I dok opozicija iz Republike Srpske smatra kako su učešćem u radu Vijeća ministara BiH ministri iz ovog entiteta prekršili odluku NSRS o bojkotu rada institucija BiH, te ih nazivaju “izdajnicima Republike Srpske”, iz vlasti ovog entiteta ističu da je jučerašnje učešće u radu bilo isključivo u interesu RS.
Javnost je 28. septembra 2021. godine obaviještena da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, jednoglasno, na vanrednoj telefonskoj sjednici održanoj istog dana, donijelo Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period oktobar-decembar 2021. godine, u iznosu od 249 miliona KM.
Podsjećamo, spomenuta odluka donesena je samo nekoliko dana nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt uputio pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, u kojem je od njega zatražio da zakaže sjednicu na kojoj će biti usvojeno privremeno finansiranje institucija BiH.
Nakon što se u javnosti pojavila informacija o usvajanju odluke, reagovala je i opozicija iz Republike Srpske, pa je tako predsjednik SDS-a Mirko Šarović istakao da se odlukom da se održi sjednica Vijeća ministara BiH, “na kojoj je donesena odluka o privremenom finansiranju, krše zaključci Narodne skupštine Republike Srpske”, dok je predsjednik PDP-a Branislav Borenović kazao da je “danas jednim potezom SNSD-a odblokiran rad institucija BiH te da je “bivši njemački ministar Schmidt”, kako su ga oslovljavali u SNSD-u, “priznat za visokog predstavnika u BiH”.
Učešće ministara koji dolaze iz Republike Srpske u jučerašnjem radu Vijeća ministara BiH i njihovo glasanje za spomenutu odluku potvrdio je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, te je u razgovoru za Srnu istakao “da ministri iz Republike Srpske i on lično nikada neće prekršiti zaključke Narodne skupštine i da će se uvijek ponašati u skladu s njima”, te da je glasanje za ovu odluku “u apsolutnom interesu Republike Srpske”.
Vijeće ministara još od 23. jula ne zakazuje sjednice niti donosi odluke, a zaključcima parlamenta RS, između ostalog, definisano je da se mogu donositi samo one odluke koje su u interesu Republike Srpske. Jedna od tih odluka koja je apsolutno u interesu Republike Srpske jeste odluka o privremenom finansiranju koju smo jučer usvojili. Povezivanje ove odluke sa pismom koje smo dobili od Christiana Schmidta nema nikakve veze niti bilo šta zajedničko sa ovim. Na to pismo nismo ni reagovali niti smo željeli da reagujemo, jer je ono upućeno meni i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara. Schmidt je u tom pismu nas samo pozvao da donesemo tu odluku. Naša odluka nema veze sa tim i da smo to željeli uraditi saopćili bismo javnosti odmah.
Zoran Tegeltija, 28.9.2021.
Bojkot rada u državnim institucijama komentarisao je i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, te je ponovio da će “SNSD nastaviti da se ponaša u skladu sa odlukama Narodne skupštine Republike Srpske” i da se “neće odlučivati u Predsjedništvu BiH, PSBiH i Savjetu ministara, osim u vezi sa privremenim finansiranjem zajedničkih institucija”.
Ova odluka je u interesu Republike Srpske, jer će to omogućiti plate za 7.000 ljudi iz Srpske, zaposlenih u zajedničkim institucijama.
Milorad Dodik, 29.9.2021.
Ipak, samo desetak dana ranije, govoreći o upitnosti isplate plata zaposlenicima u institucijama BiH zbog blokade rada institucija BiH, Milorad Dodik je izjavio da je pripremljen novac da se za sve Srbe koji su zaposleni u institucijama BiH isplate plate do kraja godine.
Imamo novac da to isplatimo do kraja godine, tako da neće biti nikakvih problema. Iduće godine to ćemo predvidjeti budžetom. Zna se šta su uslovi, konsenzus svih u Republici Srpskoj o tome, ljudima koji rade u institucijama isplatit ćemo plate. To je vjerovatno sudbina da preuzmemo isplatu naših ljudi, jer oni nas predstavljaju tamo, nisu autentične ličnosti koje idu tamo po svom izboru.
Milorad Dodik, 16.9.2021.
Podsjećamo, do blokade rada institucija Bosne i Hercegovine došlo je krajem jula ove godine nakon što je sada već bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u posljednjim danima svog mandata donio zakon kojim se, između ostalog, kažnjava negiranje genocida, a ova odluka naišla je na neodobravanje stranaka iz Republike Srpske.
Po donošenju spomenute odluke, odmah je reagovao i Milorad Dodik, koji je istakao da se “situacija može riješiti odlukama institucija na nivou BiH, Parlamenta, Savjeta ministara, Predsjedništva, dogovorom koji treba postići”, odnosno “odbaciti kroz zakonodavne institucije BiH onako kako je predviđeno Ustavom BiH”. Zatim je istakao “da se neće moći ništa dešavati i da će Republika Srpska odbiti dalje učešće u radu institucija BiH dok se to pitanje ne riješi”.
Nekoliko dana kasnije, javnosti je saopćeno da je, nakon sastanka stranaka iz RS, donesena odluka da prestaje odlučivanje predstavnika iz RS u institucijama BiH.
Mi predstavnici stranaka iz RS-a odlučili smo da nećemo učestvovati u radu u Predsjedništvu, Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Srpski predstavnici neće učestvovati u radu i neće donositi odluke dok se ovo ne riješi.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović, 26.7.2021.
Dodik je zatim potvrdio ranije zaključke koje je iznio Čubrilović, rekavši da srpski predstavnici sigurno neće učestvovati u radu državnih organa vlasti dok se nešto “ne riješi po ovom pitanju”.
Samo nekoliko dana kasnije, u razgovoru za Srnu, Dodik je još jedanput istakao da “predstavnici Republike Srpske neće odlučivati u zajedničkim institucijama BiH sve dok se ovo pitanje ne povuče, a kada se povuče, onda će se odlučivati šta dalje”.
Krajem augusta, Dodik je održao pres-konferenciju povodom posjete predsjednika Turske Recepa Tayipa Erdogana Bosni i Hercegovini te je tom prilikom izjavio kako će doći na sastanak sa turskim predsjednikom, ali da će ubuduće dolaziti i na sjednice Predsjedništva BiH.
Pojavit ću se na sastanku. Razlog je što ne želim ostaviti dva člana Predsjedništva Džaferovića i Komšića same s Erdoganom koji je veliki lider i da im ostavim priliku da samo oni iznose svoje stavove. Moram ići kao izabrani predstavnik naroda. Ići ću i na redovne sjednice, ali samo kako bih mogao glasati protiv svih odluka da bi na sljedećoj sjednici mogao povući vitalni nacionalni interes da bi to otišlo u NSRS na odlučivanje. Tako ću pokazati da je NSRS mjesto odlučivanja, a ne Predsjedništvo BiH.
Milorad Dodik, 24.8.2021.
Nakon što se Milorad Dodik pojavio na redovnoj sjednici Predsjedništva BiH 31. augusta, oglasio se i Branislav Borenović te istakao da smatra “kako je na dobrom putu da iznevjeri zaključke NSRS po kojima predstavnici iz ovog entiteta neće učestvovati u radu organa na državnom nivou.
Postavlja se ključno pitanje zašto smo donosili zaključke, zašto je zasjedala Narodna Skupština i zašto smo pravili neku vrstu zajedničkog adekvatnog stava ako će to Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da prekrši.
Branislav Borenović, 31.8.2021.
I u septembru 2021. godine, najavljujući da “niko od Srba neće učestvovati u radu PD PSBiH”, na zvaničnoj web stranici SNSD-a objavljena je vijest da će se “srpski poslanici striktno držati zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske”.
Nema učešća u radu zajedničkih institucija sve dok nametnuti Inckov zakon ne bude stavljen van snage.
SNSD, 20.9.2021.
Nekoliko dana kasnije, javnosti je saopćeno da je ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović učestvovala na 53. sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIOBiH) u funkciji članice Upravnog odbora UIO iz Republike Srpske. Ipak, iz ovog ministarstva istakli su da je glasanje bilo u korist interesa Republike Srpske, s obzirom na činjenicu da je ministrica Vidović glasala za odluku o prvom privremenom poravnanju, prema kojoj Federacija BiH treba da Republici Srpskoj doznači gotovo 12 miliona KM.
Ministarka finansija, Zora Vidović, je kao član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje na 53. sjednici glasala protiv predloženog Pravilnika o načinu postupanja ovlaštenih službenih lica Uprave za indirektno oporezivanje prilikom zaustavljanja vozila na putevima unutar carinskog područja BiH. U dosadašnjem postupku inspektori su tražili asistenciju policije, jer jedino saobraćajna policija ima ovlaštenja da kontroliše i zaustavlja vozila. Po novoj odluci, isključuje se učešće policije, protiv čega je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, te se radilo o sprečavanju donošenja akta štetnog po interese Republike Srpske.
Saopćenje Ministarstva finansija RS, 24.9.2021.
I dok još traju političke igre i prebacivanje loptice između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj, kao i rasprave ko je, a ko nije prekršio odluke Narodne skupštine Republike Srpske kada je u pitanju bojkot rada institucija BiH, opet najviše ispaštaju građani/ke kako entiteta Republika Srpska, tako i Bosne i Hercegovine. Bolji životni standard i reforme su i dalje na čekanju, neizvjestan je i kandidatski status Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a sve više građana/ki odlazi i zemlje, pa je tako samo u prvih šest mjeseci 2021. godine, uprkos pandemiji, BiH napustilo 85.000 njenih stanovnika.
(Istinomjer.ba)