Presude Evropskog suda za ljudska prava potvrđuju diskriminaciju građana i građanki pri izboru za člana Predsjedništva BiH zbog etničkog principa biranja u ovo tijelo izvršne vlasti.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović gostovao je u emisiji “Plenum” na Federalnoj televiziji 23. juna 2026. godine. Odgovarajući na pitanje o saradnji s Demokratskom frontom, Izetbegović je ustvrdio da Ustavni sud Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo BiH nisu etnički podijeljeni, odnosno da u tim institucijama važi građanski princip.
Znamo DF-ove stavove. Oni bi, naravno, da sačuvaju tu građanski princip. To je jedna od rijetkih institucija, Ustavni sud, Predsjedništvo, gdje imamo građanski princip, gdje to nije etnički podijeljeno.
Bakir Izetbegović, 23.6.2026.
Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH čine tri člana. Po jednog Bošnjaka i Hrvata građani/ke biraju neposredno s teritorije Federacije, a jednog Srbina s teritorije Republike Srpske.
Osim načina biranja, članovi Predsjedništva mogu koristiti mehanizam vitalnog nacionalnog interesa.
Niz presuda pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu potvrdio je diskriminaciju građana i građanki u slučaju kandidovanja na poziciju člana Predsjedništva upravo zbog etničke i entitetske podjele u samom načinu njihovog biranja.
Tako je ovaj sud u slučaju Derve Sejdića i Jakoba Fincija prepoznao njihovu nemogućnost da se kao Rom, odnosno Jevrej, kandiduju za Predsjedništvo BiH i budu imenovani u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Time je povrijeđena Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se, prema Ustavu BiH, direktno primjenjuje u BiH.
U slučaju Ilijaza Pilava, isti sud prepoznao je diskriminaciju u činjenici da se on kao Bošnjak iz RS ne može kandidovati za člana Predsjedništva BiH. Sud je i u slučaju Svetozara Pudarića po istom principu prepoznao njegovu nemogućnost da se kao Srbin iz Federacije kandiduje za člana Predsjedništva iz srpskog naroda.
Azri Zornić, kako je taj sud prepoznao, također je uskraćena mogućnost kandidovanja za državno Predsjedništvo, jer se ne izjašnjava kao pripadnica jednog od tri konstitutivna naroda.
Nijedna od navedenih presuda još uvijek nije implementirana.
Što se tiče Ustavnog suda, pri izboru sudija ne vrijedi etnički princip, ali je prisutna entitetska podjela. Sud se sastoji od devet članova: četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, a dva člana Narodna Skupština RS. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
S obzirom na to da se pri biranju članova Predsjedništva BiH poštuje etnički princip, što potvrđuju i brojne presude Evropskog suda za ljudska prava, izjavu Bakira Izetbegovića da Predsjedništvo nije etnički podijeljeno Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)