Premijerka Republike Srpske, Željka Cvijanović, krajem prošle sedmice reagovala je na izjavu ambasadora Austrije u Bosni i Hercegovini, Martina Pammera, koji je konstatovao kako u BiH ne postoje partneri sa kojim bi se ralizovali projekti, a iz Vlade RS dolaze konstantne blokade. U svojoj reakciji na Pamerovu izjavu, Cvijanović je kazala da „Vlada RS svoje obaveze, uključujući i one koje proističu iz procesa evropskih integracija, ispunjava u skladu sa ustavnim nadležnostima, a tako će raditi i u budućem periodu“, te je pozvala ambasadora Austrije da pojasni svoje mišljenje.
“Rado bih ukrstila argumente o svakom projektu koji je do danas ponuđen BiH, da vidimo zašto neki jeste, a drugi nije prošao, šta jeste, a šta nije bilo u skladu sa ustavnim nadležnostima, šta je za koji nivo vlasti bilo namijenjeno, i šta su stvarne koristi, odnosno da li su ti projekti značili boljitak za građane ili su služili gomilanju ionako nagomilanog i preskupog administrativnog aparata na nivou BiH”, poručila je premijerka Željka Cvijanović.
Međutim, da je Pamer u pravu, a Željka Cvijanović, sa druge strane, nije, potvrđuju brojni primjeri u kojima je upravo Vlada RS vršila opstrukcije i blokirala pozitivne procese koji su se dešavali na državnom nivou. Većina tih procesa bila je opstruirana iz čisto dnevno-političkih razloga, a ne zbog neusklađenosti sa ustavnim nadležnostima entiteta i države.
Posljednji primjer pokušaja takvih opstrukcija je potpisivanje Zajedničke izjave Predsjedništva BiH o opredijeljenosti političkih lidera u našoj zemlji za poduzimanje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU. Ova izjava potpisana je u okviru inicijative o drugačijem pristupu EU spram BiH, koju su predložile Njemačka i Velika Britanija, a koji podrazumijeva brži put BiH ka članstvu u EU. Iako je izjava koja se odnosi na procese koji su u nadležnosti BiH, usaglašena u Predsjedništvu BiH, predstavnici SNSD-a su zahtijevali da se ona izmijeni te da se o njoj izjasni i Narodna Skupština RS (NSRS). Predstavnici RS-a zahtijevali su da se u novi prijedlog teksta Izjave, koja je inače veoma generalna, unesu izmjene kojima bi se “utvrdila veza integriteta i suvereniteta BiH sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom”, kako je to formulisao Milorad Dodik. Izjavu je trebao usvojiti samo Parlament BiH, a njeno stavljanje na dnevni red zasjedanja NSRS je samo stvorilo dodatne političke tenzije u BiH. U konačnici, Izjava je u NSRS usvojena 12. februara, a u PSBiH 23. februara ove godine.
Osim toga, jedan od skorijih primjera blokiranja pozitivnih procesa od strane RS je bilo i pristupanje BiH evropskom obrazovnom programu razmjene studenata Erasmus+, kada je Vlada RS odugovlačila sa davanjem saglasnosti za učešće u njemu. BiH je u 2013. godini dobila poziv da učestvuje u ovom programu, te je bilo potrebno da svoju saglasnost daju sva nadležna ministarstva. Međutim, saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture RS nije stigla na vrijeme, zbog čega je ministar civilnih poslova BiH, Sredoje Nović, Evropskoj uniji dao negativan odgovor na poziv. Tek nakon žestokih reakcija studenata u zemlji, ali i najave mogućih protesta, Vlada RS je promijenila svoju odluku i dala saglasnost za djelimično učestvovanje u projektu, uz napomenu da taj entitet zadržava svoje ingerencije u domenu obrazovanja iz Dejtonskog sporazuma.
Opstrukcije od strane zvaničnika RS bile su očigledne i kada je BiH ostala bez 45 miliona eura iz IPA fondova EU, koje je našoj zemlji otkazala Evropska komisija krajem 2013. godine zbog nepostojanja mehanizma koordinacije sa EU. Milorad Dodik tada je izjavio kako ne žali za tim sredstvima jer su ona bila namijenjena za „jačanje institucija na nivou BiH“.
„To su sredstva koja su planirana za jačanje ili formiranje novih institucija na nivou BiH i zato mi uopće ne žalimo za njima“, ustvrdio je tada Dodik i time samo demonstrirao animozitet svoje stranke prema pozitivnim procesima na nivou BiH.
Primjera opstrukcija RS-a iz posljednjeg mandata je svakako mnogo. Samo iz gore navedenih se jasno vidi da je premijerka Cvijanović izgovorila neistinu kada je rekla da Vlada RS ispunjava sve svoje obaveze jer korist za BiH od nabrojanih projekata, od kojih neki nisu provedeni uopšte, ili nisu provedeni u punom kapacitetu, je veoma očigledna.
(Istinomjer.ba)