pored toga, u Strategiji razvoja Grada Goražde 2017–2026, u dijelu “Programi, projekti i mjere”, pored ostalog stoji “Sanacija, rekultivacija i zatvarnje općinske deponije Šišeta”, kao što i dalje stoji otpad na toj istoj lokaciji.

(Istinomjer.ba)