Pritisak na Centralnu izbornu komisiju (CIK) Bosne i Hercegovine nakon njene odluke o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku ostavlja prostor sumnji da su članovi/ce CIK-a mogli/e postupiti drugačije, što nije tačno. Prema Izbornom zakonu BiH, mandat izabranog nosioca vlasti prestaje u slučaju pravosnažne presude na kaznu zatvora od minimalno šest mjeseci. CIK je u slučaju “Dodik” imao samo protokolarnu ulogu, a sve suprotno od toga rezultiralo bi kršenjem Izbornog zakona.
CIK je 6. augusta 2025. godine donio odluku o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku nakon što je Sud BiH 1. augusta 2025. godine proglasio Dodika krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika i izrekao mu kaznu od jedne godine zatvora te zabranu obavljanja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina. Nakon ove vijesti, uslijedio je niz komentara o tome šta znači CIK-ova odluka.
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak u obraćanju medijima citirao je izjavu autora čije ime nije htio otkriti javno i tom prilikom potvrdio da se slaže s tom izjavom.
Prvo da vam kažem, ja bih volio da sam ja autor, ali nisam. A ne znam da li autor želi da mu kažem ime, ali dobio sam jednu genijalnu poruku kao komentar na odluku CIK-a: CIK dao, CIK oduzeo. Je l’ tako?
Igor Crnadak, 6.8.2025.
Citirajući Crnatka, predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić također je ponovila isti ovaj citat o davanju i oduzimanju mandata.
Šta radi CIK s mandatima?
Prema Izbornom zakonu BiH, Centralna izborna komisija je nezavisni organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, odakle i proizlaze njena ovlaštenja. CIK BiH, između ostalog, “izdaje uvjerenje licima koja su dobila mandat na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u BiH” te “donosi odluku o prestanku mandata izabranog zvaničnika na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u BiH” koji su obuhvaćeni Izbornim zakonom.
Izborni zakon BiH predviđa da se za predsjednika RS bira kandidat koji dobije najveći broj glasova, a dva kandidata koja se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike uzimajući u obzir da sve troje moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda.
Nakon što je opozicija predvođena kandidatkinjom za predsjednicu RS Jelenom Trivić izrazila sumnju u regularnost brojanja prikupljenih glasova na Općim izborima 2022. godine, CIK je donio odluku o ponovnom brojanju glasova za nivo predsjednika i potpredsjednike RS. Na kraju, s približno 300.000 glasova, utrku za predsjednika RS osvojio je Milorad Dodik, što je oko 25.000 glasova više od Jelene Trivić. Nakon potvrde rezultata, CIK-u je preostalo da izda uvjerenje Dodiku o osvojenom mandatu.
Da li je Dodiku dodijeljen mandat ili ga je osvojio pitanje je semantike, ali je sigurno da CIK svojom voljom nije dao mandat Dodiku, nego mu ga je potvrdio na osnovu izbornih rezultata.
S druge strane, u Izbornom zakonu također je propisano kada izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije njegovog zakonski propisanog isteka. Izbornim zakonom, između ostalog, predviđen je prestanak mandata “danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže”, ili “danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa”.
S obzirom na to da je Dodik pravomoćno osuđen na godinu zatvora i na zabranu obavljanja dužnosti predsjednika RS, njegov je mandat mogao prestati po osnovu oba navedena člana Izbornog zakona. Kao i s izdavanjem uvjerenja za dobijeni mandat, CIK je prema istom zakonu imao obavezu da donese odluku o prestanku mandata u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana kada su nastupili razlozi za prestanak mandata. Osim nepoštovanja Izbornog zakona, CIK-u nije preostalo ništa drugo nego da ispoštuje taj zakon, u skladu s pravomoćnom presudom Suda BiH.
Reakcije političara/ki SNSD-a
Odluka CIK-a o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku naišla je na oštre reakcije predstavnika/ca SNSD-ovih funkcionera. Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić za Srnu je rekla da je riječ o brisanju volje srpskog naroda te je kritikovala CIK zbog “lojalnosti” Sarajevu.
Šef kluba poslanika u Narodnoj skupštini RS Srđan Mazalica također je govorio o članovima CIK-a koji dolaze iz RS, rekavši da se “RS mora pobrinuti da volja naroda bude ta koja će na kraju pobijediti Schmidta i CIK BiH”.
Premijer RS Radovan Višković o odluci CIK-a rekao je da volja naroda RS ne vrijedi.
Situacija koju su kreirali nelegalni visoki predstavnik, Sud BiH, u kojem Srbi popunjavaju optuženičke klupe, kao i političko Sarajevo, koje je očišćeno od Srba, dovela je do toga da, po njihovom pravu i pravdi, volja naroda Republike Srpske ništa ne vrijedi.
Radovan Višković, 6.8.2025.
Istog mišljenja bio je i Viškovićev kolega iz Vlade RS, ministar trgovine i turizma Denis Šulić.
Nažalost, danas svjedočimo tome da članovi CIK-a predstavljaju pijune u sprovođenju sile i urušavanju svega onog što bi i oni kao institucija morali braniti, legitimitet biračke volje građana koja se na ovaj način najgrublje krši i poništava.
Denis Šulić, 6.8.2025.
Portal Raskrinkavanje dezinformacijom je ocijenio medijske izvještaje koji su objavili da je CIK “poništio volju” birača/ica odlukom o prestanku mandata Miloradu Dodiku.
U tekstu su prenijeli izjavu Miloša Davidovića, asistenta na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koji je objasnio da je ovakvo tumačenje odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine “krajnje neosnovano, te nema svoje utemeljenje u Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Republike Srpske, Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine niti u drugim pozitivno pravnim propisima”. Koristeći argumentaciju da je CIK samo primijenio ono što je propisao zakon, Davidović je zaključio da “tvrdnja da je CIK poništio volju birača/ica, čime se implicira politička odluka ove institucije, nema legislativno uporište”.
“CIK je samo primijenio ono što propisuje zakon”, naveo je Davidović.
Izjave funkcionera/ki u RS kojima se nameće teza da je CIK mogao drugačije postupiti u slučaju donošenja odluke o prestanku mandata Miloradu Dodiku neprecizne su i dezinformativne. Takav narativ o nadležnosti ove institucije može se posmatrati kao pritisak na CIK.
(Istinomjer.ba)