Vraćanje na Ustav Republike Bosne i Hercegovine česta je tema bosanskohercegovačkih političara u odgovoru na usvajanje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se na području ovog entiteta zabranjuje rad nekoliko državnih institucija. Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa takvo nešto, ali tu ideju bh. političari temelje na odlukama koje su donesene prije potpisivanja u Daytonu. Pravni stručnjaci smatraju da to nije realno.
Govoreći u “Klix Studiju”, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić referisao se na Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava RBiH, koji je u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine usvojen prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tada je, pozivajući se na taj zakon, rekao da mora postojati mogućnost da se Bosna i Hercegovina vrati na Ustav RBiH ukoliko bi došlo do situacije da Dejtonski mirovni sporazum ne važi.
Mora postojati mogućnost i u međunarodnom pravu da Bosna i Hercegovina koristi onu klauzulu iz ustavnog zakona iz ‘95 godine, kada je rečeno da ukoliko Dayton ne bude važio, ukoliko se ne bude provodio, da će se Bosna i Hercegovina vratiti na Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
Semir Efendić, 13.3.2025.
Priču o povratku na Ustav RBiH aktuelizovala je politička kriza u BiH nakon izricanja presude Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakon koji je Ustavni sud BiH već privremeno stavio van snage, a kojim se predviđa zabrana djelovanja SIPA-e, VSTV-a, Suda BiH i Tužilaštva BiH na prostoru RS. Dodikovo djelovanje izazvalo je brojne reakcije političkih aktera u BiH.
Efendić nije jedini koji govori o vraćanju na Ustav RBiH
Stranke NES i PDA su u zajedničkom saopćenju, komentarišući aktuelnu političku situaciju, također spomenule mogućnost vraćanja na Ustav RBiH.
Podsjećamo da bi jednostrani raskid Dejtonskog sporazuma značio povratak na Ustav Republike Bosne i Hercegovine iz vremena proglašenja nezavisnosti, bez postojanja entiteta.
Zajedničko saopćenje stranaka NES i PDA
Govoreći o sigurnosnim prijetnjama, i federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak govorio je o potencijalnom scenariju koji bi rezultirao vraćanjem Ustava RBiH na snagu.
Izvede li MUP na entitetsku liniju, Dejtonski mirovni sporazum više ne vrijedi, vraćamo se na stari ustav, Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Od tog momenta mi smo republički MUP; republički MUP ima ingerencije na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine.
Ramo Isak, 24.2.2025.
Šta je osnov za temu o povratku na RBiH?
Na sjednici Skupštine RBiH koja je održana 12. decembra 1995. godine usvojen je ustavni zakon koji ostavlja mogućnost da RBiH može u slučaju njegovog neprovođenja mirovni sporazum proglasiti nevažećim i nastaviti djelovati po Ustavu RBiH.
Ako se Međunarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i Ustav Bosne i Hercegovine ne budu provodili, Republika Bosna i Hercegovina može proglasiti nevažećim Međunarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i nastaviti da djeluje kao međunarodno priznata, suverena i nezavisna država, u skladu sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine.
Službeni list Republike BiH 20.12.1995.
Ova odredba zakona, koji je prethodio potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, nije sadržana u samom sporazumu, ali Ustav BiH jeste pojasnio da moderna BiH vuče kontinuitet Bosne i Hercegovine.
Republika Bosna i Hercegovina, čije će službeno ime od sada biti “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje sukladno međunarodnom pravu kao država, uz prilagodbu njezina unutrašnjega ustroja prema ovdje sadržanim odredbama te unutra njezinih međunarodno priznatih granica.
Dodatno, Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa Skupštinu RBiH kao takvu. Provođenjem onog što je potpisano u Dejtonskom sporazumu, 1997. godine s radom je počela Parlamentarna skupština BiH, koja se svojom strukturom i ovlastima razlikuje od Skupštine RBiH.
Šta kažu pravni stručnjaci?
Pitanje da li je pravno moguć povratak na Ustav RBiH tokom proteklih godina postavljeno je više puta mnogim poznavateljima ustavnopravnog poretka. Doktor pravnih nauka iz domena ustavnog prava Kasim Trnka ranije je u medijima komentarisao ovu mogućnost, rekavši da ona nije pravno utemeljena.
Prva odredba Dejtonskog ustava govori da Republika BiH, koja nastavlja po imenu Bosna i Hercegovina, nastavlja međunarodno pravni kontinuitet RBiH. To što je Skupština poslije potpisivanja Dejtona donijela takav zaključak on ima više političku težinu. Pravno se on ne može primijeniti jer Dejtonski sporazum je trilateralni ugovor, koji su zaključile tri države. Hrvatska, tadašnja savezna Republika Jugoslavija i Republika BiH.
Kasim Trnka za Raport, 26.9.2021.
Doktor Nurko Pobrić, ekspert iz oblasti ustavnog prava, također je za medije govorio o tome da se vraćanje na Ustav RBiH ne može realizovati mirnim načinom.
Vraćanje na Ustav RBiH mislim da je gotovo nemoguće na neki miran način. Postavlja se pitanje ko je taj politički subjekt koji bi donio odluku da se sada dejtonski ustav preoblikuje ili zamijeni Ustavom RBiH. Pravno gledajući, to bi bilo moguće jedino da učini Parlament BiH, a što faktički nije moguće, s obzirom na politički kontekst i odnos političkih snaga u BiH.
Nurko Pobrić za N1, 3.9.2018.
N1 je tada o istoj temi prenio i mišljenje tadašnjeg zamjenika pravobranioca BiH Mlađena Mandića, koji je rekao da “nema povratka na staro – jer ne postoji pravna sljedbenost u ustavnom smislu”.
“Državna da, ali ustavna ne. Dejtonskim sporazumom BiH je dobila ustavno uređenje; bez Daytona bi došla u ozbiljan problem”, rekao je Mandić.
Na kraju, Ustav BiH predviđa njegovu izmjenu ili dopunu odlukom Parlamentarne skupštine, koja je donesena najmanje dvotrećinskom većinom glasova 42 prisutnih u Predstavničkom domu koji pristupe glasanju.
Prema mišljenju pravnih eksperata, pravno utemeljenje za vraćanje na snagu Ustava RBiH ne postoji, što ipak ne sprečava bh. političare da polemišu o ideji povratka na ustavno stanje prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
(Istinomjer.ba)