Analize

COVID-19: BiH ima najveću smrtnost u regionu

Broj umrlih u svijetu od bolesti COVID-19 trenutno iznosi 1.329,556. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da bi broj umrlih mogao dosegnuti dva miliona, prije nego što sigurna i djelotvorna vakcina postane dostupna, a što bi se prema procjenama SZO moglo dogoditi sredinom 2021. godine.

Foto ilustracija

Ako to ne učinimo, poduzmemo usklađenu akciju (…) 2 miliona smrtnih slučajeva nije samo zamislivo, već je nažalost vrlo vjerojatno.

Mike Ryan, Šef Programa za vanredne situacije (SZO), 26. septembar 2020.

Posljednjih nekoliko sedmica evidentan je ubrzani porast slučajeva oboljelih kao i smrtnih ishoda, kako u Bosni i Hercegovini tako i širom Evrope. Ukupan, kumulativni broj smrtnih slučajeva u BiH od početka pandemije COVID-19, na dan 16. novembra 2020. godine, iznosio je 1.973.

Izvor: Johns Hopkins Coronavirus Resource Center (CRC)

Izvor: Johns Hopkins Coronavirus Resource Center (CRC)

Ipak, pojedini zvaničnici u BiH smatraju da se naša država i zdravstveni sistem adekvatno bore protiv pandemije COVID- 19.

Epidemija je pogodila cijeli svijet. U nekim zemljama je umiralo dnevno 1.500 ljudi od koronavirusa, neke su izgubile desetine miliona radnih mjesta. BiH nije iznimka, ali smo prošli bolje od neke prosječne zemlje. Za osam mjeseci smo imali mrtvih kao što su neke zemlje imale dnevno.

Bakir Izetbegović, Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), 12. novembar 2020.

COVID-19Broj inficiranih/kumulativni ukupni brojOporavljeniUmrli/kumulativni ukupni broj

Bosna i Hercegovina

72.685

38.003

1.973

Federacija BiH

46.092

27.229

1.189

Republika Srpska

25.456

10.294

733

Brčko Distrikt

1.137

480

51

COVID-19 Koronavirus u BiH, 16.11.2020. (12:54)

OVDJE možete pročitati detaljniju usporedbu kumulativnog broja smrtnih slučajeva u regionu i pojedinim državama Evrope i svijeta.

Međutim, suprotno navedenim tvrdnjama najviših zvaničnika u BiH, u skladu sa situacijom na terenu, izjavama stručnih lica kao i predstavnika zdravstvenih ustanova, situacija je i više nego zabrinjavajuća.

Trenutno nismo prešli granicu izdržljivosti, ali za deset dana će biti i to. Bićemo prisiljeni da radimo trijažu. Moraćemo da sužavamo prostor na one koji su najugroženiji, računajući da oni koji su manje ugroženi mogu da se izbore s virusom. Taj stepen trijaže i nivoa usredsređivanje na najugroženije će se početi sužavati jer više nije stvar broja kreveta ili opreme. Problem su ljudi koji će liječiti i raditi s pacijentima. I Sindikat radnika u zdravstvu je uputio proglas javnosti i upozorio šta sve oni prolaze. I Sindikat medicinskih sestara i tehničara je uputio proglas o njihovim problemima. Јa ih sve podržavam i razumijem šta sve oni prolaze sada. Јa ću s direktorima zdravstvenih ustanova vidjeti da im obezbijedimo sve ono što im je potrebno da im pomognemo.

Alen Šeranić, Ministar zdravstva u Vladi RS, 10. novembar 2020.

I u ostalim djelovima BiH situacija postaje sve teža.

Izvjestan je jako loš scenarij i stalno na to upozoravam. Pokušavam da budem dovoljno ozbiljna, da ne unosim paniku, i zato pozivam građanstvo da budemo ozbiljni. U jednom trenutku možemo očekivati slom zdravstvenog sistema ukoliko Krizni štab ne izda naredbu o mobilizaciji svih zdravstvenih ustanova.

Sebija Izetbegović, Generalna direktorica KCUS-a, 10. novembar 2020.

Bosna i Hercegovina trenutno ima najveću smrtnost uzrokovanu virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje oboljenje COVID-19. Zašto je stopa smrtnosti uzrokovana pandemijom COVID-19 u Bosni i Hercegovini toliko velika domaći stručnjaci, krizni štabovi, vlasti i drugi nisu ni pokušali objasniti bh. javnosti. Jedan od rijetkih odgovora s tim u vezi bio je da ćemo mortalitet koji je posljedica COVID-19 analizirati na kraju pandemije.

Izvor: WHO Coronavirus Disease (COVID-19) Dashboard

Stručnjaci širom svijeta još uvijek pokušavaju dokučiti ključni mjerni podatak u pandemiji – kolika je zaista stopa smrtnosti, odnosno postotak zaraženih koji umiru, obzirom na različite metodologije, transparentnost i kvalitetu podataka koji variraju od države do države.

Kad nešto računate, ne možete to savršeno računati. Ali mogu vas uvjeriti da su trenutni brojevi vjerojatno podcjenjivanje stvarne smrtnosti od Covida.

Mike Ryan, Šef Programa za vanredne situacije (SZO), 28. septembar 2020.

Tačna stopa smrtnosti mogla bi se utvrditi uspoređivanjem broja smrtnih slučajeva s ukupnim brojem inficiranih osoba. Ipak, to nije sasvim moguće jer je praktično neizvodljivo izmjeriti puni opseg i broj inficiranih-asimptomatskih slučajeva. Iz Svjetske zdravstvene organizacija pojašnjeno je da postoje dvije vrste mjerenja.

Prvo mjerenje je omjer smrtnosti od infekcije (IFR) koji procjenjuje udio smrtnih slučajeva među svim zaraženim osobama. Međutim, da bi se ovaj broj mogao tačno utvrditi morao bi se znati i tačan broj infekcija i tačan broj umrlih od ove bolesti.

Drugi je omjer smrtnosti slučajeva (CFR), koji procjenjuje udio smrtnih slučajeva među potvrđenim slučajevima. Prema okvirnim izračunima koje se razlikuju od države do države, udio preminulih među potvrđenim slučajevima se kreće od 0,1 posto do 25 odsto.

Za COVID-19, kao i za mnoge zarazne bolesti, stvarna razina prijenosa često se podcjenjuje jer je značajan udio osoba zaraženih neotkrivenim ili zato što su asimptomatski ili imaju samo blage simptome, pa se stoga obično ne pojavljuju u zdravstvenim ustanovama. Također, mogu biti zanemareni ili nedovoljno opsluženi segmenti stanovništva za koje je manja vjerojatnost da će pristupiti zdravstvenoj zaštiti ili testiranju. Nedovoljno otkrivanje slučajeva može se pogoršati tijekom epidemije, kada se kapacitet testiranja može ograničiti i ograničiti na ljude s teškim slučajevima i prioritetne rizične skupine (poput zdravstvenih radnika u prvoj liniji, starijih osoba i osoba s popratnim bolestima). Slučajevi se također mogu pogrešno dijagnosticirati i pripisati drugim bolestima sa sličnim kliničkim prikazima, poput gripe. Razlike u smrtnosti između skupina ljudi i zemalja važni su pokazatelji relativnog rizika od smrti koji vode političke odluke u vezi s oskudnom raspodjelom medicinskih resursa tijekom trajne pandemije COVID-19. Ovaj je dokument namijenjen zemljama da pomognu procijeniti CFR i, ako je moguće, IFR, što je moguće primjerenije i preciznije, uzimajući u obzir moguće pristranosti u njihovoj procjeni.

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

Najveću smrtnost u Europi trenutno ima Ujedinjeno Kraljevstvo. Po najvećem broju kumulativnih smrtnih slučajeva u svijetu, a koji su posljedica infekcije novim korona virusom, prednjače Sjedinjene Američke Države (SAD).

WHO Coronavirus Disease (COVID-19) Dashboard, (2020/11/16, 2:59pm)

Dnevni zbir slučajeva zaraženih i umrlih s korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je, po mnogima, najkompletniji u svijetu, i on se kao i SZO oslanja na informacije koje dostavljaju vlade država.

Na temelju istraživanja diljem svijeta i iskustva zemalja pogođenih pandemijom COVID-19, tokom proteklih mjeseci, identifikovano je nekoliko generalnih “krivaca” za koje se može reći da su odgovorni za veći mortalitet u nekim zemljama.

Razlike u stopama smrtnosti, u prvom redu, posljedica su različitih pristupa resursima zdravstvenog sistema, općeg zdravlja i starosti stanovništva, imunoloških funkcija, pravovremene rakcije zdravstvenog sistema i vlasti kao i mnogih drugih faktora.

Objašnjenjenja, usporedbi i statistika o ovom pitanju ima više i svaka od njih referira se na određene specifičnosti.

Obzirom da postoje mnoge različitosti prilikom zbrajanja smrtnih slučajeva, i da je to najčešće izvor sumnji u objašnjavanju razlika u broju umrlih, vlasti u većini zemalja koje bilježe veliku smrtnost najčešće se koriste upravo obrazloženjem koje se odnosi na različite metodologije izračuna. Kao drugo objašnjenje vlasti i struka diljem svijeta navode velike razlike u regijama i zemljama u sposobnosti da se nose s iznenadnom lavinom težih slučajeva zaraze koji zahtijevaju mnogobrojno, spremno i dobro opremljeno medicinsko osoblje, logistiku i prije svega adekvatnu medicinsku opremu. Različit pristup ustanovama za pružanje zdravstvene zaštite kao i društveno-ekonomske razlike unutar zemlje i pojedinih regija također se može dovesti u vezu sa povećanom smrtnošću.

Treće objašnjenje upućuje na sveopće zdravstveno stanje, starost populacije i imunološke funkcije osoba koje su se zarazile bolešću COVID-19. Zdravstveno stanje i starosna dob populacije kao i kapaciteti zdravstvenog sistema u velikoj mjeri mogu dati odgovore na pitanja o stopi smrtnosti u najviše pogođenim zemljama i veliki razlike u brojkama.

Nažalost, prešli smo brojku od hiljadu kada je riječ o smrtnim slučajevima, a analiza pokazuje da je 80 posto njih preko 60 godina starosti, od čega 66 posto čine osobe muškog spola. Ukoliko pogledamo sedmične indikatore kojima se prati progres epidemije, svi indikatori govore o daljnjem porastu. U 45. sedmici u odnosu na 44. došlo je do porasta broja novih potvrđenih slučajeva za devet posto, ukupan broj hospitalizacija je u porastu za 16 posto, broj pacijenata na respiratoru ima porast od 48 posto i nažalost, broj smrtnih slučajeva bilježi rast 33 posto.

Sanjin Musa, šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH 10. novembar 2020.

U BiH zdravstveni sistem je fragmentiran, sa neujednačenim djelovanjem na nivou entiteta i distrikta Brčko. U većini slučajeva ne postoje ni jasno propisani protokoli za put pacijenta, adekvatni izolatoriji, nedostaju sredstava, a nekoordinirano djelovanja medicinskih ustanova predstavlja dodatni problem.

Detaljnjije o cjelokupnoj strukturi i funkcionisanju zdravstvenog sistema i radu javne administracije sektora zdravstva u BiH možete pročitati OVDJE.

Podsjećamo, godinama nakon pojave pandemijskog virusa gripe A H1N1 2009. godine stopa globalne smrtnost ostala je nerazjašnjena. Od 18 500 laboratorijski potvrđenih smrtnih slučajeva povezanih s pandemijom, a koje su identificirane u periodu od aprila 2009. do aprila 2010. godine širom svijeta, prijavljeno je manje od 12% iz Afrike i jugoistočne Azije, iako je u ovim regijama nastanjeno više od 38% svjetske populacije. Laboratorijski potvrđene smrti grubo su podcjenjivale smrtnosti povezane s ovom gripom, zbog nedostatka rutinskih laboratorijskih testova i poteškoća u identificiranju smrtnih slučajeva povezanih s gripom izazvanih bakterijskim superinfekcijama ili pogoršanjem kroničnih bolesti.

Prvu globalnu procjenu smrtnosti od pandemije H1N1 iz 2009. godine objavio je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention), tri godine kasnije, 2012. godine.

U proljeće 2009. pojavio se novi virus gripe A (H1N1). Prvo je otkriven u Sjedinjenim Državama i brzo se proširio svijetom. Virus H1N1 sadržavao je jedinstvenu kombinaciju gena gripe koji do tada nisu identificirani kod životinja ili ljudi.

U ovoj studiji, koju je uradio CDC iznesene su prve globalne procjene o tome koliko je zaista ljudi umrlo od posljedica gripe H1N1 2009. godine. U istraživanju je, kako je navedeno, korišten poboljšani pristup modeliranja koji je rezultirao procijenjenim rasponom smrtnih slučajeva između 151.700 i 575.400 ljudi koji su stradali širom svijeta od infekcije virusom H1N1 2009., odnosno tokom prve godine kada je virus cirkulirao. Studija je pokazala da se nesrazmjeran broj smrtnih slučajeva dogodio u područjima gdje je vjerojatnije da je pristup resursima za prevenciju i liječenje bio ograničen (u ovom slučaju jugoistočnoj Aziji i Africi). Autori studije, između ostalog su izrazili i nadu da se ova studija može koristiti ne samo za poboljšanje procjene smrtnosti od gripe, već i za poboljšanje reakcija javnog zdravlja tijekom budućih pandemija u dijelovima svijeta koji trpe više smrtnih slučajeva povezanih s virusnim oboljenjima.

OVDJE možete pročitati detaljniju usporedbu kumulativnog broja smrtnih slučajeva u regionu i pojedinim državama, uključujući i one koje imaju najbolje uređene zdravstvene sisteme.

Globalne procjene iznesene u studiji pokazale su 15 puta veći broj laboratorijski potvrđenih smrtnih slučajeva nego što je prijavljeno Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO). Inače SZO je svojevremeno priznao da su službeni, laboratorijski potvrđeni izvještaji podcijenili stvarni broj smrtnih slučajeva od ove gripe.

Dijagnostički uzorci ne uzimaju se uvijek od ljudi koji umru od gripe, za druge se virus gripe možda neće otkriti u trenutku smrti. Zbog ovih izazova modeliranje se koristi za procjenu stvarnog tereta bolesti.

Prema studiji, najveći teret smrti mogao se dogoditi u zemljama afričke i jugoistočne Azije, gdje je procijenjeno da je više od polovice svih smrtnih slučajeva povezanih s H1N1 za 2009. godinu dogodila. U tim regijama živi 38 posto svjetske populacije. Ljudi koji žive u tim zemljama mogu biti izloženi većem riziku od smrti zbog komplikacija gripe zbog razlika u pristupu i kvaliteti zdravstvene zaštite, prehrambenom statusu, prevalenciji osnovnih stanja, dobnoj strukturi stanovništva i ograničenoj dostupnosti cjepiva protiv gripe i antivirusnih lijekova lijekovi, navodi se u studiji.

Ovo je istraživanje procijenilo da je 80% smrtnih slučajeva od H1N1 u 2009. godini bilo kod osoba mlađih od 65 godina, što se razlikuje od tipičnih sezonskih epidemija gripe tijekom kojih se procjenjuje da se 80-90% smrtnih slučajeva događa kod ljudi starijih od 65 godina. Da bi ilustrirali utjecaj pomaka u dobnoj raspodjeli smrtnih slučajeva gripe na mlađe dobne skupine tijekom pandemije, istraživači su izračunali broj godina života izgubljenih zbog smrtnih slučajeva povezanih s H1N1 2009. godine. Procijenili su da je tijekom prve godine 2009. godine cirkulacija virusa H1N1 izgubljeno 3 puta više godina života nego što bi se dogodilo za isti broj smrtnih slučajeva tijekom tipične sezone gripe.

Odgovor na pitanje zašto BiH ima najveću stopu smrtnosti u regionu, sa tendencijom daljeg rasta, sudeći prema svemu navedenom, jeste loš i fragmentiran zdravstveni sistem koji ne može podnijet pritisak pandemije i pružiti pravovremene i adekvatne zdravstvene usluge ali i generalno loše zdravstveno stanje stanovništva, neovisno o starosnoj dobi. Prema posljednjem dostupnom Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH iz 2018. godine “pokazatelji zdravstvenog stanja stanovništva Federacije BiH su nepovoljni, što je povezano sa još uvijek lošom socio-ekonomskom situacijom u zemlji, navikama stanovništva, uslovima stanovanja i rada, faktorima okoliša i mnogim drugim faktorima”. Situacija nije bitno drugačija ni kada je u pitanju Republika Srpska.

Posljednji dostupni izvještaji o zdravstvenom stanju stanovništva dostupni su za 2018. godinu, za Federaciju BiH- ovdje i Republiku Srpsksku– ovdje.

Sudeći prema izjavama predstavnika zdravstvenih ustanova vrlo je izvjestan i jako loš scenarij u oba bh. entiteta u narednom periodu kada je u pitanju odgovor bh. Zdravstvenog sistema na pandemiju COVID-19.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!